Ngāue ʻa e Kau ʻApositolo 13:1-52

  • Fekauʻi atu ʻa Panepasa mo Saula ko e ongo misinale (1-3)

  • Ngāue fakafaifekau ʻi Saipalo (4-12)

  • Lea ʻa Paula ʻi ʻAniteoke ʻo Pisitiá (13-41)

  • Fekau fakaekikite ke hanga ki he ngaahi puleʻangá (42-52)

13  Pea ʻi ʻAniteoke naʻe ʻi ai ha kau palōfita mo e kau faiako ʻi he fakatahaʻanga naʻe tuʻu aí:+ Ko Panepasa, Simioni ʻa ia naʻe ui ko Naiká, Lusiō ʻo Sailiné, Maneno ʻa ia naʻe ako fakataha mo Hēlota ko e pule ʻo e vahefonuá, pea mo Saula.  ʻI he lolotonga ʻenau ngāue kia Sihova* mo ʻaukaí, naʻe pehē ʻe he laumālie māʻoniʻoní: “Vaheʻi mai maʻaku ʻa Panepasa mo Saula+ ki he ngāue ʻa ia kuó u ui kinaua ki aí.”+  Pea ʻi he hili ha ʻaukai mo ha lotu, naʻa nau hilifaki honau nimá kiate kinaua pea nau tuku atu kinaua ke na ō.  Ko ia ko e ongo tangatá ni, ʻi hono fekauʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní, naʻá na ʻalu atu ki Selūsia, pea naʻá na tukufolau mei ai ki Saipalo.  ʻI heʻena aʻu ki Salamisí, naʻá na kamata fanongonongo ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi sinakoke ʻo e kau Siú. Naʻe ʻiate kinaua foki mo Sione ko hona tokoni.+  ʻI he ʻosi ʻenau ʻalu takai holo ʻi he kotoa ʻo e motú ʻo aʻu ki Pāfosi, naʻa nau fetaulaki ai mo ha tangata Siu ko hono hingoá ko Pā-Sīsū, ʻa ia ko ha tokotaha faifakalouʻakau pea ko ha palōfita loi.  Naʻá ne ngāue ki he kōvana* ko e tangata poto ko Sēsio Pauló. Naʻe ui mai ʻe Sēsio Paulo ʻa Panepasa mo Saula kiate ia koeʻuhi naʻá ne holi vēkeveke ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá.  Ka ko ʻElimasi ko e tokotaha faifakalouʻakaú (he ko e anga ia hono liliu ʻa hono hingoá) naʻe kamata ke ne fakafepakiʻi kinaua, ʻo ne feinga ke fakatafokiʻi ʻa e kōvaná mei he tuí.  Pea ko Saula, ʻa ia naʻe toe ui ko Paulá, ʻi heʻene hoko ʻo fonu ʻi he laumālie māʻoniʻoní, naʻá ne sio fakamamaʻu atu kia ʻElimasi 10  ʻo ne pehē: “ʻA e tangata kuo fonu ʻi he kākā kotoa pē mo e kovi pango kotoa pē, ʻa koe ko e foha ʻo e Tēvoló,+ ʻa koe ko e fili ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku māʻoniʻoní, ʻe ʻikai koā ke tuku hoʻo mioʻi ʻa e ngaahi founga totonu ʻa Sihová?* 11  Vakai, ko e toʻukupu ʻo Sihová* ʻoku ala atu kiate koe, pea te ke kui, ʻo ʻikai sio ki he maama ʻo e laʻaá ʻi ha taimi.” ʻI he taimi pē ko iá naʻe tō kiate ia ha fuʻu kakapu mo ha fakapoʻulituʻu, pea naʻá ne kumi takai holo ha taha ke ne taki ia ʻi hono nimá. 12  Pea ʻi he sio ʻa e kōvaná ki he meʻa kuo hokó, naʻá ne hoko ai ko ha tokotaha tui, he naʻá ne ofoofo ʻi he akonaki ʻa Sihová.* 13  Naʻe tukufolau atu leva ʻa Paula mo hono kaungāfonongá mei Pāfosi ʻo nau aʻu ki Peaka ʻi Pamifīlia. Ka naʻe liʻaki kinaua ʻe Sione+ peá ne foki ki Selusalema.+ 14  Kae kehe, naʻá na ʻalu atu mei Peaka ʻo na haʻu ki ʻAniteoke ʻi Pisitiá. Pea ʻi heʻena hū ki he sinakoké+ ʻi he ʻaho Sāpaté,* naʻá na tangutu hifo ai. 15  Hili hono lau ki he kakaí ʻa e Laó+ pea mo e ngaahi tohi ʻa e Kau Palōfitá, naʻe ʻoatu ʻe he kau ʻōfisa tauhi ʻo e sinakoké ha fekau kiate kinaua, ʻo pehē: “Ongo tangata, ongo tokoua, kapau ʻoku ʻi ai haʻamo lea fakalototoʻa ki he kakaí, mo leaʻaki ia.” 16  Ko ia naʻe tuʻu hake ʻa Paula, pea ʻi heʻene fakaʻilonga atu ʻaki hono nimá, naʻá ne pehē: “Kau tangata, kau ʻIsileli mo kimoutolu kotoa pē ʻoku manavahē ki he ʻOtuá, mou fanongo mai. 17  Ko e ʻOtua ʻo e kakai ko ení, ʻa ʻIsileli, naʻá ne fili ʻetau fanga kuí, pea naʻá ne hakeakiʻi ʻa e kakaí lolotonga ʻenau nofo ko e kau muli ʻi he fonua ko ʻIsipité peá ne ʻomi kinautolu mei ai ʻaki hono toʻukupu mālohi.+ 18  Pea ʻi ha vahaʻa taimi ko e taʻu nai ʻe 40, naʻá ne kātakiʻi ai kinautolu ʻi he toafá.+ 19  Hili hono fakaʻauha ha puleʻanga ʻe fitu ʻi he fonua ʻo Kēnaní, naʻá ne vaheʻi ange honau fonuá ke hoko ko honau tofiʻa.+ 20  Ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa ko iá naʻe hoko ia ʻi he lolotonga ʻa e taʻu nai ʻe 450. “Hili ʻa e meʻá ni naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ha kau fakamaau ʻo ngata ʻi he taimi ʻo Sāmiuela ko e palōfitá.+ 21  Ka ʻi he hili iá naʻa nau fiemaʻu ha tuʻi,+ pea naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻa Saula ko e foha ʻo Kisí, ko ha tangata mei he matakali ʻo Penisimaní,+ ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 40. 22  ʻI he hili hono toʻo iá, naʻá ne fokotuʻu hake ʻa Tēvita ko ha tuʻi maʻanautolu,+ ʻa ia naʻá ne faifakamoʻoni fekauʻaki mo ia ʻo pehē: ‘Kuó u ʻilo ʻa Tēvita ko e foha ʻo Sesé+ ko ha tangata ʻoku fehoanakimālie mo hoku finangaló;+ te ne fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku ou finangalo ki aí.’ 23  Fakatatau ki heʻene talaʻofá, mei he hako ʻo e tangata ko ʻení, kuo ʻomi ai ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli ha fakamoʻui, ko Sīsū.+ 24  Ki muʻa ke hoko mai ʻa e tokotaha ko iá, naʻe malangaʻi fakahāhā atu ʻe Sione ki he kakai kotoa ʻo ʻIsilelí ʻa e papitaiso ko e fakaʻilonga ʻo e fakatomalá.+ 25  Ka ʻi he fakaʻosi ʻe Sione ʻene ngāué, naʻá ne pehē: ‘Ko e meʻa ʻoku mou pehē ko aú, ʻoku ʻikai ko au ia. Kae vakai, ʻoku muimui mai ʻiate au ha tokotaha ʻa ia ʻoku ʻikai te u taau ke vete ʻa e senitolo ʻi hono vaʻé.’+ 26  “Kau tangata, fanga tokoua, ʻa kimoutolu ko e hako ʻo e fāmili ʻo ʻĒpalahamé pea mo e faʻahinga ʻo kimoutolu ʻoku manavahē ki he ʻOtuá, ko e folofola ko eni ʻo fekauʻaki mo hotau fakamoʻuí kuo tuku mai ia kiate kitautolu.+ 27  He ko e kau nofo ʻi Selusalemá pea mo honau kau pulé naʻe ʻikai te nau lāuʻilo ki he tokotahá ni, ka ʻi heʻenau hoko ko e kau fakamāú, naʻa nau fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe he Kau Palōfitá,+ ʻa ia ʻoku lau leʻo-lahi ʻi he Sāpate kotoa pē. 28  Neongo naʻe ʻikai te nau maʻu ha ʻuhinga ke ne tuha ai mo e maté,+ naʻa nau kole kia Pailato ke tāmateʻi ia.+ 29  Pea ʻi heʻenau fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe hiki ʻo kau kiate iá, naʻa nau ʻohifo ia mei he ʻakaú pea tuku ia ʻi ha fonualoto.*+ 30  Ka naʻe fokotuʻu hake ia ʻe he ʻOtuá mei he maté,+ 31  pea ʻi ha ngaahi ʻaho lahi naʻá ne hā ki he faʻahinga naʻe ʻalu hake fakataha mo ia mei Kāleli ki Selusalemá. Ko e faʻahingá ni ʻoku nau hoko ko ʻene kau fakamoʻoni ki he kakaí.+ 32  “Ko ia ʻokú ma talaki atu kiate kimoutolu ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e talaʻofa naʻe fai ki heʻetau fanga kuí. 33  Kuo fakahoko kakato ia ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu, ko ʻenau fānaú, ʻaki ʻene fokotuʻu hake ʻa Sīsuú;+ ʻo hangē tofu pē ko ia kuo tohi ʻi hono ua ʻo e sāmé: ‘Ko koe ʻa hoku ʻaló; kuó u hoko ʻi he ʻahó ni ko hoʻo tamai.’+ 34  Pea ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo ʻEne fokotuʻu hake ia mei he maté ke ʻoua ʻaupito te ne toe foki ki he ʻauʻauhá, kuó Ne fakahaaʻi ʻo peheni, ‘Te u fakahaaʻi kiate kimoutolu ʻa e ʻofa mateaki naʻe talaʻofaʻaki kia Tēvitá, ʻa ia ʻoku pau moʻoní.’*+ 35  Ko ia ʻokú ne toe pehē foki ʻi ha saame ʻe taha: ‘ʻE ʻikai te ke tuku ʻa hoʻo tokotaha mateakí ke sio ʻi he ʻauʻauhá.’+ 36  Ko Tēvita, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ne fai ʻa e ngāue ki he ʻOtuá* ʻi hono toʻutangata ʻoʻoná, naʻá ne mohe ʻi he maté, naʻe fakatokoto fakataha ia mo ʻene fanga kuí, pea naʻá ne sio ʻi he ʻauʻauhá.+ 37  ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e tokotaha ko ē naʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá naʻe ʻikai te ne sio ʻi he ʻauʻauhá.+ 38  “Ko ia ai, tuku ke ʻilo ʻe kimoutolu, fanga tokoua, fakafou ʻi he tokotahá ni ʻoku fanongonongo atu ai ha fakamolemole ʻo e angahalá kiate kimoutolu,+ 39  Naʻe ʻikai lava ʻe he Lao ʻa Mōsesé+ ʻo ʻai kimoutolu ke mou māʻoniʻoni, ka koeʻuhi ko e pekia ʻa e tangatá ni, ʻe lau ai ʻe he ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni ʻa e tokotaha kotoa ʻoku tuí.+ 40  Ko ia ai, tokanga ke ʻoua naʻa hoko ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he tohi ʻa e Kau Palōfitá kiate kimoutolu: 41  ‘Vakai ki ai, ʻa kimoutolu kau luma, pea mou ofo ai, pea mou puli mei hoku ʻaó, he ʻoku ou fai ha ngāue ʻi homou ngaahi ʻahó, ko ha ngāue ʻe ʻikai ʻaupito te mou tui ki ai naʻa mo hano fakamatala fakaikiiki atu ia ʻe ha taha kiate kimoutolu.’”+ 42  ʻI heʻena hū atu leva ki tuʻá, naʻe kōlenga ʻa e kakaí kiate kinaua ke na fakamatala ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni ʻi he Sāpate hono hokó. 43  Ko ia ʻi he hili ʻa e mātuku atu ʻa e fakataha ʻi he sinakoké, ko e tokolahi ʻo e kau Siú pea mo e kau ului naʻe lotu ki he ʻOtuá naʻa nau muimui ʻia Paula mo Panepasa, ʻa ia, ʻi heʻena lea kiate kinautolú, naʻá na enginaki kiate kinautolu ke nau nofo ai pē ʻi he ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá.+ 44  ʻI he Sāpate hono hokó naʻe fakatahataha ai ʻa e meimei kotoa ʻo e koló ke fanongo ki he folofola ʻa Sihová.* 45  ʻI he sio ʻa e kau Siú ki he fuʻu kakaí, naʻa nau fonu ʻi he meheká pea kamata ke nau fakafepakiʻi mo laukovi ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paulá.+ 46  Naʻe lea loto-toʻa leva ʻa Paula mo Panepasa kiate kinautolu: “Naʻe pau ke tomuʻa leaʻaki kiate kimoutolu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.+ Koeʻuhí ko hoʻomou fakafisingaʻi ia pea mo hoʻomou ʻai kimoutolu ke ʻikai te mou taau mo e moʻui taʻengatá, vakai, te mau hanga ā kimautolu ki he ngaahi puleʻangá.+ 47  He kuo fai mai ʻe Sihova* ha fekau kiate kimautolu fakafou ʻi he ngaahi leá ni: ‘Kuó u fokotuʻu koe ko ha maama ki he ngaahi puleʻangá, ke ke hoko ko ha fakamoʻui ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.’”+ 48  ʻI he fanongo ʻa e faʻahinga ʻo e ngaahi puleʻangá ki he meʻá ni, naʻe kamata ke nau fiefia mo fakalāngilangiʻi ʻa e folofola ʻa Sihová,* pea ko e faʻahinga kotoa pē naʻe hehema totonu ki he moʻui taʻengatá naʻa nau hoko ko e kau tui. 49  ʻIkai ngata aí, ko e folofola ʻa Sihová* naʻe mafola atu ia ʻi he kotoa ʻo e fonuá. 50  Ka naʻe fakaʻaiʻai ʻe he kau Siú ʻa e kau fefine tuʻu-ki-muʻa ʻa ia naʻa nau manavahē-ʻOtuá pea mo e kau tangata tuʻu-ki-muʻa ʻo e koló, pea naʻa nau fakatupu hano fakatangaʻi+ ʻo Paula mo Panepasa pea lī kinaua ki tuʻa mei honau feituʻú. 51  Ko ia naʻá na tūtuuʻi atu ʻa e efú mei hona vaʻé kiate kinautolu peá na ʻalu ki ʻAikoniume.+ 52  Pea naʻe hokohoko atu ʻa e fonu ʻa e kau ākongá ʻi he fiefiá+ pea mo e laumālie māʻoniʻoní.

Fakamatala ‘i Lalo

Ko e kōvana Loma ʻo ha vahefonua. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.
Pe “fonualoto fakamanatu.”
Pe “taau ke falala ki aí; alafalalaʻangá.”
Pe “fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.”