Ua Sāmiuela 12:1-31

  • Valokiʻi ʻe Nētane ʻa Tēvita (1-15a)

  • Mate ʻa e tamasiʻi ʻa Pati-sepá (15e-23)

  • Fanauʻi ʻe Pati-sepa ʻa Solomone (24, 25)

  • Hamu ʻa e kolo ʻĀmoni ko Lapá (26-31)

12  Ko ia naʻe fekauʻi atu ai ʻe Sihova ʻa Nētane+ kia Tēvita. Naʻá ne ʻalu atu kiate ia+ ʻo ne pehē: “Naʻe ʻi ai ha ongo tangata ʻe toko ua ʻi ha kolo ʻe taha, ko e taha naʻe koloaʻia pea ko e taha naʻe masiva.  Ko e tangata koloaʻiá naʻe tokolahi ʻaupito ʻene fanga sipí mo ʻene fanga pulú;+  ka ko e tangata masivá naʻe ʻikai haʻane meʻa ka ko e kiʻi lami fefine pē ʻe taha, ʻa ia naʻá ne fakatau mai.+ Naʻá ne tokangaʻi ia, pea naʻá ne tupu fakataha hake mo ia pea mo hono ngaahi fohá. Naʻá ne kai mei he kiʻi meʻakai naʻá ne maʻú pea inu mei heʻene ipú pea mohe ʻi hono nimá. Naʻe hoko ia ʻo hangē ko hano ʻofefiné.  Ki mui aí, naʻe haʻu ha tokotaha ʻaʻahi ki he tangata koloaʻiá, ka naʻe ʻikai te ne toʻo ha taha ʻo ʻene fanga sipi mo e fanga pulu ʻaʻaná ke teuteuʻiʻaki ha meʻakai ki he tokotaha fononga ʻa ia naʻe haʻu kiate iá. ʻI hono kehé, naʻá ne toʻo ʻa e lami ʻa e tangata masivá ʻo teuteuʻi ia maʻá e tangata naʻe haʻu kiate iá.”+  ʻI he meʻá ni naʻe hoko ai ʻo ʻita lahi ʻa Tēvita ki he tangatá, pea naʻá ne pehē kia Nētane: “ʻOku ou fuakava atu ʻia Sihova ko e ʻOtua moʻuí,+ ko e tangata naʻá ne fai ení ʻokú ne tuha mo e mate!  Pea ʻoku totonu ke ne totongi ʻo liunga fā ki he lamí,+ koeʻuhí naʻá ne fai eni ʻo ʻikai te ne fakahāhā ha manavaʻofa.”  Naʻe pehē ange leva ʻe Nētane kia Tēvita: “Ko koe ʻa e tangatá! Ko e meʻa eni ʻoku folofolaʻaki ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí: ‘Ko au tonu naʻá ku pani koe ke ke hoko ko e tuʻi ki ʻIsilelí,+ pea naʻá ku fakahaofi koe mei he nima ʻo Saulá.+  Naʻá ku loto-lelei ke foaki atu kiate koe ʻa e fale ʻo ho ʻeikí+ pea tuku atu ʻa e ngaahi uaifi ʻo ho ʻeikí+ ki ho nimá, pea naʻá ku foaki atu kiate koe ʻa e fale ʻo ʻIsileli pea mo Siutá.+ Pea ʻi he hangē naʻe ʻikai ke feʻunga iá, naʻá ku loto-lelei ke fai ha meʻa ʻoku toe lahi ange maʻau.+  Ko e hā naʻá ke taʻetokaʻi ai ʻa e folofola ʻa Sihová ʻaki hono fai ʻa e meʻa ʻoku kovi ʻi heʻene vakaí? Naʻá ke taaʻi ʻa ʻŪlaia ko e Hetí ʻaki ʻa e heletaá!+ Pea naʻá ke toʻo leva ʻa hono uaifí ke hoko ko ho uaifi+ hili hoʻo tāmateʻi ia ʻaki ʻa e heletā ʻa e kau ʻĀmoní.+ 10  Ko eni, ʻe ʻikai ʻaupito ke mavahe ʻa e heletaá mei ho fale ʻoʻoú,+ koeʻuhí naʻá ke taʻetokaʻi au ʻaki hono toʻo ʻa e uaifi ʻo ʻŪlaia ko e Hetí ke hoko ko ho uaifi.’ 11  Ko e meʻa eni ʻoku folofolaʻaki ʻe Sihová: ‘Ko eni ʻoku ou ʻomi kiate koe ha mala mei ho loto fale ʻoʻoú;+ pea ʻi hoʻo vakaí tonu, te u toʻo ho ngaahi uaifí ʻo foaki kinautolu ki ha tangata ʻe taha,+ pea te ne mohe* mo ho ngaahi uaifí ʻi he maama lelei ʻa e ʻahó.*+ 12  Neongo naʻá ke fai fakapulipuli+ ia, te u fai eni ʻi he ʻao ʻo ʻIsilelí kotoa pea ʻi he maama lelei ʻa e ʻahó.’”* 13  Naʻe pehē leva ʻe Tēvita kia Nētane: “Kuó u faiangahala kia Sihova.”+ Naʻe tali ange ʻe Nētane kia Tēvita: “Ko ia ai, kuo hanga ʻe Sihova ʻo fakamolemoleʻi ʻa hoʻo angahalá.*+ ʻE ʻikai te ke mate.+ 14  Ka neongo ia, koeʻuhí kuó ke tōʻongafai mātuʻaki taʻefakaʻapaʻapa kia Sihova ʻi he meʻá ni, ko e foha naʻe toki fanauʻi kiate koé ko e moʻoni te ne mate.” 15  Naʻe ʻalu leva ʻa Nētane ki hono fale ʻoʻoná. Pea naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻa e tama ʻa ia naʻe fanauʻi ʻe he uaifi ʻo ʻŪlaiá kia Tēvitá, pea naʻá ne hoko ʻo puke. 16  Naʻe kōlenga ʻa Tēvita ki he ʻOtua moʻoní koeʻuhi ko e tamasiʻí. Naʻe mātuʻaki ʻaukai ʻa Tēvita pea naʻá ne hū ki hono lokí ʻo ne mohe ʻi he falikí.+ 17  Ko ia ko e kau mātuʻa ʻi hono falé naʻa nau tutuʻu atu kiate ia ʻo feinga ke fokotuʻu hake ia mei he kelekelé, ka naʻá ne fakafisi pea naʻe ʻikai te ne kai mo kinautolu. 18  ʻI he ʻaho hono fitú naʻe mate ai ʻa e tamá, ka naʻe ilifia ʻa e kau sevāniti ʻa Tēvitá ke tala kiate ia kuo mate ʻa e tamá. Naʻa nau pehē: “Lolotonga ʻa e kei moʻui ʻa e tamá naʻa tau lea kiate ia, pea naʻe ʻikai te ne fanongo mai kiate kitautolu. Ko ia ʻe lava fēfē ke tau tala ange kiate ia kuo mate ʻa e tamá? Naʻa ʻiloangé peá ne fai ʻe ia ha meʻa ʻoku kovi fakaʻulia.” 19  ʻI he sio ʻa Tēvita naʻe fefanafanahi ʻa ʻene kau sevānití, naʻá ne ʻiloʻi kuo mate ʻa e tamá. Naʻe pehē ʻe Tēvita ki heʻene kau sevānití: “Kuo mate ʻa e tamá?” Naʻa nau tali ange: “Kuó ne mate.” 20  Ko ia naʻe tuʻu hake ʻa Tēvita mei he kelekelé. Naʻá ne kaukau, peá ne milimili lolo,+ pea fetongi ʻa hono valá, peá ne ʻalu ki he fale+ ʻo Sihová ʻo ne fakatōmapeʻe. ʻI he hili iá, naʻá ne ʻalu ki hono falé,* pea kole ke ʻomai ha meʻakai kiate ia, pea naʻá ne kai. 21  Naʻe ʻeke ange kiate ia ʻe heʻene kau sevānití: “Ko e hā kuó ke fai peheni aí? Lolotonga ʻa e kei moʻui ʻa e tamá, naʻá ke ʻaukai peá ke hanganaki tangi; ka ʻi he mate pē ʻa e tamá, naʻá ke tuʻu hake peá ke kai meʻakai.” 22  Naʻá ne tali ange: “Lolotonga ʻa e kei moʻui ʻa e tamá, naʻá ku ʻaukai+ peá u hanganaki tangi koeʻuhí naʻá ku pehē loto pē, ‘Ko hai ʻokú ne ʻilo naʻa fakahā mai ʻe Sihova ha hōifua kiate au pea tuku ke moʻui ʻa e tamá?’+ 23  Pea ko eni kuó ne mate, ko e hā ka u ka ʻaukai aí? ʻE lava ke u toe fakafoki mai ia?+ Te u ʻalu kiate ia,+ ka heʻikai ke ne toe foki mai kiate au.”+ 24  Pea naʻe fakafiemālieʻi ʻe Tēvita ʻa hono uaifi ko Pati-sepá.+ Naʻá ne hū atu kiate ia ʻo ne mohe mo ia. ʻI he faai atu ʻa e taimí naʻá ne fanauʻi ha tama, pea naʻe fakahingoa ia ko Solomone.*+ Pea naʻe ʻofeina ia+ ʻe Sihova, 25  pea naʻá ne ʻoatu ha lea fakafou ʻia Nētane+ ko e palōfitá ke fakahingoa ia ko Setitaia,* koeʻuhí ko Sihova. 26  Naʻe hokohoko atu hono tauʻi ʻe Sioape ʻa Lapa+ ʻo e kau ʻĀmoní,+ pea naʻá ne hamu ʻa e kolo fakatuʻí.*+ 27  Ko ia naʻe fekauʻi atu ʻe Sioape ʻa e kau talafekau kia Tēvita ʻo pehē: “Kuó u tauʻi ʻa Lapa,+ pea kuó u puke ʻa e kolo ʻo e ngaahi vaí.* 28  Ko eni ke ke fakatahatahaʻi mai ʻa e toenga ʻo e kau taú pea ʻapitanga ke tauʻi ʻa e koló pea hamu ia. He ka ʻikai, ko au ʻa e toko taha te ne hamu ʻa e koló, pea ʻe tuku kiate au ʻa e lāngilangí.”* 29  Ko ia naʻe fakatahatahaʻi ai ʻe Tēvita ʻa e kau taú kotoa pea ʻalu atu ki Lapa ʻo tauʻi ia pea hamu ia. 30  Naʻá ne toʻo leva ʻa e kalauni ʻo Malekamí mei hono ʻulú. Ko hono mamafá ko ha talēniti* koula, fakataha mo hono ngaahi maka mahuʻinga, pea naʻe fokotuʻu ia ʻi he ʻulu ʻo Tēvitá. Naʻá ne ʻave foki mei he koló+ ha fuʻu koloa vete lahi ʻaupito.+ 31  Pea naʻá ne ʻomi ki tuʻa ʻa e kakai naʻe ʻi loto aí pea ʻai kinautolu ke nau ngāue ʻi hono tā ʻa e maká, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue ukamea māsila mo e ngaahi toki ukamea, pea ʻi he ngaohi pilikí. Ko e meʻa ia naʻá ne fai ki he ngaahi kolo kotoa ʻo e kau ʻĀmoní. Faai atu pē naʻe foki ʻa Tēvita mo e kau taú kotoa ki Selusalema.

Fakamatala ‘i Lalo

Pe “fehokotaki fakasino.”
Fakafoʻilea, “ʻi he mata ʻo e laʻaá ni.”
Fakafoʻilea, “ʻi he ʻao ʻo e laʻaá.”
Pe “tuku ke ʻalu atu hoʻo angahalá.”
Pe “palasí.”
Mei ha foʻi lea faka-Hepelū ʻoku ʻuhingá ko e “Melino.”
ʻOku ʻuhingá ko e “ʻOfeina ʻe Iā.”
Pe “ʻa e kolo ʻo e puleʻangá.”
Ngalingali ʻoku ʻuhingá ki he ngaahi maʻuʻanga vai ʻo e koló.
Fakafoʻilea, “pea ʻe uiʻaki ia ʻa hoku hingoá.”
Ko ha talēniti naʻe tatau ia mo e kilokalami ʻe 34.2 (ʻaunise ʻe 1,101). Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.