Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

ELFRIEDE URBAN | TALAAGA O LE SOIFUAGA

O se Olaga Faamalieina i le Auaunaga Faamisionare

O se Olaga Faamalieina i le Auaunaga Faamisionare

E tele mea leaga na tutupu a o oʻu laʻitiiti. Na ou fanau i Czechoslovakia iā Tesema 11, 1939, ae ua tolu masina talu ona amata le Taua Lona Lua a le Lalolagi. I le lua vaiaso mulimuli ane ai ae maliu loʻu tinā, ona o le faafaigatā o le faafanauina mai o aʻu. A o leʻi tupu lenā mea, na malaga atu ai loʻu tamā i Siamani e saʻili sana galuega. Ae o le mea e faafetai ai, na tausia aʻu e mātua o loʻu tinā faatasi ma uso lāiti e toʻatolu o loʻu tinā.

O aʻu ma mātua o loʻu tinā

 Na uma le taua i le 1945, ae na tele pea faigatā i loʻu olaga. O i matou o ni tagata Siamani, o lea na tutuliesea ai i matou mai i Czechoslovakia ae auina atu i Siamani, lea e tele aai na faatamaʻia ai ma e toʻatele foʻi tagata matitiva na iai. O nisi taimi, e alu le pō atoa o tutū uso o loʻu tinā i se laina ina ia maua sina meaʻai. O isi aso e matou te ō ai i le vaomatua, e ao mai blackberries ma mushroom lea e faafesuiaʻi ina ia maua ai ni falaoa. Ona o le utiuti o meaʻai, na gaoia ai e tagata fagafao a isi ina ia fai ai a latou meaʻai. E masani ona matou momoe fia aai.

Faatoʻā Mauaina o le Upu Moni

 O mātua o loʻu tinā o ni Katoliko, ae e leʻi iai sa matou Tusi Paia. Na manaʻo le tamā o loʻu tinā e faatau se Tusi Paia, ae e leʻi manaʻo i ai le patele, ma ia faapea mai e pau le mea e fai e le ʻaulotu, o le faalogologo i le Misasā. O le iʻuga, e tele mea na tuufesili ai le tamā o loʻu tinā e faatatau i le Atua.

 I le fitu o oʻu tausaga, na asiasi atu ai ni Molimau a Ieova i le matou fale. Na la faaaogā le Tusi Paia e tali ai fesili a le tamā o loʻu tinā e faatatau i le Tolutasi, le afi i Seoli, ma le tulaga o ē ua maliliu. Na faamalieina le toeaina i tali manino mai i le Tusi Paia. Na ia mautinoa ua ia maua le upu moni. O lea, na faia ai loa e se ulugalii Molimau a Ieova le suʻesuʻega faale-Tusi Paia a le matou aiga atoa.

Faatū Loʻu Sini

 E mai lava i loʻu laʻitiiti, na ou manaʻo e auauna iā Ieova. Na ou fiafia e faitau i mataupu e faatatau i misionare na auauna i atunuu mamao. Na ou taumānatu, ʻNa faapefea ona tausia o latou manaʻoga? E faapeʻī le talaʻi i tagata e leʻi faalogo muamua i le suafa o Ieova?’

I le taimi a o leʻi faatū loʻu sini e avea o se misionare

 I le 12 o oʻu tausaga, na faatū ai loʻu sini o le avea ma misionare, ma na amata loa ona ou galue ina ia ausia lenā sini. Muamua, na ou taumafai e avea o se tagata talaʻi maelega o le tala lelei. O lea na ou papatiso ai iā Tesema 12, 1954, ma mulimuli ane avea aʻu o se paeonia. Ua amata ona tino mai loʻu sini!

 Na ou iloa na manaʻomia ona lelei laʻu faa-Peretania ina ia ou auai ai i le Aʻoga o Kiliata mo misionare. O lea, na ou taumafai malosi ai e aʻoaʻoina lenā gagana. Na ou mafaufau e mafai ona aʻo laʻu faa-Peretania i fitafita Amerika na iai i Siamani i lenā taimi. I se tasi aso, na ou faapea atu ai i se fitafita, “O aʻu o Keriso.” Peitaʻi na ia tali mai, “Pei uma lava o le uiga o lau tala ʻO aʻu o se Kerisiano.’” Na ou iloa ai, e leʻi taitai lelei laʻu faa-Peretania.

 Ina ua silia ma le 20 oʻu tausaga, na ou malaga ai i Egelani, lea na ou faigaluega ai o se tausitama i taeao i se aiga Molimau a Ieova. Ae i aoauli, ou te talaʻi ai ma o se avanoa lelei lenā na aʻo ai laʻu faa-Peretania. E uma ane le tausaga ua telē le faaleleiga i laʻu faa-Peretania.

 Na ou toe foʻi i Siamani, ma iā Oketopa i le 1966, na valaaulia ai aʻu e avea o se paeonia faapito i Mechernich. Peitaʻi, e leʻi talileleia i matou e tagata i lenā oganuu. E lē taitai valaaulia i matou i totonu o o latou fale e ui lava i le maʻatiʻati o le mālūlū. E masani ona ou ʻaiʻoi atu iā Ieova i le tatalo, “Pe afai e iai se aso ou te auauna ai o se misionare, faamolemole ia tofia aʻu i se atunuu e māfanafana le tau.”

Ausia Loʻu Sini

 Ina ua mavae ni nai masina talu ona ou paeonia faapito, ae faataunuu loa e Ieova le mea na ou manaʻo ai. Na valaaulia aʻu e auai i le vasega lona 44 o le Aʻoga o Kiliata mo misionare, ma na faia le faauuga iā Setema 10, 1967. Na tofia aʻu i Nicaragua, o se atunuu e māfanafana le tau i Amerika Tutotonu. Na faafeiloaʻia ma le māfana i matou ma ni tuafāfine se toʻatolu e ni misionare na galulue i inā. Na pei oʻu faalogona o le aposetolo o Paulo, o lē na ʻfaafetai i le Atua ma ua lototele’ ina ua ō atu le ʻauuso e faafeiloaʻi o ia.—Galuega 28:15.

I le Aʻoga o Kiliata (o aʻu i le itu agavale) faatasi ma Francis ma Margaret Shipley

 Na tofia aʻu i le aai toʻafilemu o León, lea na ou naunau ai lava e aʻoaʻo le faa-Sepania i le vave e mafai ai. E ui e 11 itula i le aso mo le lua masina na ou taumafai ai e aʻoaʻoina le gagana, ae e leʻi faigofie.

 I se tasi aso, na aumai ai e se fafine le vaiinu e taʻua o le fresco. Na ou mafaufau sa ou fai i le fafine e na o le “vai mamā” ou te inu ai. Peitaʻi, na faanunumi le pupula a le fafine. I nai aso mulimuli ane faatoʻā ou iloa ai, ona o le lē lelei o laʻu faa-Sipaniolo na ou faapea atu ai i le fafine e na o le “vai paia” ou te inu ai. O le mea e faafetai ai, na faaleleia laʻu faa-Sipaniolo a o faagasolo taimi.

O aʻu ma Marguerite, o laʻu paga misionare mo le 17 tausaga

 Na masani ona matou suʻesuʻe le Tusi Paia ma aiga atoa e iai tamā, tinā, ma le fanau. Talu ai na ou lagona le saogalemu i León, ou te fiafia ai e faia suʻesuʻega faale-Tusi Paia i afiafi, o isi taimi e oo i le 10 i le pō. E toetoe o tagata uma i le aai na ou masani ai. Pe a ou toe foʻi i le fale, ou te talatalanoa i tagata faaleuō e matou te tuaoi, o loo nofonofo i fafo o o latou fale ma faasavili i le mālū o le afiafi.

 E toʻatele tagata i León na ou fesoasoani i ai e aʻoaʻoina le upu moni. O se tasi o i latou o Nubia, o se tinā e toʻavalu lana fanau tama. Na faaauau pea le ma suʻesuʻega seʻia oo i le taimi na tofia ai aʻu i Managua i le 1976. E leʻi toe maua se ma fesootaʻiga ma Nubia ma lana fanau mo le 18 tausaga, seʻia oo i le taimi na ou toe foʻi ai i León mo se tauaofiaga. A o faia le mālōlōga o le tauaofiaga, na siʻo aʻu e ni tama talavou ma na faatoʻā ou iloa ane o le fanau a Nubia. Na ou matuā fiafia ina ua ou iloa, na taulau Nubia i le tausia aʻe o lana fanau i le upu moni.

Auaunaga Faamisionare i Taimi Faigatā

 A o lata i le faaiʻuga o le 1979, na amata ona iai suiga i faiga faapolotiki ma mataupufai a tagata i Nicaragua. Na faaauau pea ona matou faia le mea sili e talaʻi ai. E masani ona iai solo tetee ma tagata fouvale i le oganuu na tofia ai aʻu o Masaya, lea o loo i le itu i saute o le laumua o Nicaragua. I se tasi pō a o faia le sauniga, na matou lalafi ai ona na faia taugāfana a tagata tetee mai i Sandinista ma leoleo o le malo. a

 I se tasi aso a o oʻu talaʻi, na ou vaaia ai se tagata tetee mai Sandinista o loo tau fana ma se leoleo o le malo. Na ou taumafai ou te sola, ae e toʻatele isi tagata tetee na ou vaaia. E leʻi iai ma se vaega o Masaya na ou saogalemu ai. Na iai foʻi helicopter a leoleo na tafana mai nei tagata tetee. Peitaʻi na faafuaseʻi ona toso aʻu e se tamāloa i totonu o lona fale, ma na ou lagona ai ua laveaʻiina aʻu e Ieova.

Tutuliesea Mai i Nicaragua

 Na ou auauna i Masaya seʻia oo iā Mati 20, 1982, o se aso e lē mafai ona galo iā te aʻu. A o matou sauni ma isi misionare e toʻalima e inu la matou tī i lenā taeao, na matou vaaia ai fitafita Sandinista o loo savavali mai ma a latou fana i le fale misionare. Na faafuaseʻi ona latou ō mai i totonu o le potu ʻai, ma na faatonuina i matou e se tasi o i latou: “Tuu atu le itula lea e tasi e tapena ai le ato a le tagata, ona tou ō mai lea.”

 Na ave i matou e fitafita i se faatoʻaga ma taofia ai i matou mo le tele o itula. Ona latou ave lea o le toʻafā o i matou i se tamaʻi pasi e agaʻi i le tuaoi o Costa Rica, ma na tutuliesea i matou mai i le atunuu. A o faagasolo taimi, e toʻa 21 misionare na tutuliesea.

 Na tausia i matou e uso mai i Costa Rica ma i le aso na sosoo ai, na matou taunuu ai i le ofisa o le lālā i San José. E leʻi umi ona matou nonofo i inā. Pe tusa o le sefulu aso mulimuli ane ai, na ave ai le toʻavalu o i matou i lo matou tofiga fou i Honduras.

Auaunaga i Honduras

 I Honduras, na tofia ai aʻu e galue i Tegucigalpa. I le 33 tausaga na ou auauna ai i lenā aai, na faateleina ai faapotopotoga mai i le tasi faapotopotoga i le valu faapotopotoga. Ae e faanoanoa, a o faagasolo tausaga na faateteleina ai soligatulafono matuiā i Tegucigalpa. E toʻatele le ʻaugāoi na iai ma e tele taimi na gaoia ai aʻu meatotino. Na faamalosia foʻi aʻu e ni sui o se kegi e totogi atu tupe po o “lafoga mo taua.” Ae na ou fai i ai, “O loo iā te aʻu se isi mea e sili atu le tāua nai lo o tupe,” ma tuu atu i ai se sāvali po o se mekasini. E lē taitai ona latou taofia aʻu.

 O le toʻatele o tagata i Tegucigalpa e toʻafilemu ma agalelei, ma na ou fesoasoani i nisi o i latou e aʻoaʻoina le upu moni. O se faataʻitaʻiga, o se tasi o aʻu tagata suʻesuʻe e igoa iā Betty. Na agaʻigaʻi i luma, ae i se tasi aso na ia faapea mai ai o le a sui lana lotu ma na ou lagona ai le faanoanoa. I le lua tausaga mulimuli ane ai, na ou toe lagona le fiafia ona na tuua e Betty lenā lotu ma toe amata le ma suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Aiseā na toe foʻi mai ai Betty? Na ia misia le alofa moni na faaalia e le faapotopotoga. (Ioane 13:34, 35) Na ia faapea mai iā te aʻu: “E tou te faafeiloaʻia ma le māfana tagata uma i a outou sauniga, e tusa pe e matitiva pe mauʻoa. E matuā ese mai lava outou.” E leʻi umi ae papatiso Betty.

 Ina ua tapunia le fale misionare i Tegucigalpa i le 2014, na toe tofia ai loa aʻu i Panama. O loo matou nonofo faatasi nei i se fale misionare ma se ulugalii ma isi foʻi tuafāfine nofofua e toʻalua, o i latou uma nei ua leva ona galulue o ni misionare.

E Maua le Fiafia Moni pe a Ausia Sini Faaleagaga

 Ua pe ā nei ma le 55 tausaga o oʻu auauna o se misionare. Ona e lē o toe tutusa loʻu malosi, ua itiiti ai mea ua mafai ona ou faia. O loo fesoasoani mai pea Ieova ina ia faaauau ona ou aʻoaʻoina isi e faatatau iā te ia.

 Na ono mafai ona faaaogā loʻu olaga e faia ai nisi mea. Peitaʻi, na semanū ou te lē maua ai le tele o faamanuiaga. Ua ou mauaina ni fanau faaleagaga e silia i le toʻa 50 ma le toʻatele o isi uō. E faaopoopo atu i loʻu aiga toʻatele faaleagaga, o loo faaauau ona fesoasoani mai si oʻu aunty pele o Steffi e nofo i Siamani.

 E ui lava ou te leʻi faaipoipo, ae e lē taitai oʻu lagona le tuua toʻatasi. O loo faatasi mai pea Ieova iā te aʻu. Na ou maua foʻi ni uō lelei e pei o Marguerite Foster, lea na avea ma aʻu paga misionare mo le 17 tausaga. E tele ni mea lelei na ma olioli ai i le ma auaunaga, ma o loo avea pea o ia ma aʻu uō mamae e oo mai i le taimi lenei.—Faataoto 18:24.

 Ua matuā faamalieina aʻu i le iloaina, o loo faaaogā loʻu ola e fai ai le mea sili e auauna ai iā Ieova. Ua taunuu le mea na ou moomoo i ai a o oʻu laʻitiiti, ma ua tele foʻi faamanuiaga ua ou tofo i ai. Ua ou maua le fiafia moni, ma ou te tulimataʻia le auauna pea iā Ieova e oo i le faavavau.

a A o lata i le faaiʻuga o le 1979, na faoa faamalosi e le Sandinista National Liberation Front le faigāmalo na pulea Nicaragua mo le silia i le 40 tausaga.