Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Uiraa a te feia taio

Uiraa a te feia taio

Te faataa ra te Ezekiela pene 37 e piti raau tei riro ei hoê noa raau. Eaha te auraa?

Na roto i te peropheta Ezekiela, ua tohu Iehova e e hoˈi to ˈna nunaa i te Fenua tǎpǔhia e e tahoê-faahou-hia ratou ei hoê noa nunaa. Ia au atoa i taua parau tohu ra, e tahoêhia te feia e haamori ra i te Atua i te mau mahana hopea ei hoê noa nunaa.

Ua parau Iehova i ta ˈna peropheta Ezekiela ia papai i nia hoê raau: “Na Iuda e na te tamarii a Iseraela, o to ˈna ra mau hoa.” I nia i te tahi atu raau: “Na Iosepha, te raau na Epheraima, e te utuafare atoa o Iseraela, o to ˈna ra mau hoa.” E riro na raau ei “hoê” i roto i to Ezekiela rima.—Ezk. 37:15-17.

Eaha te auraa o te taˈo “Epheraima”? O na opu hoê ahuru o te basileia apatoerau o Iseraela, to Epheraima te opu rahi roa ˈˈe. Inaha, e “ati Epheraima” o Ieroboama te arii matamua o taua basileia ra. (Deut. 33:13, 17; Arii 1, 11:26, New World Translation) No roto mai taua opu ra ia Epheraima te tamaiti a Iosepha. (Num. 1:32, 33) I fanaˈo na Iosepha i te hoê haamaitairaa taa ê mau no ǒ mai i to ˈna papa ra o Iakoba. Mea tano ïa ia parau e o na opu hoê ahuru o te basileia apatoerau “te raau na Epheraima.” I te matahiti 740 hou te Mesia, hau i te hanere matahiti hou Ezekiela a tohu ai, ua haru to Asura i te basileia apatoerau o Iseraela e ua hopoi ê ia ratou. (Arii 2, 17:6) I muri aˈe, ua pau to Asura i to Babulonia. No reira, i to Ezekiela papairaa i te parau tohu no nia i na raau, ua purara haere te rahiraa o taua mau Iseraela ra na te hau emepera Babulonia.

I te matahiti 607 hou te Mesia, ua haru to Babulonia i na opu e piti o te basileia apatoa o Iuda e ua hopoi ia ratou i Babulonia. Ua rave atoa paha ratou i te toea o te basileia apatoerau o Iseraela. Te mau arii o te basileia apatoa, no te opu ïa o Iuda. I ora atoa na te mau tahuˈa i Iuda, no te mea e tavini ratou i te hiero i Ierusalema. (Par. 2, 11:13, 14; 34:30) Mea tano ïa ia parau e o na opu e piti o te basileia apatoa te raau “na Iuda.”

Afea ra na raau i te apitiraahia? I te matahiti 537 ïa hou te Mesia, i te faarueraa vetahi o te basileia apatoa e to te basileia apatoerau ia Babulonia no te hoˈi i Ierusalema no te patu faahou i te hiero. Aita ˈtura te nunaa Iseraela i amahamaha faahou. Ua haamori amui faahou ratou ia Iehova. (Ezk. 37:21, 22) Ua tohu atoa na peropheta Isaia raua Ieremia i teie tahoêraa.—Isa. 11:12, 13; Ier. 31:1, 6, 31.

Eaha ta te parau tohu a Ezekiela e tohu ra no nia i te haamoriraa viivii ore? E faariro Iehova i te feia atoa e haamori ia ˈna ei “hoê.” (Ezk. 37:18, 19) Ua tupu anei ta ˈna parau fafau? E, i 1919. Na mua ˈˈe i taua matahiti ra, i tamata na Satani i te faaamahamaha roa i te nunaa o te Atua. I 1919 râ, ua faanaho-riirii-faahou-hia e ua tahoêhia ratou.

I taua mau matahiti ra, i tiaturi na te rahiraa o te nunaa o te Atua e riro mai ei arii e ei tahuˈa i nia i te raˈi e o Iesu. (Apo. 20:6) E au ratou mai te raau na Iuda. Mea iti râ i tiaturi na e ora e a muri noa ˈtu i te fenua nei. A mairi ai te mau matahiti, ua maraa mai to ratou numera. (Zek. 8:23) E au ratou mai te raau na Iosepha.

I teie mahana, te tavini amui nei na pǔpǔ e piti ia Iehova. Hoê anaˈe Arii to ratou, o Iesu Mesia. Parauhia oia “tau tavini o Davida” i roto i ta Ezekiela parau tohu. (Ezk. 37:24, 25) Ua pure Iesu i to ˈna Metua no ta ˈna mau pǐpǐ: “Ia riro ratou atoa ei hoê; mai ia oe, e tau Metua, i roto ia ˈu nei ra, e mai ia ˈu hoi i roto ia oe na.” * (Ioa. 17:20, 21) Ua tohu atoa Iesu e riro ta ˈna nǎnǎ iti pǐpǐ faatavaihia ei “hoê aˈe nǎnǎ” e ta ˈna mau “mamoe ê atu.” “Hoê hoi tiai” ta ratou pauroa e pee. (Ioa. 10:16) Mai ta Iesu iho â i faataa, mea tahoê te nunaa taatoa o te Atua i teie mahana, noa ˈtu eaha to ratou tiaturiraa, no te raˈi anei aore ra no te fenua!

^ I to Iesu faahitiraa i te tapao o te mau mahana hopea, ua horoa oia i ta ˈna mau pǐpǐ e rave rahi faahohoˈaraa. Na mua roa, no nia ïa i “te tavini haapao maitai e te paari.” E pǔpǔ iti taeae faatavaihia o te aratai i te ohipa i rotopu i te nunaa o te Atua. (Mat. 24:45-47) I muri iho, no nia i te taatoaraa o te feia faatavaihia. (Mat. 25:1-30) I te pae hopea, te feia ïa o te turu i te mau taeae o te Mesia e o te ora e a muri noa ˈtu i te fenua nei. (Mat. 25:31-46) Oia atoa, no ta Ezekiela parau tohu, ua tupu ïa i to tatou tau na mua i nia i te feia i tiaturi na e ora i nia i te raˈi. Na opu hoê ahuru o Iseraela, e ere ïa o te feia e ora e a muri noa ˈtu i te fenua nei. Noa ˈtu râ, te haamanaˈo mai ra te tahoêraa faataahia i roto i taua parau tohu ra, e mea tahoê ratou e te feia faatavaihia.