Di Tést den un Fórnu di Kandela di Sufrimentu
Historia di Bida
Di Tést den un Fórnu di Kandela di Sufrimentu
SEGUN E RELATO DI PERICLES YANNOURIS
E humedat di mi sèl ku ta hole mùf a pone mi sinti friu te den mi wesunan. Sintá eiden mi so, ku solamente un laken fini pa tapa kuné, mi por a wak ainda e mirada friu riba kara di mi esposa yòn ora hòmbernan di milisia tabata saka mi for di mi kas dos dia anterior. Mi a laga mi kasá atras huntu ku nos dos beibinan enfermo. Mas despues, mi kasá, ku no tabata Testigu di Yehova, a manda mi un pakete huntu ku un nota ku a bisa: “Mi ta manda e kukinan aki pa bo, i mi ta spera ku bo ta bira mes malu ku bo yunan.” Lo mi a bolbe un dia pa mira mi famia?
ESEI tabata djis un episodio den un bataya largu i difísil pa e fe kristian. E lucha ei a enserá oposishon di famia, repudio di komunidat, batayanan hurídiko i persekushon feros. Pero kon bini i pakiko un hende trankil manera mi ku tin rèspèt pa Dios por a haña su mes den e lugá miserabel ei? Por fabor, laga mi splika dikon.
Un Mucha Pober ku un Soño Grandi
Tempu mi a nase na 1909 na Stavromeno, Kreta, e pais tabata pasando den guera, pobresa i skarsedat di kuminda. Mas despues, di chiripa ami ku mi kuater rumannan mas yòn a skapa e plaga dje malu di kabouter. Mi ta kòrda kon un biaha nos mayornan a sera nos den kas pa simannan largu djis pa nos no pega ku e grip ei.
Mi tata, un kunukero pober, tabata un hòmber masha religioso pero tòg ku un mente habrí. E echo ku el a biba na Fransia i Madagascar a dun’é un punto di bista masha liberal tokante religion. Sin embargo, nos famia a keda leal na e Iglesia Griego Òrtodòks. Nos
tabata bai misa tur djadumingu i nos kas tabata habrí pa e obispu lokal keda serka nos durante di su bishita anual. Ami tabata kanta den kor di misa i mi soño tabata pa bira pastor.Na 1929 mi a bira polis. Mi tabata na warda na Tesalónika, parti nort di Gresia, ora mi tata a muri. En buska di konsuelo i iluminashon spiritual, mi a logra pa nan trasladá mi pa e kuerpo polisial di Seru di Athos, un komunidat kaminda tabatin kombento i ku e kristiannan òrtodòks tabata venerá komo e “seru santu.” * Mi a traha kuater aña einan i a opservá e bida den kombento masha djaserka. En bes di esaki a hala mi mas serka Dios, e inmoralidat i korupshon abierto dje fraternan a spanta mi. Mi a keda masha desgustá ora un arkimandrita (un rango bou di obispu) respetá a hasi ko’i fresku ku mi. Apesar di e desilushon ei, tòg sinseramente mi kier a sirbi Dios i bira pastor. Asta mi a bisti un paña di pastor i a laga saka un potrèt komo rekuerdo. Finalmente, mi a muda bèk pa Kreta.
“Ta un Diabel Esei!”
Na 1942 mi a kasa ku un bunita mucha muhé, Frosini, kende a bini for di un famia respetá. Dor ku e famianan di mi kasá tabata hendenan masha religioso, mi matrimonio a hasi mi mas desididu ainda pa bira pastor. * Mi tabata determiná pa bai Aténas pa studia na un seminario. Na kabamentu di 1943, mi a yega e haf di Iráklion, Kreta, pero mi no a sigui pa Aténas. Kisas esei tabata pasobra entretantu mi a haña un otro fuente di refreskamentu spiritual. Kiko a sosodé?
Pa algun aña, Emmanuel Lionoudakis, un predikadó hóben yen di energia ku tabata asosiá ku Testigunan di Yehova, a habri wowo di hende ku e bèrdatnan di Beibel ku el a prediká rònt Kreta. * E manera kla ku e Testigunan a splika e Palabra di Dios a atraé algun hende i esakinan a bandoná religion falsu. Den e stat serkano di Sitía, a forma un grupo di Testigu entusiasmá. Esaki a molestiá e obispu lokal. Komo ku el a yega di biba na Merka, e mes a mira kon efikas Testigunan di Yehova por ta komo predikadó. E tabata determiná pa eliminá e ‘herejenan’ aki for di su teritorio. Instigá dor di dje, polis tabata hiba e Testigunan prizon i dilanti korte regularmente usando yen di akusashon falsu.
Un di e Testigunan aki a purba di splika mi e bèrdat di Beibel, pero el a kere ku mi no tabata interesá. P’esei el a manda un predikadó ku mas eksperensia pa papia ku mi. Aparentemente e manera bòt ku mi a reakshoná a pone e di dos Testigu bai bèk serka e grupo chikitu i informá nan: “Ta imposibel pa Pericles bira un Testigu. Ta un diabel esei!”
Promé Eksperensia ku Oposishon
Mi ta kontentu ku Dios sí no a pensa asina di mi. Na febrüari 1945 mi ruman Demosthenes, kende tabata konvensí ku Testigunan di Yehova tabatin e bèrdat, a duna mi e foyeto Konsolá Tur Esnan Ku Ta Yora. * Su kontenido a hasi un impreshon riba mi. Mesora nos a stòp di bai Iglesia Òrtodòks, i a djòin e grupo chikitu na Sitía. I nos a duna testimonio na nos rumannan chikí tokante nos religion nobo. Nan tur a aseptá e bèrdat di Beibel. Manera mi por a ferwagt, mi desishon pa bandoná religion falsu a lanta e repudio i enemistat di parti di mi kasá i su famia. Pa un tempu mi suegro a asta nenga di papia ku mi. Na kas, konstantemente tabatin desakuerdo i tenshon. Apesar di esaki, dia 21 di mei 1945, Ruman Minos Kokkinakis a batisá ami ku Demosthenes. *
Porfin mi por a realisá mi soño i sirbi komo un berdadero minister di Dios! Ainda mi ta kòrda mi promé dia den e sirbishi di kas-pa-kas.
Ku 35 foyeto den mi tas, mi so a kohe un bùs bai un pueblo. Yen di timides, mi a kuminsá bai di kas pa kas. Mas leu mi a bai, mas kurashi a drenta mi. Ora un pastor furioso a yega, mi a para enfrent’é ku kurashi, sin hasi kaso di su eksigensia pa mi bai warda di polis kuné. Mi a bis’é ku ta te ora mi bishitá tur hende dje pueblo, lo mi bai for di einan, i esei ta eksaktamente loke mi a hasi tambe. Mi tabata asina kontentu ku mi no a ni warda riba e bùs, sino a kana 15 kilometer bai kas bèk.Den Man di Gangsternan Kruel
Na sèptèmber 1945, mi a haña mas responsabilidat den nos kongregashon resien formá na Sitía. Djis despues guera sivil a dal aden na Gresia. Gruponan a lanta kontra otro ku un odio feros. Probechando di e situashon, e obispu a hasi un yamada riba un grupo lokal di gueria pa kaba ku e Testigunan na e manera ku nan ta haña ta bon. (Huan 16:2) Ora e grupo di gueria tabata biniendo nos pueblo ku bùs, un señora amigabel ku tabata sintá den e bùs a tende nan papia di nan plannan pa kumpli ku nan “mishon di Dios,” i el a spièrta nos. Nos a skonde i un di nos famianan a intervení pa nos. Esei a skapa nos bida.
Esaki a prepará e esena pa mas sufrimentu. Maltrato físiko i intimidashon a bira kos di tur dia. Nos oponentenan a purba fòrsa nos pa bai misa bèk, pa batisá nos yunan, i hasi e señal di krus. Na un okashon, nan a bati mi ruman te ora nan a kere ku el a muri. Ku doló profundo mi a mira kon nan a sker paña di mi dos ruman muhénan i despues bati nan. Durante e periodo ei, iglesia a obligá ocho yu di Testigu di Yehova batisá.
Na 1949 mi mama a muri. E pastor a bolbe bin fèrfelá ku nos, i akusá nos di no ta kumpli ku e rekisitonan legal pa haña pèrmit di entiero. Nan a hiba mi korte pero mi a keda apsolbé di tur akusashon. Esaki a duna un bon testimonio, pasobra na prinsipio di e kaso e nòmber di Yehova a ser menshoná. E úniko medio ku a keda nos enemigunan pa “trese nos bèk na nos sano huisio” tabata di arestá nos i deportá nos. I nan a hasi esei na aprel 1949.
Den un Fòrnu di Kandela
Ami tabata un di e tres rumannan ku a ser arestá. Mi kasá no a bin wak mi mes n’e warda di polis lokal. Nos promé parada tabata un prizon na Iráklion. Manera mi a splika den mi introdukshon, mi a sinti mi so i deprimí. Mi a laga un kasá yòn atras ku no tabata un Testigu i dos kriatura. Mi a hasi orashon ferviente na Yehova p’e yuda mi. E palabranan di Dios ku ta pará skirbí na Hebreonan 13:5 a dal na mi mente: “Nunka lo mi no bandoná bo, i nunka lo mi no laga bo desampará.” Mi a mira ku tabata sabí pa pone mi konfiansa apsoluto den Yehova.—Proverbionan 3:5.
Nos a haña sa ku nan tabata bai deportá nos pa Makrónisos, un isla seku i bandoná pafó di e kosta di Attica, Gresia. E nòmber Makrónisos só kaba tabata sufisiente pa yena hende ku miedu pasobra e kampamentu dje prizon tabata konektá ku tortura i trabou fòrsá. Riba kaminda pa prizon, nos a para na e stat Piraeus. Ounke ainda nos tabata di bui, ora algun di nos rumannan den fe a bin n’e boto i brasa nos, esei a animá nos.—Echonan 28:14, 15.
Bida na Makrónisos tabata un pesadia. E sòldánan a maltratá e prezunan for di mainta te anochi. Hopi prezu ku no tabata Testigu a bira loko, otronan a muri i un kantidat grandi a keda manká. Anochi nos tabata tende esnan ku tabata ser torturá, grita i keña. Mi laken fini a duna mi masha poko kayente durante e anochinan friu.
Pokopoko pero sigur Testigunan di Yehova a bira konosí den e kampamentu pasobra tur mainta tabata menshoná e nòmber ei na momentu di kontrolá presensia di e prezunan un pa un. Dje manera ei nos a haña hopi oportunidat pa duna testimonio. Asta mi tabatin e privilegio di batisá un prezu polítiko ku a progresá te n’e punto di dediká su bida na Yehova.
Durante mi eksilio, mi a sigui skirbi mi kasá stimá sin nunka haña un kontesta for di dje. Esaki no a stòp mi di skirbié ku ternura, ofres’é konsuelo i garantis’é ku esaki tabata djis un kontratempu temporal i ku nos lo ta felis atrobe.
Miéntras tantu e kantidat di Testigu a oumentá segun ku mas i mas ruman a yega. Trahando den e ofisina, mi a bin sera ku e kolonèl komandante dje kampamentu. Dor ku e tabatin rèspèt p’e Testigunan, mi a tuma un kurashi i puntr’é si nos por a risibí algun literatura di Beibel for di nos ofisina na Aténas. El a bisa: “Esei no por. Pero pakiko boso hendenan na Aténas no ta paketá e literatura den boso maleta, skirbi mi nòmber ariba i mand’é pa mi?” Mi a keda boka habrí! Un par di dia despues nos tabata deskargando un boto ku a drenta i un polis a saludá e kolonèl i bis’é: “Señor, bo maleta a yega.” “Kua maleta?” el a kontestá. Pa kasualidat mi tabata eibanda i mi a tende e kòmbersashon, pues mi a flùister e: “Probablemente
ta di nos. Nan a mand’é den bo nòmber manera bo a bisa mi hasi.” Esei tabata un di e maneranan ku Yehova a sòru pa nos haña alimento spiritual.Un Bendishon Inesperá —Siguí pa Mas Sufrimentu
Na fin di 1950, mi a sali liber. Mi a bolbe kas—débil, blek, flaku-flaku i insigur tokante ki resepshon lo mi haña. Ki kontentu mi tabata pa mira mi kasá i yunan atrobe! Mihó ainda, mi a keda sorprendí ora mi a mira kon Frosini su furia a mengua. E kartanan ku mi a manda for di prizon a surti efekto. Loke a konmové Frosini tabata mi perseveransia i persistensia. Djis despues, mi tabatin un kòmbersashon largu kuné pa hasi bon kuné. El a aseptá un studio di Beibel i a kultivá fe den Yehova i su promesanan. Un di e dianan di mas felis di mi bida tabata na 1952 ora mi a batis’é komo un sirbidó dediká di Yehova!
Na 1955 nos a lansa un kampaña pa repartí na tur pastor un ehemplar di e foyeto Kristiandat òf Kristianismo—Kua Ta “e Lus di Mundu”? Outoridatnan a arestá mi i hiba mi korte, huntu ku vários otro Testigu. Tabatin asina tantu kaso kontra Testigunan di Yehova ku korte mester a tene un seshon spesial pa tende nan tur. Riba e dia ei, tur e institushonnan legal dje provinsia tabata presente, i e sala di korte tabata chòkchòk di pastor. E obispu tabata kana bai bini nervioso den e gangnan. Un dje pastornan a entregá un keho kontra mi di ta kana kombertí hende. E hues a puntr’é: “Bo fe ta asina suak ku lesamentu di un foyeto por kombertí bo?” Esaki a laga e pastor boka yen di djente. Nan a apsolbé ami, pero algun dje rumannan sí a ser sentensiá na seis luna di prizon.
Den e añanan ku a sigui, nan a arestá nos na vários okashon, i e kasonan den korte a keda oumentá. E kasonan tabatin nos abogadonan na kareda konstantemente. Nan a hiba mi korte un total di 17 biaha. Apesar di e oposishon, nos tabata prediká regularmente. Nos a aseptá e reto aki ku goso, i e pruebanan ardiente a refiná nos fe.—Santiago 1:2, 3.
Privilegionan Nobo, Retonan Nobo
Na 1957 nos a muda bai Aténas. Poko despues, nan a nombra mi pa sirbi den un kongregashon resien formá. E apoyo di henter alma di mi esposa a permití nos mantené nos bida simpel i nos prioridatnan enfoká riba aktividatnan spiritual. Dje manera ei nos por a dediká mayoria di nos tempu na e trabou di prediká. Den transkurso di añanan, kada bes e rumannan tabata pidi nos muda bai un otro kongregashon kaminda e nesesidat tabata mas grandi.
Na 1963 mi yu hòmber a kumpli 21 aña i tabatin ku mèldu pa servisio militar. Pa motibu
di nan posishon neutral, tur Testigu ku a ser yamá pa servisio militar pero ku a nenga di bai a sufri maltrato, bofon i humiashon. Mi yu tambe a pasa den e eksperensia ei. P’esei mi a dun’é mi laken di Makrónisos pa anim’é simbólikamente pa sigui e ehèmpel di e rumannan ku den pasado a keda íntegro. E rumannan ku no a respondé n’e yamada mester a presentá dilanti un korte militar ku por lo general tabata repartí sentensia di dos pa kuater aña. Ora nan tabata sali liber, nan tabata yama nan i sentensiá nan atrobe. Komo minister religioso, mi por a bishitá vários prizon i tabatin kontakto limitá ku mi yu hòmber i otro Testigunan fiel. Mi yu a pasa mas ku seis aña den prizon.Yehova A Sostené Nos
Despues ku a restorá libertat religioso na Gresia, mi tabatin e privilegio di sirbi komo un pionero spesial temporal riba e isla di Rhodes. Anto na 1986 a surgi un nesesidat na Sitía, Kreta, kaminda mi a kuminsá mi karera kristian. Tabata un plaser pa mi aseptá e asignashon aki pa traha huntu ku mi rumannan den fe ku mi a konosé desde mi hubentut.
Komo esun di mas bieu di mi famia, mi ta masha kontentu di mira un total di kasi 70 miembro di famia sirbi Yehova fielmente. I e kantidat ta sigui oumentá. Algun a sirbi komo ansiano, sirbidó ministerial, pionero, bètelita i superintendente biahero. Pa mas ku 58 aña, mi fe a ser di tèst den un fòrnu di kandela di sufrimentu. Aworakí mi tin 93 aña di edat, i ora mi wak bèk, no ta duel mi ku mi a sirbi Dios. El a duna mi e forsa pa respondé na su invitashon amoroso: “Mi yu, duna mi bo kurason, i laga bo wowo tin delisia den mi kamindanan.”—Proverbionan 23:26.
[Nota]
^ par. 9 Wak E Toren di Vigilansia di 1 di desèmber 1999, página 30-1.
^ par. 11 Pastornan di Iglesia Griego Òrtodòks sí tin mag di kasa.
^ par. 12 Pa e historia di bida di Emmanuel Lionoudakis, wak E Toren di Vigilansia di 1 di sèptèmber 1999, página 25-9.
^ par. 15 Publiká dor di Testigunan di Yehova, pero no ta disponibel mas.
^ par. 15 Pa un viktoria legal ku tabatin di haber ku Minos Kokkinakis, wak E Toren di Vigilansia di 1 di sèptèmber 1993, página 27-31.
[Kuadro na página 27]
Makrónisos—Un Isla di Teror
Pa dies aña, for di 1947 te 1957, mas ku 100.000 prezu tabata huéspet di e isla seku i bandoná di Makrónisos. Entre nan tabatin kantidat di Testigunan fiel ku a ser mandá einan pa motibu di nan neutralidat kristian. Por lo general tabata e pastornan griego òrtodòks ku a akusá e Testigunan falsamente di ta komunista i pone ku nan a ser deportá.
Relashoná ku e proseso di “reforma” ku nan tabata apliká na Makrónisos, e ensiklopedia griego Papyros Larousse Britannica ta remarká: “E métodonan di tortura kruel, . . . e kondishonnan di bida inaseptabel pa un nashon sivilisá, i e manera degenerá ku wardadónan di prezu a trata e prezunan . . . ta un bèrgwensa p’e historia di Gresia.”
Nan a bisa algun Testigu ku si nan no renunsiá nan fe, nunka mas nan lo sali liber. No opstante esei, nada por a kibra e integridat dje Testigunan. Mihó ainda, asta algun prezu polítiko a bin aseptá e bèrdat di Beibel komo resultado di nan kontakto ku e Testigunan.
[Plachi na página 27]
Ami (di kuater for di man robes) huntu ku Minos Kokkinakis (di tres for di man drechi) riba e isla penal di Makrónisos
[Plachi na página 29]
Trahando ku un otro Testigu na Sitía, Kreta, kaminda mi a sirbi den mi hubentut