Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te mau taurearea o te faaoaoa i te aau o Iehova

Te mau taurearea o te faaoaoa i te aau o Iehova

Te mau taurearea o te faaoaoa i te aau o Iehova

Ua faaineine-taa-ê-hia teie mau tumu parau haapiiraa no te mau taurearea i roto i te mau Ite no Iehova. Te faaitoito atu nei ïa matou i te feia apî ia faahohonu maite i teie tumu parau e ia rahi te mau pahonoraa ia hiˈopoahia te reira i te Haapiiraa o Te Pare Tiairaa a te amuiraa.

“E tau tamaiti, ia paari hoi oe, ia oaoa tau aau, ia tia ia ˈu ia patoi atu i tei faaino mai ia ˈu nei.”—MASELI 27:11.

1, 2. (a) E nehenehe anei e parau e eita te hoê taata e au ia riro ei Kerisetiano no te mea noa e mea au na ˈna te mau mea a te ao? (Roma 7:21) (b) Eaha ta oe e haapii na roto i te hiˈoraa o Asapha? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia, api 8.)

 A FERURI na e te hoo nei oe i te ahu. A hiˈo haere ai oe, te ite ra oe i te hoê ahu ta oe e au oioi. E tano te û e te huru hamaniraa no oe, e te faaite ra te moni hoo e mea mâmâ mau te reira. I muri iho râ, e hiˈopoa maite oe. I to oe maere rahi, te tapao ra oe e ua mataratara te mau hiti o te ahu, e ua tairi-paa-hia te niraraa. E ere i te haapaoraa ahu, noa ˈtu e e mea nehenehe. E haamâuˈa anei oe i ta oe moni no teie ahu haapaoraa ore?

2 A faaau na i te reira i te hoê tupuraa ta oe e nehenehe e farerei ei taurearea Kerisetiano. I te hiˈoraa matamua, e au ra e mea au roa te mau mea a teie nei ao, mai tera ahu. Ei hiˈoraa, e haere paha to oe mau hoa haapiiraa i te mau oriraa rearea, e rave i te raau taero, e inu, e amuimui i te mau hoa tamaroa e mau hoa tamahine, e e rave i te peu taatiraa hou te faaipoiporaa. Ua anaanatae anei oe i tera huru oraraa i te tahi taime? E hinaaro anei oe i te tamata rii aˈe i tei parauhia e ratou, te tiamâraa? Mai te peu e e, eiaha e faaoti oioi e e taata aau ino oe e eita e au ia oe ia riro ei Kerisetiano. Te faˈi ra hoi te Bibilia e mea puai te ao i te faahema—tae noa ˈtu i te hoê taata o te hinaaro i te faaoaoa i te Atua.—Timoteo 2, 4:10.

3. (a) No te aha e mea faufaa ore ai ia aruaru i te mau mea a te ao? (b) E nafea te hoê Kerisetiano e faataa ˈi i te faufaa ore o te mau aruaruraa a teie nei ao?

3 A hiˈopoa maite na i teie nei, mai ta oe e hiˈopoa i te hoê ahu ta oe i anaanatae i te hoo mai. A ui na ia oe iho, ‘Mai te aha te huru o te “ahu” e te “niraraa” o teie faanahoraa o te mau mea?’ Te na ô ra te Bibilia e “te mou nei hoi teie nei ao.” (Ioane 1, 2:17) E taime poto roa to te mau mea navenave atoa no reira mai. Hau atu â, e mau faahopearaa ino mau to te haerea paieti ore. Mea papu maitai e aita e apî. Te na ô ra te reo o te hoê Kerisetiano o tei faaoromai i te mea ta ˈna e parau ra “te mau mauiui o te tau maamaa o te taurearearaa,” e: “E mea rearea e e mea anaanatae paha te ao. E te hinaaro ra oia e ia tiaturi oe e e nehenehe oe e fanaˈo i te mau huru faaanaanataeraa atoa ma te ore e mauiui. Eita roa râ e nehenehe. E faaohipa te ao ia oe, e ua oti anaˈe oia i te na reira, e faarue oia ia oe.” * No te aha e haamâuˈa ˈi i to oe taurearearaa no te hoê oraraa haapaoraa ore mai teie?

Te parururaa i mua i “te varua ino ra”

4, 5. (a) Na mua iti noa ˈˈe i to ˈna poheraa, eaha ta Iesu i ani i roto i ta ˈna pure ia Iehova? (b) No te aha e aniraa tano teie?

4 I te iteraa e aita e mea maitai aˈe ta teie faanahoraa o te mau mea e pûpû atu, te tutava ra te feia apî i roto i te mau Ite no Iehova i te ape i te auhoaraa e teie nei ao. (Iakobo 4:4) O oe anei te tahi o teie mau taurearea haapao maitai? Mai te peu e e, ia haapopouhia oe e tia ˈi. Oia mau, e ere i te mea ohie ia fati ore i te faaheporaa a te mau hoa e ia faataa ê mai, e nehenehe râ e tauturu ia oe.

5 Na mua iti noa ˈˈe i to ˈna poheraa, ua pure Iesu e “ia tiai” Iehova i ta ˈna mau pǐpǐ “no te varua ino ra.” (Ioane 17:15, MN) E tumu papu ïa Iesu i faatae ai i teie aniraa. Ua ite oia e e ere i te mea ohie no ta ˈna mau pǐpǐ ia vai hapa ore noa, noa ˈtu eaha to ratou faito matahiti. No te aha? Te hoê tumu oia ïa, mai ta Iesu i faˈi, e faaruru ta ˈna mau pǐpǐ i te hoê enemi puai itea ore—“te varua ino ra,” o Satani te Diabolo. Te parau ra te Bibilia e “te hahaere nei” teie varua ino “mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.”—Petero 1, 5:8.

6. Mea nafea to tatou iteraa e aita to Satani e aumihi no te feia apî?

6 I te roaraa o te tuatapaparaa, ua au roa o Satani i te faatupuraa i te mau mea riaria aroha ore roa ˈˈe i nia i te taata. A hiˈo na i te mau ati ino mau ta Satani i faatupu i nia ia Ioba e to ˈna utuafare. (Ioba 1:13-19; 2:7) Peneiaˈe te haamanaˈo ra oe i te mau tupuraa apî i te roaraa o to oe iho oraraa o te tapao ra i te feruriraa haavî o Satani. Te hahaere ra te Diabolo, e i roto i ta ˈna imiraa i te taata e pau ia ˈna, eita oia e aroha i te mau taurearea. I te omuaraa o te senekele matamua T.T., ei hiˈoraa, ua opua o Heroda i te haapohe i te mau tamarii tamaroa atoa e piti matahiti aore ra mea apî aˈe i Betelehema. (Mataio 2:16) Eita e ore e na Satani i turai ia Heroda ia imi i te haapohe i te tamarii o te riro mai ei Mesia tǎpǔhia a te Atua ia tae i te hoê mahana e o te hopoi mai i te haavaraa a te Atua i nia ia Satani! (Genese 3:15) Aita mau â to Satani e aumihi î i te here no te feia apî. Ta ˈna opuaraa hoê roa, o te haapauraa ïa i te taata e rave rahi ta ˈna e nehenehe. E parau mau iho â râ i teie nei, no te mea ua tiavaruhia Satani mai nia mai i te raˈi i te fenua nei, e “e riri rahi hoi to ˈna, no te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.”—Apokalupo 12:9, 12.

7. (a) E nafea Iehova e taa ê roa ˈi ia Satani? (b) Eaha te oraraa ta Iehova e hinaaro ra no oe?

7 Ma te taa ê roa ia Satani, o te “riri rahi” ra, e “aumihi î i te here” to Iehova. (Luka 1:78, MN) O oia te hohoˈa hau ê o te aroha. Inaha, e tapao teie huru maitai rahi roa ˈˈe no to tatou Atua Poiete e te na ô ra te Bibilia e: “E aroha . . . te Atua.” (Ioane 1, 4:8) Auê ïa taa-ê-raa i rotopu i te atua o teie faanahoraa o te mau mea e te Atua ta oe e fanaˈo ra i te haamori! Te imi ra Satani i te taata e pau ia ˈna, ‘aita roa râ Iehova e hinaaro ra e ia pohe atu te hoê.’ (Petero 2, 3:9) Mea faufaa roa te ora o te taata atoa no ˈna—to oe atoa. Ia aˈo mai Iehova ia oe na roto i ta ˈna Parau eiaha oe e riro ei to teie nei ao, aita oia e tamata nei i te faaiti mai i to oe oaoa i te oraraa aore ra i te taotia i to oe tiamâraa. (Ioane 15:19) Area râ, te tiai nei oia ia oe no te varua ino ra. Te hinaaro ra to oe Metua i te raˈi ra ia fanaˈo oe i te tahi mea maitai aˈe i te mau mea navenave poto a teie nei ao. Ta ˈna e hinaaro, ia noaa ia oe “te ora mau”—te ora mure ore i nia i te hoê fenua paradaiso. (Timoteo 1, 6:17-19, MN) Te hinaaro ra Iehova e ia manuïa oe, e te faaitoito nei oia ia oe ia rave i taua fa ra. (Timoteo 1, 2:4) Hau atu â, te faatae ra Iehova i te hoê titauraa taa ê ia oe. Eaha te reira?

“Ia oaoa tau aau”

8, 9. (a) Teihea ô ta oe e nehenehe e pûpû atu na Iehova? (b) E nafea Satani e tâhitohito ai ia Iehova, mai tei faataahia i roto i te tupuraa o Ioba?

8 Ua hoo aˈena anei oe i te hoê ô na te hoê hoa rahi a hiˈo atu ai i te mata ataata o to oe hoa ma te maere e te mauruuru i to ˈna raveraa i te reira? Ua feruri maite paha oe teihea huru ô e tano no taua taata ra. A hiˈopoa na i teie uiraa i teie nei: Teihea huru ô ta oe e nehenehe e pûpû atu na to oe Atua Poiete ra o Iehova? Na mua, e manaˈo huru ê paha teie. Eaha ta te Mana hope e hinaaro ra i te hoê taata haihai? Eaha ta oe e nehenehe e horoa na ˈna aita aˈena ta ˈna? Te pahono ra te Bibilia i roto i te Maseli 27:11 e: “E tau tamaiti, ia paari hoi oe, ia oaoa tau aau, ia tia ia ˈu ia patoi atu i tei faaino mai ia ˈu nei.”

9 Mai ta oe paha i ite a haapii ai oe i te Bibilia, o Satani te Diabolo te tâhitohito ra ia Iehova. Te parau ra oia e e tavini te taata i te Atua, eiaha ma te here, no te mau tumu miimii râ. E vaiiho anaˈe ia roohia ratou i te ati, ta Satani ïa e parau ra, e e faarue oioi ratou i te haamoriraa mau. E rave anaˈe, ei hiˈoraa, i ta Satani i parau ia Iehova no nia i te taata parau-tia ra o Ioba: “E ere anei tei auahia oia e oe, e to ˈna atoa ra fare, e ta ˈna atoa ra mau taoˈa atoa e ati noa ˈˈe? ua haamaitaihia e oe ta ˈna ohipa i rave, e ua rahi ta ˈna taoˈa i te fenua nei. Nanao noa ˈtura râ i to rima a rave atu ai i ta ˈna e ia pau roa; e e faaino oia ia oe i mua i to aro i reira.”—Ioba 1:10, 11.

10. (a) E nafea tatou e ite ai e ua mârô Satani eiaha noa i to Ioba hapa ore? (b) E nafea oe e ô ai i roto i te tumu parau o te mana arii?

10 Mai tei faaitehia i roto i te faatiaraa bibilia, ua mârô Satani, eiaha noa i to Ioba taiva ore, to te taata atoa râ e tavini i te Atua—to oe atoa. Oia mau, ua na ô Satani ia Iehova no nia i te huitaata atoa e: “E riro hoi ta te taata atoa ra [eiaha noa o Ioba o te taata taitahi râ] ei hoo i to ˈna ora.” (Ioba 2:4) Te ite ra anei oe i ta oe tuhaa i roto i teie tumu parau faufaa roa? Mai tei faaitehia i roto i te Maseli 27:11, te na ô ra Iehova e te vai ra te tahi mea ta oe e nehenehe e horoa na ˈna—te hoê ravea e pahono atu ai oia ia Satani tei tâhitohito ia ˈna. A feruri na—te titau ra te Arii o te ao taatoa ia oe ia pahono i te tumu parau faufaa roa ˈˈe o te mau tau atoa. E hopoia e e fanaˈoraa taa ê faahiahia mau â ta oe! E nehenehe anei oe e rave i te mea ta Iehova e ani nei ia oe? Ua na reira o Ioba. (Ioba 2:9, 10) Ua na reira atoa Iesu e ehia rahiraa taata ê atu i te roaraa o te tuatapaparaa, oia atoa te mau taurearea e rave rahi. (Philipi 2:8; Apokalupo 6:9) E nehenehe atoa oe e na reira. Eiaha râ oe e vare, aita e tiaraa faaea noa i roto i teie tupuraa. Maoti ta oe ohipa e faaite ai oe e te turu ra oe i te tâhitohitoraa a Satani aore ra i te pahonoraa a Iehova. Eaha ta oe e maiti i te paturu?

Te tiai maira Iehova ia oe!

11, 12. E ohipa anei i nia ia Iehova ia maiti oe i te tavini ia ˈna aore ra eita? A faataa na.

11 Mea faufaa mau anei na Iehova ta oe e maiti? Aita anei i navai te taata i vai taiva ore aˈena ia pahono oia ma te tano maitai ia Satani? Parau mau e ua na ô te Diabolo e aita hoê aˈe e tavini ra ia Iehova ma te here, te hoê pariraa tei haapapu-aˈena-hia e mea hape. Te hinaaro ra râ Iehova e ia tia ˈtu oe i to ˈna pae no nia i te tumu parau o te mana arii no te mea te tiai maira oia ia oe, ei taata taitahi. Ua parau Iesu e: “To outou Metua i te ao ra, aore ïa i hinaaro e ia moe te hoê i teie nei mau taata rii.”—Mataio 18:14.

12 Mea maramarama maitai, te anaanatae ra Iehova i te haerea ta oe e maiti. Te mea faufaa roa ˈtu â, e ohipa te reira i nia ia ˈna. Te haamaramarama maitai ra te Bibilia e e huru aau hohonu to Iehova o tei faatupuhia e te mau ohipa maitatai aore ra mau ohipa iino a te taata. Ei hiˈoraa, i to te mau Iseraela patoi-noa-raa, “ua aa ˈtu” ratou ia Iehova. (Salamo 78:40, 41) Hou te diluvi i te tau o Noa, ‘a ino rahi ai te taata,’ ‘ua ooo roa aˈera to Iehova aau.’ (Genese 6:5, 6) A feruri na i te auraa o te reira. Mai te peu e e maiti oe i te haerea ino, e haamauiui ïa oe i to oe Atua Poiete. E ere te auraa e e mea paruparu te Atua aore ra te faaterehia ra oia e te huru aau. Area râ, te here ra oia ia oe e te tiai mai ra i to oe maitai. I te tahi aˈe pae, ia rave oe i te mea maitai, e oaoa te aau o Iehova. E oaoa oia eiaha noa no te mea e horoa oia i te tahi atu pahonoraa ia Satani ra no te mea atoa râ e riro mai oia i teie nei ei Faautua maitai no oe. E tera te mea ta ˈna e hinaaro i te riro mai. (Hebera 11:6) Auê ïa Metua î i te here ta oe e fanaˈo i te Atua ra o Iehova!

Te mau haamaitairaa rahi i teie nei

13. E nafea te taviniraa ia Iehova e hopoi mai ai i te mau haamaitairaa i teie atoa nei?

13 Eita e itehia te mau haamaitairaa e noaa mai ia tavini ia Iehova a muri aˈe noa. Te fanaˈo ra te mau taurearea e rave rahi i roto i te mau Ite no Iehova i te oaoa e te mauruuru i teie atoa nei, e no te tahi tumu papu maitai. “Te haapaoraa a Iehova e mea tia ïa, e oaoa ˈi te aau,” ta te fatu salamo ïa i papai. (Salamo 19:8) Ua ite maitai aˈe Iehova i te taata atoa eaha te mea maitai no tatou. Na roto i te peropheta Isaia, ua parau Iehova e: “O vau to Atua ra, o Iehova; o tei faaite ia oe i te mea e maitai ai oe ra; o tei aratai ia oe na te eˈatia maitai ia haere oe ra. Ahiri oe i faaroo mai i te mau faaue na ˈu e; ua riro ïa to oe [hau] mai te pape pue ra; e ta oe [parau-tia] mai te are moana ra.”—Isaia 48:17, 18; MN.

14. E nafea te mau faaueraa tumu bibilia e tauturu ai ia oe ia ape i te mauiui o te tarahu?

14 E tauturu te peeraa i te mau faaueraa tumu bibilia ia oe ia ape i te mauiui rahi e te oto rahi. Ei hiˈoraa, te na ô ra te Bibilia e “ua patiatia pupu roa” te feia o tei faahotu i te nounou moni “ia ratou iho i te oto e rave rahi.” (Timoteo 1, 6:9, 10) Ua farerei anei te mau taata ta oe i matau i te tanoraa peapea o teie irava? E tarahu rahi ta te tahi mau tane apî e vahine apî no te mea noa te manaˈo ra ratou e mea tia ia noaa mai te mau ahu faito apî roa ˈˈe e te mau taihaa anohaa hopea roa ˈˈe. E faatîtîraa mauiui te tarahu-maoro-raa ma te moni taime rahi no te hoo mai i te mau mea eita e noaa ia aufau!—Maseli 22:7.

15. E nafea te mau faaueraa tumu bibilia e paruru ai ia oe i te oto no roto mai i te taatiraa morare ore?

15 A hiˈo atoa na i te parau o te taatiraa morare ore. Na te ao nei i te mau matahiti atoa, mea rahi te potii taa noa o te hapû. E fanau te tahi pae i te hoê tamarii ta ratou e ore e hinaaro aore ra e ite i te rave. Te haamarua ra te tahi atu i te tamarii e te mauiui ra ratou ei faahopearaa o te hoê manaˈo haava aehuehu. E te vai ra te mau tane apî e mau vahine apî o tei roohia i te hoê maˈi purumu, mai te SIDA. No te hoê o tei ite ia Iehova, oia mau, te faahopearaa rahi roa ˈˈe, o te muturaa ïa te taairaa e o Iehova. * (Galatia 5:19-21) Ua tano iho â te Bibilia i te parau e: “E maue ê atu i te faaturi.”—Korinetia 1, 6:18.

Te taviniraa i “te Atua no ˈna te ao”

16. (a) Mea nafea to tatou iteraa e te hinaaro ra Iehova e ia oaoa oe i to oe na apîraa? (b) No te aha Iehova e haamau ai i te mau aratairaa ia pee oe?

16 Te faataa ra te Bibilia ia Iehova mai “te Atua no ˈna te ao.” (Timoteo 1, 1:11) Te hinaaro ra oia e ia oaoa atoa oe. Oia mau, te na ô ra ta ˈna iho Parau e: “A oaoa, e tena na taata apî, i to oe na apîraa, e ia rearea hoi to aau i to oe vai apîraa na.” (Koheleta 11:9) Eita râ Iehova e hiˈo i teie nei taime e e nehenehe oia e haroaroa i te mau faahopearaa maoro o te haerea maitai e te haerea ino. No reira oia e aˈo ai ia oe e: “E tena na, e haamanaˈo i tei Hamani ia oe i to apîraa ra, aita i tae i te mau mahana ino ra, e aita i tae i te mau matahiti e parau ai oe ra e, Aita roa o ˈu e maitairaa.”—Koheleta 12:1.

17, 18. Mea nafea to te hoê Kerisetiano apî faaiteraa i to ˈna oaoa ia tavini ia Iehova, e e nafea e itea ˈi ia oe taua oaoa atoa ra?

17 I teie mahana, ua itea i te mau taurearea e rave rahi te oaoa rahi ia tavini ia Iehova. Ei hiˈoraa, teie ta Lina 15 matahiti e parau ra: “E nehenehe au e faateitei i to ˈu upoo i nia. E tino oraora maitai to ˈu no te mea aita vau e puhipuhi ra i te avaava e e rave ra i te raau taero. Te fanaˈo ra vau i te aratairaa faufaa maoti te amuiraa o te tauturu ra ia ˈu ia aro i te faaheporaa riaria a Satani. E mata oaoa to ˈu no te mea te vai ra te auhoaraa o te patu i te Piha a te Basileia. Te mea maitai roa ˈˈe, e tiaturiraa hau ê to ˈu o te ora mure ore i nia i te fenua nei.”

18 Mai ia Lina, te aro puai nei te mau taurearea Kerisetiano e rave rahi no te faaroo, e e hopoi mai te reira i te oaoa no ratou. Te taa ra ia ratou e e tumu mau to to ratou oraraa—noa ˈtu e mea fifi roa i te tahi mau taime—e e oraraa papu no a muri aˈe to ratou. No reira, a tamau i te tavini i te Atua o te anaanatae mau ra i to oe maitai. Ia oaoa to ˈna aau, e e faaoaoa oia ia oe i teie nei e a tau a hiti noa ˈtu!—Salamo 5:11.

[Nota i raro i te api]

^ par. 3 A hiˈo i te tumu parau ra “La vérité m’a rendue à la vie” i roto i te Réveillez-vous! o te 22 no Atopa 1996.

^ par. 15 Mea mahanahana ia ite e ia tatarahapa te hoê taata, ia faaea oia i te rave i te mea ino, e ia faˈi i ta ˈna mau hara, ‘te rahi ra ia Iehova te faaore i te hara.’—Isaia 55:7.

Te haamanaˈo ra anei oe?

• Eaha te fifi ta oe e faaruru i mua i “te varua ino ra,” o Satani?

• E nafea e oaoa ˈi te aau o Iehova ia oe?

• E nafea te Bibilia e faaite ai e te tiai maira Iehova ia oe?

• Eaha te tahi mau haamaitairaa e noaa mai ia tavini ia Iehova?

[Uiraa haapiiraa]

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 8]

Ua fatata te hoê taata parau-tia i te turori

E faataˈi upaupa rahi ati Levi o Asapha i roto i te hiero o Iehova i Iseraela i tahito ra. Ua fatu atoa oia i te mau himene tei himenehia i roto i te haamoriraa i mua i te taata. Noa ˈtu râ ta ˈna mau fanaˈoraa taa ê otahi, no te hoê taime ua anaanatae Asapha i te haerea paieti ore o to ˈna mau hoa o te ofati ra i te mau ture a te Atua ma te ore e faautuahia. I muri aˈe, ua faˈi Asapha e: “Ua fatata tau avae i te pahee; te huru turori ra to ˈu taahiraa, ia ˈu i feii i te feia taiata ra, e ite ai au i te maitai o te paieti ore ra.”—Salamo 73:2, 3.

I muri aˈe, ua haere Asapha i te vahi moˈa a te Atua e ua pure ihora no te reira. Ma te manaˈo pae varua apî, ua taa ia ˈna e e mea riri na Iehova te ino e i te pae hopea, e ooti mai te paieti ore e te taata parau-tia i ta raua e ueue. (Salamo 73:17-20; Galatia 6:7, 8) Oia mau, to nia te paieti ore i te vahi paia. I te pae hopea, e pohe ratou ia haamou Iehova i teie faanahoraa paieti ore.—Apokalupo 21:8.

[Hohoˈa i te api 9]

Te anaanatae mau ra Iehova i to oe maitai, area te fa a Satani râ, o te haapauraa ïa ia oe

[Hohoˈa i te api 10]

Te ite nei te mau taurearea e rave rahi i te oaoa rahi roa ˈˈe na roto i te taviniraa ia Iehova e te mau hoa Kerisetiano