Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Se a te uiga o te aumai fakatasi o lakau e lua ke tasi telā e fakamatala mai i te Esekielu mataupu e 37?

Ne tuku ne Ieova ki a Esekielu se fekau o te fakamoemoega e uiga ki te ‵kau fakatasi o te fenua o Isalaelu mai tua o te faka‵fokimaiga ki te Fenua o te Folafolaga. Te fekau tenā e ‵valo mai ei te ‵kau fakatasi o tino o te Atua telā ne kamata i te kamataga o aso fakaoti.

Ne fai atu a Ieova ki tena pelofeta ko Esekielu ke tusi i luga i lakau e lua. Ne ‵tau o tusi i se lakau e tasi penei, “Mō Iuta kae mō tino o Isalaelu kolā e ‵nofo fakatasi mo ia,” kae i te suā lakau, “Mō Iosefa, ko te lakau a Efalaima, mo te kāiga kātoa o Isalaelu kolā e ‵nofo mo ia.” A lakau e lua konei ka “fai pelā me se lakau e tasi” i lima o Esekielu.—Eseki. 37:15-17, NW.

Se a te uiga o te pati “Efalaima”? A te tupu muamua o te malo o matakāiga e sefulu ki mātu, ko Ielopoamo mai te matakāiga o Efalaima, telā se matakāiga takutakua ‵ki. (Teu. 33:13, 17; 1 Tupu. 11:26) A te matakāiga tenei ne tupu mai i te tama tagata a Iosefa ko Efalaima. (Nume. 1:32, 33NW) Ne maua ne Iosefa se fakamanuiaga fakapito mai tena tamana ko Iakopo. Tela la, a te lakau e tusi ei te malo o matakāiga e sefulu e fakaigoa ki “te lakau a Efalaima.” I te taimi ne tusi ei ne Esekielu a te valoaga e uiga ki lakau e lua konei, te tupu o te malo ki mātu ko leva ne ave fakapagota ki Asulia i te tausaga e 740 T.L.M. (2 Tupu. 17:6) Tela la, a te tokoukega o tino Isalaelu ne ‵nofo kae salalau valevale i te malo o Papelonia telā ne sui ne te malo o Asulia.

I te 607 T.L.M., a te malo o matakāiga e lua i saute mo tino kolā ne toe mai te malo i mātu ne ave fakapagota ki Papelonia. A tupu i te gafa o Iuta ne pule atu ki matakāiga e lua konei, mo faitaulaga ne fakatasi mo latou, ne tavini atu i loto te faletapu i Ielusalema. (2 Nofo. 11:13, 14; 34:30) Tela la, a te malo o matakāiga e lua ka sui ne te lakau a “Iuta.”

I te taimi fea ne aumai fakatasi a lakau konei? I te taimi ne faka‵foki ei a tino Isalaelu ki Ielusalema i te 537 T.L.M. A sui mai te malo o matakāiga e lua mo te malo o matakāiga e sefulu ne ‵foki fakatasi mai te ‵nofo fakapagota. Ne seki toe ai ne kinauga i vā o tama a Isalaelu. (Eseki. 37:21, 22) Ne ‵toe tapuaki fakatasi a tino o Ieova. A te faka‵leiga tenei ne ‵valo mai ne pelofeta ko Isaia mo Ielemia.—Isa. 11:12, 13; Iele. 31:1, 6, 31.

Se a te munatonu tāua e uiga ki te tapuakiga ‵ma e faka‵mafa mai te valoaga tenei? Ko tena uiga: Ka fai ne Ieova ana tino tapuaki “ke tasi.” (Eseki. 37:18, 19) E mata ko oti ne fakataunu a te folafolaga e uiga ki te ‵kau fakatasi o ana tino i aso nei? Ao. Muamua la, ne fakataunu te valoaga tenā i te 1919 i te taimi ne toe fakatoka faka‵lei kae toe fakamaopoopo ei a tino o te Atua. A te taumafaiga a Satani ke fakamavae‵vae latou ki te se-gata-mai ne seki manumalo.

I te taimi tenā, a te tokoukega kolā ne fakamaopoopo ne fakamoe‵moe ke fai pelā me ne tupu mo faitaulaga i te lagi mo Iesu. (Fa. 20:6) I se auala fakatusa, ne fai latou pelā me se lakau a Iuta. Kae i te gasologa o taimi, ko tokouke a tino kolā e fakamoemoe ke ola i te lalolagi ne kamata o ‵kau fakatasi mo te Iutaia faka-te-agaga. (Saka. 8:23) A latou e pelā me se lakau a Iosefa, e se maua ne latou te fakamoemoega ke pule fakatasi mo Keliso.

I ‵tou aso nei, a potukau e lua konei e tavini fakatasi e pelā me ne tino o Ieova mai lalo i te pulega a te Tupu e tokotasi, ko Iesu Keliso, telā ne valo mai e pelā mo “taku tavini ko Tavita.” (Eseki. 37:24, 25) Ne ‵talo foki a Iesu e uiga mō ana soko ‘ko te mea ke tasi latou katoa, e pelā eiloa mo toku Tamana e ‵kau fakatasi mo au, a ko au e ‵kau fakatasi mo koe.’ * (Ioa. 17:20, 21) Ne ‵valo foki mai ne Iesu a te lafu foliki ko ana soko fakaekegina ka fai mo “lafu mamoe e tasi” mo ana “nisi mamoe.” A latou katoa ka ‵nofo mai lalo i te “tausi mamoe e tokotasi.” (Ioa. 10:16) Ko oko eiloa i te gali te auala e fakamatala mai ei ne Iesu a te ‵kau fakatasi o tino o Ieova i te feitu faka-te-agaga i aso nei faitalia me se a te olotou fakamoemoega mo aso mai mua!

^ pala. 6 Se mea fakafiafia ke lavea atu te fakasologa o mea ka ‵tupu i tala fakatusa a Iesu telā ne fai pelā me se fakailoga o tena fakatasi mai. Muamua la, ne faipati a ia e uiga ki te “tavini fakamaoni kae poto,” se potukau foliki o taina fakaekegina ka takitaki te galuega. (Mata. 24:45-47) Tenā la, ne fai atu ne ia a tala fakatusa kolā e fakasino muamua eiloa ki a latou kolā e fakamoemoe ke ola i te lagi. (Mata. 25:1-30) I te fakaotiga ne faipati a ia ki a latou kolā e fakamoemoe ke ola i te lalolagi kae ‵lago atu ki taina o Keliso. (Mata. 25:31-46) I se auala tai ‵pau, a te fakataunuga o te valoaga a Esekielu i ‵tou aso nei e fakasino muamua ki mea ka ‵tupu ki a latou kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lagi. E tiga eiloa e se ti masani o fakauiga te malo o matakāiga e sefulu ki a latou kolā e fakamoemoe ke ola i te lalolagi, kae ko te aumai fakatasi o lakau e lua i te valoaga tenei e fakamasaua mai ei te ‵kau fakatasi e maua ne latou kolā e fakamoemoe ke ola i te lagi mo latou kolā e fakamoemoe ke ola i te lalolagi nei.