Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Kom̦lal̦ Ila

Bwebwenatoun Devid im Golaiat Ear Ke Lukkuun Wal̦o̦k?

Bwebwenatoun Devid im Golaiat Ear Ke Lukkuun Wal̦o̦k?

Jet armej rej l̦õmn̦ak el̦aññe bwebwenato eo kõn Devid im Golaiat ej juon m̦oolin bwebwenato ak juon ino̦ñ. Eñin ke men eo kwaar bar l̦õmn̦ak kake ke kwaar riiti bwebwenato eo m̦okta jãn katak in? El̦aññe aet, jouj im l̦õmn̦ak kõn kajjitõk kein jilu.

1 | M̦ool ke bwe juon em̦m̦aan emaroñ 9 jim̦a ne aetokin?

Baibõl̦ ej ba bwe Golaiat ear “ruwatimjuon jim̦a ne aetokin.” (1 Samuel 17:4, UBS) Ilo bar juon ukokin Baibõl̦, ej kaalikkar bwe Golaiat ear 9 ne im 6 inij aetokin. Jet rej ba bwe Golaiat ear jab aetok ñan joñan in. Bõtab, l̦õmn̦ak m̦õk kõn men in: Ilo raan kein, em̦m̦aan eo eaetoktata rar loe ej 8 ne im 11 inij aetokin. Ñe jej keidi joñan aetokin em̦m̦aan in ñan Golaiat, mel̦el̦ein bwe Golaiat ear 6 inij aetokl̦o̦k. Kõn men in, epen ke ñan tõmak bwe Golaiat ear lukkuun aetok? Bareinwõt, Golaiat ear itok jãn bwij eo etan Ripeim. Em̦m̦aan ro jãn bwij in rar lukkuun ineea. Juon kaape in jeje ko jãn Ijipt me ear pãd jãn kar 1200 jim̦a ko m̦okta jãn Kũraij, ej kaalikkar bwe ewõr kar jet rũttarin̦ae ro rar ineea im kajoor ilo jikin ko ilo Kenan im bwe rar aetokl̦o̦k jãn 8 ne. Kõn men in, meñe ekabwilõñlõñ joñan an kar aetok Golaiat, ak kein kam̦ool kein rej kaalikkar bwe em̦ool men in.

2 | M̦ool ke bwe Devid ear juon armej me ear mour ilo iien ko etto?

Rũmmãlõtlõt ro rar ba bwe bwebwenatoun Kiiñ Devid ej juon ino̦ñ bajjek, bõtab epenl̦o̦k aer kam̦ool naan kein aer. Rũmmãlõtlõt ro me rej etali men ko jãn iien ko etto, rar lo juon men me em̦õj je naan kein ioon, “m̦weo im̦õn Devid.” Bareinwõt, Jijej Kũraij ear kõnono im kwal̦o̦k kõn Devid. (Matu 12:3; 22:43-45, UBS) Im ñan kam̦ool bwe Jijej ej Messaia eo, ewõr ruo menmenbwij ko rej kwal̦o̦k bwe Jijej ear itok jãn bwijjin Kiiñ Devid. (Matu 1:6-16; Luk 3:23-31) Ealikkar bwe Devid ear juon armej me ear mour ilo iien ko etto.

3 | Jikin ko rej wal̦o̦k ilo bwebwenato in rej ke m̦oolin jikin?

Baibõl̦ ej kwal̦o̦k bwe men ko rar wal̦o̦k ilo bwebwenato in rar bõk jikier ilo juon jikin etan Kom̦lal̦ Ila. Bõtab, ej bar letok mel̦el̦e ko jet kõn jikin in. Ej kaalikkar bwe RiPilistia ro rar kajutak im̦õn kõppãd ko aer ilo juon tol̦ jidikdik me ej pãd ikõtaan ruo bukwõn etaer Soko im Azika. Im RiIsrael ro rar pãd ilo bar juon tol̦ jidikdik me ear pãd ilo jait eo juon. Juon kom̦lal̦ ear pãd ikõtaan tol̦ kein. Jikin kein Baibõl̦ ej kwal̦o̦k kaki rej ke m̦oolin jikin?

Juon eo ej kab m̦õj an jam̦bol̦o̦k ñan jikin in ej ba, “Em̦m̦aan eo ear tõl kõm im kaalwõje kõm ear bõkl̦o̦k kõm ñan Kom̦lal̦ Ila. L̦ein ear jab juon eo ej kaorõk kabuñ. Ear bõk kõm ilo juon ial̦ me ear bõkl̦o̦k kõm ñan ioon juon tol̦ jidikdik. Ke kõmij reilo̦k im lale kom̦lal̦ eo, ear ba bwe kõmin riiti bokin 1 Samuel 17:1-3. Innem ear jitõñe juon iaan jikin ko ilo kom̦lal̦ eo im ba: ‘Ijuweo, ianmiiñ, kar bukwõn eo etan Soko.’ Innem ej jitõñe bar juon jikin im ba, ‘Im ijuweo, ianmoon̦, kar bukwõn eo etan Azika. RiPilistia ro rar kajutak im̦õn kõppãd ko aer ikõtaan bukwõn kein ruo ilo juon iaan tol̦ jidikdik kan̦e rej jittok ñan kõj. Mel̦el̦ein bwe kõjeañ ej jutak ijo RiIsrael ro rar kajutak im̦õn kõppãd ko aer ie.’ Ke ear ba men in, iar pijaikl̦o̦k an Saul im Devid jutak ejja wõt ijo ij jutak ie. Tokãlik, kõmar wanlal̦l̦o̦k jãn ioon tol̦ eo, im ke kõmij pãd ilo kom̦lal̦ eo, kõmar kijoone juon reba me epããte im elõñ dekã ko ie. Ke kõmij kijoone, ij pijaikl̦o̦k an kar Devid bõk 5 dekã jãn ijin im an kar m̦an Golaiat kõn juon iaan dekã kein.” Elõñ armej ekoba armej in me ear jam̦bol̦o̦k ñan ijin, rej lukkuun bwilõñ kõn an jejjet im m̦ool mel̦el̦e ko ilo Baibõl̦.

Ejjel̦o̦k unin ad aikuj pere bwebwenato in. Armej ro ilo bwebwenato in rar mour ilo iien ko etto im jikin ko rej m̦oolin jikin. Men eo eaorõktata ej bwe bwebwenato in ej m̦õttan jeje ko ilo Naanin Anij. Mel̦el̦ein bwe ej itok jãn Anij, eo im ej juon Anij in m̦ool im “eban riab.”​—Taitõs 1:2; 2 Timote 3:16.