Skip to content

Skip to table of contents

Ocitangi Cimue Cuvei Wovisimĩlo Koluali luosi

Ocitangi Cimue Cuvei Wovisimĩlo Koluali luosi

“Olonjanja viosi, ame ndi liyaka lasakalalo amue, ndaño muẽle ceci ndi kasi lika liange vohondo.”

“Eci ndi liyeva okuti ñasi calua ciwa, ndi fetika oku sakalala. Ame nda kũlĩha ale okuti nda ndi kuete ‘esanju lialua,’ ndopo muẽle ndi ka yeva ‘esumuo lialua.’”

“Eteke leteke, ndi seteka oku tiamisila lika utima kueci ci kasi oku pita keteke liaco, pole, olonjanja vimue, vocipikipiki ndi yeva esakalalo liatiamẽla kovina vialua vikuavo.”

Evi olondaka viomanu vana va kasi oku liyaka luvei wovisimĩlo. Anga hẽ ove o kasi oku liyaka locitangi cimuamue? Ale omunu una ove o sole, o kasi oku liyaka locitangi cimuamue?

Kolela okuti ku kasi lika liove. Omanu valua koloneke vilo, va kasi oku liyaka locitangi cuvei wovisimĩlo, ci kaile okuti ovo muẽle va vela ale omanu vana ovo va sole.

Ka kuli atatahãi, tu kasi ‘vekalo limue lia tĩla calua halio li koka ohele’ okuti li kasi oku koka ohali yalua. (2 Timoteo 3:1) Ekonomuiso limue lia lingiwa, li lekisa okuti voluali luosi, ci soka omunu umosi pokati komanu ecelãla, o kasi oku liyaka locitangi cuvei wovisimĩlo. Omo liefengi lio COVID-19, kunyamo wo 2020, etendelo liomanu va tala ohali omo liesakalalo, lia livokiya eci ci soka 26 kolopulusendu kuenda etendelo liomanu va tala ohali omo liesumuo lialua, lia livokiya eci ci soka 28 kolopulusendu okuti kunyamo wo 2019 ci sule.

Ci kuete esilivilo oku kũlĩha etendelo liomanu va kasi oku tala ohali omo liesakalalo kuenda esumuo lialua. Pole, ca velapo vali, oku kũlĩha ndomo ove o pondola oku liyeva ciwa kuenda omanu vana ove o sole.

Uhayele wovisimĩlo u lomboloka nye?

Uhayele uwa wovisimĩlo u lomboloka oku kala ciwa okuti, o liyeva ciwa kuenda o kuata ekalo liwa. O pondola oku liyaka lasakalalo a siata lonjila yimue ya sunguluka, o talavaya lonjila ya suapo kuenda o sanjukila omuenyo.

Uvei wovisimĩlo . . .

  • KA U kokiwa omo liehonguo liomunu.

  • OCITANGI cimue cuhayele ci koka ohali yalua kuenda ci nyola onjila yoku sokolola kuomunu, esanju liaye kuenda ovilinga viaye.

  • Olonjanja vialua u lingisa okuti ci tĩla komunu oku livala ukamba la vakuavo kuenda oku tẽlisa asukila omuenyo eteke leteke.

  • Uvei waco, u pondola oku kala komanu vakuavitunga via litepa, ovituwa, ekova, ocikoti, etavo, elilongiso ale ekalo lia litepa.

Koku o sanga ekuatiso liatiamẽla kuvei waco

Olonjanja vimue, omunu umue vocipikipiki o fetika oku lekisa ovituwa via litepa okuti kosimbu ka endaile oku vi lekisa ndeci, eye o fetika oku pekela calua ale citito, o fetika oku lia calua ale citito kuenda o fetika oku sakalala calua ale oku sumua. Nda eci oco ci kasi oku pita, omunu o sukila oku sanda ondotolo yimue ya kũlĩha ciwa ocitangi caco, oco o kuatise oku kuata elomboloko lieci a kasilili oku pita vepongoloko liaco kuenda ndomo ocitangi caco ci tetuluiwa. Pole, pi o pondola oku sanga ekuatiso?

Omunu wa velapo kolondunge haeye wa kala palo posi okuti, Yesu Kristu, wa popia hati: “Omanu va kuete uhayele ka va sukila ondotolo, te vana va vela.” (Mateo 9:12) Vana va kasi oku liyaka lovitangi viuhayele okuti, va tambula esaku lia suapo kuenda ovihemba, va pondola oku kuatisiwa calua oku tepulula evalo liavo kuenda oku kuata ekalo liwa lomuenyo wesanju. Omanu vaco, va lekisa olondunge, nda va yayulako oku sanda esaku eci olondimbukiso viuvei vi letiwe ale vi kasi oku amamako. a

Ndaño okuti Embimbiliya elivuluko liolonumbi vioku sakuiwa, pole, ovina vi sangiwamo vi pondola oku kuatisa kuhayele wetu wovisimĩlo. Omo liaco, tu ku vetiya locisola calua, oku kũlĩhĩsa ovipama vi kuãimo vi lombolola ndomo Embimbiliya li pondola oku tu kuatisa oku liyaka lovitangi viuvei wovisimĩlo.

a Utala Wondavululi ka weci onumbi yimue yoku sakuiwa yi sukila oku kuamiwa. Omunu lomunu, o sukila oku kũlĩhĩsa lutate olonjila vioku sakuiwa vi sangiwa osimbu ka nõlelepo onjila yimue.