Na Bophelo bo na le Morero le ge e le Ofe wa Kgonthe?

“NA BOPHELO bo na le morero le ge e le ofe?” Batho ba bantši kudu ba ipotšišitše potšišo yeo. Ka manyami, go sa šetšwe kamoo ba lebelelago bophelo ka gona, ba bantši ba palelwa ke go efoga seo setsebi sa kua Austria sa tshepedišo ya tša megalatšhika e lego Viktor E. Frankl se se hlalositšego e le “maikwelo a go hloka morero le go hloka mohola” maphelong a bona.

Ke ka baka la’ng batho ba bantši ba ikwa ka tsela yeo? Lebaka le lengwe ke gore batho ba dimilione lefaseng ka bophara ba phela ka tlase ga maemo a kwešago bohloko o šoro ka tsela e makatšago. Letšatši le lengwe le le lengwe ba tsogela bodiiding, bolwetšing, bošorong bjo bo hlokago tlhaologanyo le kgatelelong. Maphelo a bona ruri a “tlaletšwe ke pherekano,” go etša kamoo Jobo wa bogologolo a boletšego ka gona ka tlaišego ya batho. (Jobo 14:1) Pakane ya bona e kgolo e fo ba gore letšatši le sobele ba sa phela.

Batho ba bangwe ba dimilione ba atlegile ka tekanyo e itšego ka dilo tše di bonagalago. Go bonagala ba ena le dilo ka moka tšeo di ba tlišetšago kgotsofalo bophelong. Eupša ba bantši ba sa dutše ba se ba kgotsofala. Ka baka la’ng? Ka gobane nako le nako, “mathata le ditlaišego”—mathata a sa letelwago a tša ditšhelete goba dikotsi tše kwešago bohloko, tše bjalo ka go hwa ga ngwana—di šwalalanya dikholofelo le ditoro tša bona tše dibotse.—Psalme 90:10.

Go na le selo se sengwe seo se nweletšago maikwelo a ao a apareditšego a go “hloka morero le go hloka mohola.” Selo seo ke eng? Go ba ga bophelo bjo bokopana ka mo go feteletšego. Ba bantši ba bona e le mo go se nago tlhaologanyo gore batho, bao ba nago le bokgoni bja go dira dilo tše dikgolo, ba phele maphelo a makopana. Ga ba kgone go kwešiša therešo e kwešago bohloko yeo ka moka ga rena re lebeletšanago le yona ya gore: Gaešita le ge re ka phema mathata a magolo ao a welago batho, ka letšatši le lengwe lehu le tlo re amoga dilo ka moka.—Mmoledi 3:19, 20.

Na Bophelo bo tla Dula bo Bonagala bo se na Morero?

Kgoši Solomone wa Isiraele ya bogologolo o akareditše boemo bjo gabotse kudu. O bone kamoo batho ba mehleng ya gagwe ba bego ba šoma ka thata ba diriša ditalente tša bona le bokgoni ge ba be ba bjala, ba hlagola, ba aga le ge ba hlokomela malapa a  bona, go etša ge re dira lehono. Ge e le gabotse, o ile a botšiša gore: ‘Se ka moka se feleletša ka eng?’ O phethile ka gore dilo tšohle tše batho ba di dirago di “hloka mohola e bile ke go kitimiša phefo.”—Mmoledi 2:17, The New English Bible.

Eupša na Kgoši Solomone o be a dumela gore dilo tšohle tšeo batho ba di dirago di tla dula di ‘hloka mohola e bile e le go kitimiša phefo’? Ga go bjalo. O be a fo ba a hlalosa pono e kwagalago ya kamoo bophelo bo feleletšago ka gona lefaseng le leo le sego la phethagala. Lega go le bjalo, Lentšu la Modimo le le buduletšwego le ka go kgodiša gore dilo di ka se dule di le ka tsela ye!

Kgodišego yeo o ka e hwetša bjang? Hle bala dihlogo tše pedi tše di latelago. Di ka go thuša go kwešiša lebaka leo ka lona bophelo bo bonagalago bo hloka morero, kamoo boemo bjo bo tlago go lokišwa ka gona gotee le kamoo o ka phelago bophelo bjo bo nago le morero wa kgonthe gaešita le gona bjale.