Skip to content

Skip to table of contents

Fakahaofi ʻi he Motu ko Robinson Crusoe

Fakahaofi ʻi he Motu ko Robinson Crusoe

Fakahaofi ʻi he Motu ko Robinson Crusoe

KO ROBINSON CRUSOE ko e taha ia ʻo e ngaahi motu ʻe tolu ʻi he ʻŌseni Pasifikí ʻoku faʻuʻaki ʻa e ʻotu motu ʻoku ui ko Juan Fernández, ʻoku kilomita nai ʻe 640 mei he matāfonua ʻo Silí. a Ko e motu sikuea kilomita ʻe 93 naʻá ne maʻu ʻa e hingoa ko iá mei ha foʻi talanoa ʻiloa he senituli hono 18 naʻe ʻuluʻi hingoa ko e Robinson Crusoe, ʻa ia naʻe tohi ʻe he faʻu-tohi Pilitānia ko Daniel Defoe. ʻOku hā ngalingali naʻe fakatuʻunga tefito ʻa e foʻi talanoá ʻi he ngaahi meʻa mālie naʻe hoko ki ha tangata Sikotilani, ko Alexander Selkirk, ʻa ia naʻe nofo tokotaha ʻi he motú ʻi ha taʻu nai ʻe fā.

Ko ha fakaʻilonga papa ʻi he motú ʻoku fakamatala ai ʻi ha konga: “ʻI he tuʻuʻanga ko ení, ʻi he ʻaho ki he ʻaho laka hake ʻi he taʻu ʻe fā, naʻe fakasio loto-hohaʻa ai ʻa e kaivai Sikotilani ko Alexander Selkirk ki he tafatafaʻaki langí ki he vaka faifakahaofi ʻa ia te ne fakatauʻatāinaʻi ia mei heʻene nofo mavahe tokotahá.” Faifai atu pē, naʻe fakahaofi ʻa Selkirk pea fakafoki ki hono fonua tupuʻangá, ki ha māmani ʻa ia naʻe ʻikai te ne kei fakafiemālieʻi ia hili ʻa ʻene nofo ʻi hono kiʻi palataisi pē ʻoʻoná. Naʻá ne hiki ki mui ʻa ʻene lea: “ʻOi, siʻoku kiʻi motu ʻofaʻanga! ʻOku ou fakaʻamu ange naʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe!”

ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe hoko ʻo ngāueʻaki ʻa e motú ko ha kolonia tautea, naʻe nofoʻi ʻe he niʻihi ʻa ia naʻa nau fai ʻa e “ngaahi faihia tafoki mei he tuí” ki he Siasi Katoliká. Ko ha liliu moʻoni ē mei he motu fakaepalataisi naʻe ʻiloʻi ʻi ha taimi ʻe Selkirk! Kae kehe, ko e kau nofo ʻi he ʻahó ni ʻo e motú, ʻoku nau fiefia ʻi ha tuʻunga nonga ʻoku ʻikai ʻiloa ia ʻi he ngaahi konga lahi ʻo e māmaní. Ko e founga moʻui fiemālie, ʻa ia ʻoku ʻi he natula ʻo e ngaahi anga fakafonua lahi fakaemotú, ʻokú ne ʻai ke faingofua ke kamata ha ngaahi fetalanoaʻaki mo ha taha pē.

ʻI he tuʻunga fakapuleʻangá, ko Robinson Crusoe ʻoku ʻi ai nai ʻa e kau nofo ai ʻe toko 500, ka ʻi he lolotonga ʻa e konga lahi taha ʻo e taʻú, ko e kakai pē nai ʻe toko 400 ʻoku nau nofoʻi ʻa e motú. Ko e ʻuhinga ʻe taha, he ʻoku nofo ʻa e ngaahi faʻē ʻe niʻihi mo ʻenau fānaú ʻi he fonua lahi ʻo Silí lolotonga ʻa e taʻu fakaakó, ʻo toki foki pē ki he motú lolotonga ʻa e ngaahi māhina mālōloó ke fakamoleki ai ha taimi mo e toenga ʻo e fāmilí.

Neongo ʻa e ngaahi ʻātakai hangē ha ngoue fakaʻofoʻofa ʻi Robinson Crusoe, ʻoku ongoʻi ʻe he faʻahinga ʻe niʻihi he motú ha fiemaʻu fakalaumālie, pea ʻoku nau kumi ki ha ngaahi tali. Kuo ongoʻi ʻe he niʻihi ʻo hangē ʻoku nau fiemaʻu ke fakahaofi fakalaumālie kinautolú.

Ko ha Fakahaofi Fakalaumālie

Ko ha ngāue fakahaofi fakalaumālie pehē naʻe kamata nai ia ʻi he 1979. Ko ha fefine ʻa ia naʻá ne ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Santiago, Sili, naʻe hiki mai ki he motú peá ne kamata ke akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa naʻá ne ʻiló. ʻI ha taimi ki mui ai ko ha tokotaha mātuʻa ʻi ha fakatahaʻanga ʻa ia naʻe ʻaʻahi ki he motú ʻikai ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakalotu, naʻá ne ʻohovale ai ʻi he ʻilo ha kiʻi kulupu ʻo e kau ako Tohitapu ʻoku nau fakalakalaka fakalaumālie ʻi he tokoni ʻa e fefine ko iá. ʻI he aʻu mai ki he taimi naʻe toe ʻaʻahi ai ʻa e tokotaha mātuʻá ʻi ha māhina ʻe tolu ki mui ai ki he motú, ko e tokotaha faiako Tohitapu nofo mavahe ko ení mo e toko ua ʻo ʻene kau akó ne nau mateuteu ke papitaiso, ko ia naʻe fai leva ʻe he tokotaha mātuʻá honau papitaisó. Ki mui ai, ko e taha ʻo e kau Kalisitiane ʻosi papitaiso foʻou ko ení naʻe mali, pea ko ia fakataha mo hono husepānití, naʻe hokohoko atu ʻena kumi ki he niʻihi kehe ko ia naʻa nau fiemaʻu ha fakahaofi fakalaumālié. Naʻe takimuʻa ʻa hono husepānití ʻi hono langa ha kiʻi Fale Fakatahaʻanga feʻunga, ʻa ia ʻoku hokohoko atu ʻa ʻene tokangaʻi ʻa e kiʻi kulupu ʻi he motú. ʻI ha ngaahi ʻuhinga fakaʻikonōmika, naʻá na mavahe ai ʻi ha taimi mei Robinson Crusoe, ʻo na hiki ki ha fakatahaʻanga ʻi he uhouhonga ʻo Silí, ʻa ia ʻokú na hokohoko longomoʻui atu ai ʻa e tauhi kia Sihová.

Faifai atu pē, naʻe hokohoko atu ʻa e tupu ʻa e kiʻi kulupu ʻi he motú ʻi hono fakahaofi mai ʻa e niʻihi kehe mei he lotu loí. Kae kehe, koeʻuhi kuo pau ke hiki ʻa e kau akó ki he fonua lahí ki heʻenau ako he akoʻanga māʻolungá, naʻe holo hifo ai ʻa e kulupú ki he ongo tuofāfine ʻosi papitaiso ʻe toko ua mo ha kiʻi taʻahine kei siʻi. ʻOku tupu ʻa e kulupú lolotonga ʻa e vahaʻa taimi mālōloó ʻi he toe foki mai ʻa e ngaahi faʻē ʻe niʻihi ki he motú. ʻOku tokoni eni ki hono fakalongomoʻuiʻi ʻa e kau Kalisitiane nofo mavahe ʻe toko tolu ko ia ʻoku nau nofo ʻi he motú ʻi he kotoa ʻo e taʻú. Ko hono ola ʻo e ngāue tōtōivi ʻa e fanga tuofāfiné ni, ʻoku ʻiloa ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Robinson Crusoe. Ko e moʻoni, kuo fakafepaki ʻa e kau nofo ʻe niʻihi ʻo e motú ki heʻenau ngāué pea feinga ke tenge ʻa e niʻihi kehé ke nau talitekeʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Ka neongo ia, ko e ngaahi tenga ʻo e moʻoni ʻi he Tohitapú ʻa ia kuo tō ki he ngaahi loto ʻoku loto-moʻoní ʻoku hokohoko atu ʻa ʻene tupú.

Fakaivimālohiʻi ʻa e Faʻahinga Kuo Fakahaofí

ʻOku ʻaʻahi tuʻo taha ʻi he taʻu ha ʻovasia fefonongaʻaki ki he motú. ʻOku fēfē ʻa e ʻaʻahi ki he kiʻi falukunga ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻi ha kiʻi motu mamaʻo? ʻOku fakamatala ha ʻovasia fakafeituʻu ʻe taha ki heʻene ʻuluaki ʻaʻahi ki Robinson Crusoe:

“Naʻe fakaofo ʻa e folau ko ení. Naʻe kamata ia ʻi he 7:00 pongipongi ʻi heʻemau mavahe mei Valparaiso ke lele ki he malaʻe vakapuna Cerrillos ʻo Santiago. Naʻa mau heka ki ha kiʻi vakapuna uta pāsese sea fitu. Hili ha puna houa ʻe 2 mo e miniti ʻe 45, naʻa mau sio atu ʻi he mamaʻó ki ha tumutumu ʻo ha moʻunga ʻa ia ʻoku mahiki hake ʻo māʻolunga ʻi he ngaahi ʻaó. ʻI heʻemau ofi atú, naʻe hā mai ʻa e motú​—ko ha fuʻu makatuʻu fakaueʻiloto ʻi he loto-mālie ʻo e ʻōsení. Naʻe hā ngali ʻokú ne tētē ʻi ha fuʻu vai loloto, ʻo hangē ha vaka ʻoku mole ʻi tahí.

“Hili ʻa e fakatūʻutá, naʻe ʻave kimautolu ʻe ha vaka ki he koló. ʻI he feituʻu ki he feituʻu, naʻe ʻasi hake ai ha ngaahi fuʻu makatuʻu mei he tahí ʻo faʻu ai ʻa e fanga kiʻi motu ʻa ia ʻoku hoko ko e ngaahi feituʻu mālōlōʻanga ki he fanga sila fulufulua ʻo Juan Fernández. Ko e fanga sila fulufuluá ko ha faʻahinga kinautolu ʻoku maluʻi koeʻuhi ko e holo lahi honau tokolahí. Fakafokifā pē, kuo puna hake ha meʻa ʻi he veʻe vaká ki muʻa ke toe pulia hifo ki he tahí. Ko ha ika puna ia, ʻa ia ko hono kaponga manuminumí ʻoku hangē ia ko e ngaahi kapakaú. Naʻe hā ʻokú ne fiefia ʻi he mahiki hake mei he vaí ke pō ʻa e fanga kiʻi ʻinisēkité. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku toe maʻu foki mo e tokotaha poó; ko ʻene ngaahi mahikí ʻokú ne tohoaki nai ʻa e tokanga ʻa e faʻahinga kai moʻui kehé ʻa ia ʻoku nau mateuteu ke folo ia ʻi heʻene pātū hifo ki laló.

“Faifai pē, naʻa mau aʻu ki he kolo ko San Juan Bautista (Sa. Sione Papitaiso). Naʻe tokolahi ha kau nofo ʻi he motú naʻa nau tuʻu ʻi he tauʻanga vaká, ko e tatali ki haʻanau kau ʻaʻahi pe ko e fieʻilo pē pe ko hai nai ʻoku aʻu atu he taimi ko ení. Naʻe hanga ʻe he ʻātakai fakaʻofoʻofá ʻo ueʻi homau lotó​—ko e moʻunga ngeia mo fetungotungaʻi ʻoku ui ko El Yunque (Ko e Tukiʻanga Ukameá), ʻoku hangē ʻoku fakakāpetiʻiʻaki ha oloveti lanu mata fakapōpōʻulí, pea ʻi hono puipui tuʻá, ko ha langi tafitonga, lanu pulū ʻoku fakakauʻā ʻaki ʻa e ngaahi fuʻu konga ʻao hinehina.

“Naʻe vave ʻemau fakatokangaʻi ha kulupu ʻo hotau fanga tuofāfine Kalisitiané mo ʻenau fānaú naʻa nau talitali mai kiate kimautolu ʻi he tauʻanga vaká. Ko e taimi mālōloó ia, ko ia naʻe tokolahi ange ʻa e kulupú ʻi he tuʻunga anga-mahení. Hili ha fefakafeʻiloakiʻaki māfana, naʻe ʻave kimautolu ki ha kiʻi fale fakaʻofoʻofa ʻa ia naʻa mau ui ia ko homau ʻapí ʻi ha uike ʻe taha.

“Ko ha uike mātuʻaki makehe ia, pea naʻa mau ʻiloʻi ʻe vave pē ʻa ʻene mavahe atú. Naʻa mau fiemaʻu ke ngāueleleiʻaki homau taimí. ʻI he ʻaho pē ko iá, ʻi he hili pē ʻa e kai hoʻataá, naʻa mau ʻaʻahi ai ki ha tokotaha ako Tohitapu ʻa ia naʻe vave ʻa ʻene hoko ko hotau tuofefine fakalaumālie mo e konga ʻo e palataisi fakalaumālie ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne malimali fiefia ka naʻá ne toe kiʻi manavasiʻi. Ko ʻene taumuʻa ē ʻo e papitaisó naʻe fuoloa ʻene tatali ki aí kuo ofi. Naʻa mau lāulea mo ia ki ha fakamatala naʻe fiemaʻu, koeʻuhi ke lava ai ʻo ne taau ke hoko ko ha tokotaha malanga ʻo e ongoongo leleí. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne kau ai ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he ʻuluaki taimí. ʻI he ʻaho hono tolú, naʻa mau kamata ai ke vakai fakataha mo ia ki he ngaahi fiemaʻu ki he papitaisó. Ki muʻa ke ngata ʻa e uiké, naʻá ne papitaiso.

“Ko e ngaahi fakataha naʻe fai lolotonga ʻa e uiké, naʻe poupouʻi lelei, pea mo e kau maʻu fakataha tokolahi tahá ko e toko 14. ʻI he ʻaho taki taha naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he ngāue fakamalangá, ko e ngaahi toe ʻaʻahí, ngaahi ako Tohitapú, mo e ngaahi ʻaʻahi fakatauhisipí. Ko ha fakalototoʻa moʻoni ia ki he fanga tuofāfine ko ia ʻoku nau fakahoko ʻenau ngāué ʻiate kinautolu pē ʻi he kotoa ʻo e taʻú!”

Kuo faingataʻa lahi ange ki he kau tangata ʻi he motú ke nau tali ʻa e moʻoní, mahalo pē ko e ngaahi fiemaʻu mālohi mei heʻenau ngāue fakaemāmaní. Ko e ngāue tefitó ko e toutai ʻuo, ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e līʻoa lahi. Ko e tomuʻa fehiʻá ʻokú ne toe fakahoko ha ngafa ʻi he tali taʻepau ʻa e tokolahi. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e fakatauange ko e kau nofo motu tokolahi ange, fakatouʻosi ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné, te nau tali ia ʻi he kahaʻú.

ʻI he aʻu mai ki he taimi ní, kuo fakahaofi ʻa e toko hongofulu ʻi he motú ʻi heʻenau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Ko e niʻihi ʻo kinautolu kuo nau mavahe mei he motú talu mei ai ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe. Kae tatau ai pē pe ʻoku nau kei ʻi ai pe ʻikai, ko honau fakahaofi fakalaumālié kuo fakamoʻoniʻi ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻi he faifakahaofi ʻo Alexander Selkirk. ʻOku nau fiefia he taimí ni ʻi ha palataisi fakalaumālie ʻi ha feituʻu pē nai ʻoku nau nofo ai. Ko e fanga tuofāfine ʻoku nau kei nofo ʻi he motú mo ʻenau fānaú ʻoku nau fiefia ʻi ha ngaahi ʻātakai hangē ha ngoué, kae toe mahulu hake ʻi he meʻa ko iá, ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui ʻi he taimi ʻe hoko ai ʻa e māmaní kotoa ko ha palataisi moʻoni ʻi he ʻuhinga kakato ʻo e foʻi leá.

ʻOku Hokohoko Atu ʻa e Ngāue Fakahaofí

Fakasiokālafí, ko e kiʻi kulupu ko eni ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Robinson Crusoe, ʻoku nau nofo mamaʻo ʻaupito mei he toenga ʻo honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié. Ka, ʻoku ʻikai te nau ongoʻi līʻekina, ʻo hangē ko ia ko e tangata Sikotilani ko Selkirk. Fakafou ʻi he hokohoko vilo atu ʻa e ngaahi tohi fakateokālatí, ko e ngaahi foʻi vitiō ʻo e ngaahi ʻasemipilī mo e ngaahi fakataha-lahi ʻa ia ʻoku ʻoatu tuʻo tolu he taʻu kiate kinautolu mei he vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo ʻi Silí, pea mo e ʻaʻahi fakataʻu ʻa e ʻovasia fakafeituʻú, ʻoku nau tauhi maʻu ai ʻa e fetuʻutaki vāofi mo e kautaha ʻa Sihová. Ko ia ʻoku nau hokohoko atu ke hoko ko ha konga longomoʻui ʻo e ‘feohiʻanga kotoa ʻo e fanga tokoua ʻi he māmaní.’​—1 Pita 5:​9NW.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku ui fakapuleʻanga ʻa e motú ko Más a Tierra.

[Mape/Fakatātā ʻi he peesi 9]

(Ki he fakamatala kuo fokotuʻú, sio ki he tohi)

SILI

Santiago

MOTU KO ROBINSON CRUSOE

San Juan Bautista

El Yunque

ʻŌSENI PASIFIKÍ

MOTU KO SANTA CLARA

[Fakatātā]

ʻI he ʻasi mai ʻa e motú, ʻokú te sio ai ki ha fuʻu makatuʻu fakaueʻiloto ʻi he loto-mālie ʻo e ʻōsení

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

Mape ʻo Sili: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

[Fakatātā ʻi he peesi 8, 9]

Ko e moʻunga ngeia fetungotungaʻi ʻoku ui ko El Yunque (Ko e Tukiʻanga Ukameá)

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Ko e kiʻi kolo ko San Juan Bautista (Sa. Sione Papitaiso)

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Ko e fanga kiʻi motu iiki ʻoku nau hoko ko e ngaahi feituʻu mālōlōʻanga ki he fanga sila fulufuluá mo e fanga laione tahí

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻa mau puna ʻi ha kiʻi vakapuna siʻisiʻi mei Santiago, ʻi Silí

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ko e matāfonua fetungotungaʻi ʻo e Motu ko Robinson Crusoe

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ko e kiʻi Fale Fakatahaʻanga feʻunga ʻi he motú