Bai na kontenido

Bai na kontenido

Mi Partisipashon den e Obra Mundial di Edukashon Bíbliko

Mi Partisipashon den e Obra Mundial di Edukashon Bíbliko

Historia di Bida

Mi Partisipashon den e Obra Mundial di Edukashon Bíbliko

SEGUN E RELATO DI ROBERT NISBET

Rei Sobhuza II di Swazilandia a duna ami ku mi ruman hòmber George, un kaluroso bonbiní na su residensia real. Tabata aña 1936, pero ainda mi ta kòrda nos kòmbersashon kla-kla. E motibu ku mi tabatin e kòmbersashon largu aki ku un rei, ta pa motibu di mi embolbimentu pa hopi tempu kaba den un gran trabou di edukashon bíbliko. Awor ku mi tin 95 aña, mi ta wak bèk ku grato rekuerdo riba mi partisipashon den e trabou ei, ku a hiba mi na sinku diferente kontinente.

TUR esaki a kuminsá na aña 1925, ora ku sr. Dobson, un bendedó di te, a kuminsá bishitá nos famia na Edinburgh, Eskosia. Mi tabata un teenager i tabata kore ‘stage’ komo botikario. Ounke ainda mi tabata relativamente hóben, tòg mi tabata preokupá ku e kambionan ku e guera mundial di 1914 pa 1918 a kousa den famia i bida religioso. Durante un di su bishitanan, sr. Dobson a laga e buki E Plan Divino di Épokanan ku nos. E buki su presentashon di un Kreadó inteligente ku un “plan” spesífiko, a parse masha rasonabel i apropiá pa e Dios ku mi kier a adorá.

Djis despues ami ku Mamai a kuminsá asistí na e reunionnan di e Studiantenan di Beibel, manera Testigunan di Yehova tabata konosí e tempu ei. Na sèptèmber 1926 ami ku Mamai a simbolisá nos dedikashon na Yehova mediante boutismo den awa na un kongreso na Glasgow. Kada kandidato pa boutismo a haña un bistí largu te abou, ku strèp pa mara na ènkel, pa nos bisti riba nos zuèmpak normal. E tempu ei nan a konsiderá esaki komo e bistí apropiá pa un okashon serio asina.

Den e tempu ei di ántes, tabatin vários kos ku nos no tabata komprondé bon ainda. Mayoria, si no ta tur, miembro di kongregashon a selebrá Pasku di nasementu. Masha poko di nan a partisipá den sirbishi di vèlt. Asta algun ansiano tabata kontra pa parti literatura riba djadumingu, komo ku nan a sinti ku esaki a violá sabat. Sin embargo, na 1925 artíkulonan di Toren di Vigilansia a kuminsá papia mas tantu riba tekstonan manera Marko 13:10: “E evangelio mester wòrdu prediká promé na tur nashon.”

Kon nos lo a logra hasi e trabou mundial ei? Na mi promé intento humilde pa partisipá den e predikashon di kas pa kas, mi a djis bisa e doño di kas ku mi ta bendiendo bukinan religioso interesante i a ofres’é E Harpa di Dios. E buki aki a splika dies siñansa importante di Beibel, i a kompará nan ku dies kuèrdè di un harpa. Mas despues, nos a haña un karchi di testimonio ku tabatin un mensahe kòrtiku ku e doño di kas mester a lesa. Tambe nos a usa diskursonan grabá ku a dura kuater minüt i mei, i ku bo por a toka riba un tokadisko portátil. E promé modèlnan di e tokadisko ei tabata basta pisá pa karga, pero esnan despues tabata hopi mas leve, i algun di nan tabata toka den posishon vertikal.

Di 1925 te den e dékada di 1930, nos tabata prediká lo mihó ku nos por bou di e sirkunstansianan ei. Anto na prinsipio di dékada ’40, nan a introdusí e Skol di Ministerio Teokrátiko den tur kongregashon. Nos a siña kon pa presentá e mensahe di Reino personalmente dor di papia direktamente ku doñonan di kas ku skucha. Tambe nos a siña tokante e importansia di kondusí studio di Beibel na kas ku personanan interesá. Den un sentido, nos por bisa ku esei tabata e infansia di e obra mundial di edukashon bíbliko manera e ta aktualmente.

Animashon di Ruman Rutherford

Mi deseo pa partisipá mas tantu ainda den e obra edukativo a pone ku na 1931 mi a inskribí pa e sirbishi di pionero di tempu kompletu. Lo mi a kuminsá mesora despues di un kongreso na Lònden. Pero durante un di e pousanan di mèrdia, Ruman Joseph Rutherford, kende e tempu ei tabata supervisá e obra, a pidi pa papia ku mi. E tabatin plan pa manda un pionero Áfrika. El a puntra mi: “Lo bo ta dispuesto pa bai?” Ounke e pregunta a kohe mi un poko fo’i base, mi a logra bisa ku firmesa: “Sí, mi ta bai.”

Den e tempu ei nos meta prinsipal tabata pa repartí mas tantu literatura bíbliko posibel, i esei a nifiká biaha konstantemente. Meskos ku mayoria ruman hòmber den puesto di responsabilidat den e tempu ei, mi tambe a haña e animashon pa keda soltero. Mi teritorio a kuminsá na Kaapstad, na e punta sùit di Áfrika, i a kore a lo largu di e banda ost di e kontinente, i a inkluí e islanan kantu di kosta ku tabata den Oséano Indio. E frontera na wèst a kore atraves di e santu kayente di e Desierto Kalahari i te na e kabes di Riu Nilo na Lago Viktoria. Ami ku un kompañero lo mester a pasa seis luna pa aña den un òf mas di e paisnan afrikano situá den e teritorio inmenso aki.

Doshen Kaha di Rikesa Spiritual

Ora mi a yega Kaapstad, nan a mustra mi 200 kaha di literatura destiná pa Ost Áfrika. E literatura tabata imprimí na kuater idioma europeo i kuater idioma asiátiko, pero no tabatin nada den niun di e idiomanan afrikano. Ora mi a puntra kon bini tur e literatura aki tabat’ei promé ku mi a yega mes, e rumannan a bisa mi ku nan tabata pa Frank ku Gray Smith, dos pionero ku resientemente a bai prediká na Kenia. Pero kasi manera nan a yega Kenia, tur dos a haña malaria, i lamentablemente Frank a muri.

Ounke e notisia aki a pone mi pensa seriamente, e no a para mi. Ami ku mi kompañero, David Norman, a bandoná Kaapstad riba barku rumbo pa nos promé asignashon na Tanzania, 5.000 kilometer leu. Un agente di biahe na Mombasa, Kenia, a keda enkargá ku nos stòk di literatura i tabata manda e kahanan na kualkier destinashon ku nos pidié. Na prinsipio, nos tabata prediká den e áreanan di negoshi—tur tienda i ofisina—di kada stat. Parti di nos stòk di literatura a konsistí di un sèt di 9 buki i 11 foyeto, i komo ku kada un di nan tabatin un otro koló, nos a yam’é e sèt di regenbog.

Despues nos a disidí di bishitá e isla Zanzibar, un 30 kilometer for di kosta ost. Pa siglonan Zanzibar tabata un sentro di trafikashon di katibu, pero tambe e tabata famoso pa e speserei klabu (kruidnagel) ku nos por a hole tur kaminda den stat. Tabata masha difísil pa sa unda bo ta den stat, komo ku nan a traha e stat sin ningun planifikashon. Kayanan tabata lora i bira den un manera masha konfuso, i tabata masha fásil pa pèrdè bo sentido di direkshon. Nos hotèl tabata kómodo, pero su portanan tabatin kabes di klabu masha grandi i su murayanan tabata masha diki, i el a parse mas un prizon ku un hotèl. Sin embargo, nos tabatin bon resultado na Zanzibar, i nos a keda kontentu di topa arabir, indio i otro hende dispuesto pa aseptá nos literatura.

Ku Trein, Boto i Outo

E tempu ei no tabata fásil pa biaha den Ost Áfrika. Por ehèmpel, biahando for di Mombasa pa e área haltu di Kenia, un plaga di dalakochi a para nos trein. Miónes di dalakochi a tapa e tereno i e railnan di trein, loke a pone ku e wilnan di e trein no tabata gara. E úniko solushon tabata di laba e railnan dilanti di trein ku awa kayente-kayente di e trein mes. Den e manera aki nos a kore pokopoko te ora ku porfin nos a pasa e trupa di dalakochi. I ki un alivio nos a sinti ora e trein a kuminsá subi e tereno ku a keda mas na haltu i nos por a disfrutá di e klima mas fresku di den seru!

Miéntras ku e statnan kantu di kosta tabata fásil pa yega ku trein i boto, tabata mas fásil pa alkansá e áreanan di kunuku ku outo. Mi a keda kontentu ora ku mi ruman hòmber George a djòin mi, pasobra e ora ei nos por a kumpra un pikòp basta reimu ku baki será. E tabata sufisiente grandi pa nos ekip’é ku kama, kushina, un kaminda di warda kos i ku ‘screen’ kontra sangura. Tambe nos a pone loutspiker riba e dak. Ku e ekipo aki nos por a prediká di kas pa kas den dia, anto invitá hende pa bin skucha nos diskursonan anochi riba e plenchi di merkado. Un grabashon popular ku nos a toka tabata titulá “Fièrnu Ta Kayente?” Na un okashon nos a biaha for di Suráfrika te Kenia, un biahe di 3.000 kilometer den nos “kas riba wil,” i nos tabata kontentu ku durante e biahe aki sí nos tabatin un variedat di foyeto chikí na vários idioma afrikano. E hendenan tabata aseptá nan ku smak serka nos.

Un dushi eksperensia pa nos tabata ku riba biahenan manera esei, nos por a mira hopi bestia di mondi di Áfrika. Klaru ku pa nos siguridat nos tabata keda den e pikòp ora bira skur, pero algu ku a fortalesé nos fe hopi tabata di mira e variedat grandi di Yehova su kreashon di bestia den nan ambiente natural.

Oposishon Ta Kuminsá

Miéntras nos tabata tene kuidou ku bestia salbahe, esaki no tabata nada na komparashon ku loke nos tabatin ku hasi pa konfrontá vários funshonario di gobièrnu i lidernan religioso masha rabiá ku a kuminsá oponé abiertamente nos obra di prediká e Reino. Un problema grandi ku nos tabatin ta di un fanátiko ku a yama su mes Mwana Lesa, ku ta nifiká “Yu di Dios,” i su grupo konosí komo Kitawala, ku desafortunadamente ta nifiká “Watchtower” (Toren di Vigilansia). Un poko promé ku nos a yega, e persona aki a hoga vários afrikano, bou di e preteksto di ta batisá nan. Ku tempu nan a arest’é i kolog’é na palu di horka. Despues mi a haña chèns di papia ku esun ku a hork’é, pa splik’é ku e hòmber aki no tabatin nada di haber ku nos Sosiedat Watch Tower.

Tambe nos tabatin problema ku hopi europeo ku, prinsipalmente pa motibunan finansiero, no tabata kontentu ku nos obra edukativo. Manager di un pakus a keha: “Pa hende blanku por keda den e pais aki, e afrikano no mag haña sa kon nos ta probechá di su forsa laboral barata.” Pa e mesun motibu, hefe di un kompania di mina oro a saka mi for di su ofisina na mal òrdu. Anto rabiá el a eskoltá mi te afó riba kaya.

Sin duda influensiá prinsipalmente dor di e tipo di opositornan religioso i komersial aki, ku tempu gobièrnu di Rodesia (awor Zimbabwe) a ordená nos pa sali for di e pais. Nos a apelá e desishon i a logra haña pèrmit pa keda, bou di e kondishon ku nos no ta prediká na afrikano. E motibu ku un funshonario a duna tabata ku nos literatura “no tabata apropiá pa mente afrikano.” Sin embargo, den otro paisnan nos obra edukativo bou di afrikanonan a sigui sin problema, i asta a ser risibí gustosamente. Un di e paisnan aki tabata Swazilandia.

Un Bonbiní Real na Swazilandia

Swazilandia ta un pais chikí i independiente di 17.364 kilometer kuadrá, situá den Suráfrika. Ta einan nos a topa e elokuente Rei Sobhuza II, menshoná den e introdukshon di e relato aki. E tabata dominá ingles hopi bon, i el a siñ’é tempu ku el a bai universidat na Inglatera. Bistí informalmente, el a laga nos sinti ku ègt nos tabata bonbiní.

Nos kòmbersashon kuné a enfoká riba e Paradeis riba tera ku ta e propósito di Dios pa hende di bon kurason. Ounke e no tabata masha interesá den e tema ei, el a laga nos komprondé bon kla ku tabatin algu relashoná ku esei ku sí tabata preokup’é. E rei a dediká su mes na mehorá e nivel di bida di e hendenan pober i sin edukashon. E no tabatin lei ku e aktividat di hopi misionero di kristiandat, kendenan a parse mas interesá den haña miembro pa iglesia, ku den eduká hende. Sin embargo, e rei tabata konosé e aktividat di vários di nos pioneronan, i el a felisitá nos ku nos obra di edukashon bíbliko, foral dor ku nos tabata dispuesto pa hasi esaki sin eksigí pago òf otro obligashon.

Obra di Edukashon Bíbliko Ta Aselerá

Na 1943 a establesé e Skol Bíbliko di Galat di Watchtower pa train misionero. E skol a enfatisá pa duna mas yudansa na esnan ku a mustra interes en bes di djis konsentrá riba laga literatura bíbliko. Na 1950, ami ku George a haña invitashon pa asistí na e di 16 klas di Galat. Ta einan mi a topa Jean Hyde pa promé bes. E tabata un bon ruman muhé di Oustralia, kende despues ku nos dos a gradua, a haña e asignashon pa bai traha komo misionero na Hapon. E tempu ei ainda tabata reina e kustumber di keda soltero, p’esei nos amistat no a sigui desaroyá.

Despues di nos entrenamentu di Galat, ami ku George a ser asigná pa traha komo misionero na Maurisio, un isla den Oséano Indio. Nos a sera amistat ku e pueblo, nos a siña nan idioma i a kondusí studio di Beibel na kas ku nan. Mas despues, mi ruman hòmber mas chikí William, ku su kasá Muriel, tambe a gradua for di Galat. Nan a bai mi teritorio bieu: Kenia.

Ocho aña a pasa lihé, anto na e kongreso internashonal na New York na 1958, mi a bolbe topa Jean Hyde. Nos a reanudá nos amistat i despues a komprometé. Nan a kambia mi asignashon komo misionero di Maurisio pa Hapon, i einan ami ku Jean a kasa na 1959. Nos a kuminsá un periodo masha felis di trabou di misionero na Hiroshima, kaminda e tempu ei tabatin solamente un kongregashon chikí. Awe, tin 36 kongregashon den e stat ei.

Sayonara Hapon

Segun ku añanan a pasa, problemanan di salú di nos tur dos a kuminsá hasi nos sirbishi di misionero mas i mas difísil. I ku tempu a bira nesesario pa nos bandoná Hapon i bai biba na Jean su pais natal, Oustralia. E dia ku nos a bandoná Hiroshima tabata un dia tristu. Na e stashon di trein, nos a yama tur nos amigunan stimá sayonara, es desir, ayó.

Awor nos ta biba na Oustralia, i nos ta sigui sirbi Yehova lo mihó ku nos por huntu ku e Kongregashon Armidale, den e estado di New South Wales. Tabata un gran goso di por a kompartí e tesoro di bèrdat kristian ku asina hopi hende durante kasi ocho dékada. Mi a mira un kresementu maravioso di e programa di edukashon bíbliko, i personalmente mi tabata testigu di evenementunan spiritual importante. Niun hende ni grupo por tuma krédito pa e logronan aki. Di bèrdat—fiando palabranan di e salmista—“esaki ta loke [Yehova] a hasi; i e ta maravioso den nos bista.”—Salmo 118:23.

[Plachi na página 28]

Mi ruman George banda di nos kas riba wil

[Plachi na página 28]

Ami na Lago Viktoria

[Plachi na página 29]

Alumnonan di skol sekundario ku a asistí na un diskurso públiko na Swazilandia na 1938

[Plachi na página 30]

Ami ku Jean dia nos a kasa na 1959, i awe