Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Kajjitõk ko jãn Ro Rej Riit

Kajjitõk ko jãn Ro Rej Riit

Ta mel̦el̦ein an kar koba al̦al̦ ko ruo me bokin Ezekiel jebta 37 ej kwal̦o̦k kake?

Jeova ear lel̦o̦k ñan Ezekiel juon ennaan kõn an naaj koba aolep bwij ko ilo aelõñin Israel ãlikin aer bar jepl̦aak ñan Ãneen Kallim̦ur eo. Ennaan in ej bar juon kanaan kõn an armej ro an Anij naaj koba im juon wõt ilo raan kein ãliktata.

Jeova ear ba ñan rũkanaan Ezekiel bwe en jeje ioon ruo al̦al̦. Ilo juon iaan al̦al̦ ko, ear aikuj je naan kein rej ba, “An Juda im ro nejin Israel ro rej ro m̦õttan.” Im ilo al̦al̦ eo juon, ear aikuj je naan kein rej ba, “An Josep, al̦al̦ an Ipreim im aolep m̦õn Israel ro rej m̦õttan.” Innem, Ezekiel ear aikuj kakobaik al̦al̦ kein ruo bwe ren “juon wõt al̦al̦” ilo pein.​—Ezekiel 37:15-17.

“Ipreim” ej jutak kõn ta? Jeroboam ear kiiñ eo m̦oktata an bwij ko 10 ituiõñ, im ear itok jãn bwijjin Ipreim. Bwij in ear oktak im bwij eo ekajoortata iaan bwij ko 10. (Duteronomi 33:13, 17, UBS; 1 Kiiñ 11:26) Bwij in ej itok jãn juon iaan l̦adik ro nejin Josep me etan in Ipreim. (Bõnbõn 1:32, 33) Innem kõnke Jekob ear kajeraam̦m̦ane Josep kõn juon jeraam̦m̦an ejejuwaan, ejim̦we im ekkar an Jeova kar n̦aetan al̦al̦ eo ej jutak kõn bwij ko 10 bwe ej “al̦al̦ an Ipreim.” Ke Ezekiel ear je kanaan in kõn al̦al̦ ko ruo, em̦õj an mootl̦o̦k elõñ iiõ jãn iiõ eo 740 m̦okta jãn Kũraij ke RiAssiria ro rar bõk armej ro jãn bwij ko 10 ituiõñ ilo Israel im bõkl̦o̦k er ñan Assiria. (2 Kiiñ 17:6) Eñin unin ilo tõre ko an Ezekiel, enañin aolep RiIsrael ro rar ejjeplõklõk ilo jikin ko me rar kiiõ pãd ium̦win kien eo an Babil̦on ãlikin an RiBabil̦on ro anjo̦ jãn RiAssiria ro im bõk ijoko rar pãd ium̦wier.

Ilo iiõ eo 607 m̦okta jãn Kũraij, kar bõk armej ro jãn bwij ko ruo iturõk im bõlen bween armej ro jãn bwij ko 10 im bõkl̦o̦k er ñan Babil̦on. Kiiñ ro jãn bwijjin Juda rar tõl armej ro ilo bwij kein ruo, im ear wõr aer bũrij kõnke bũrij ro rar jerbal ilo tampel̦ eo ilo Jerusalem. (2 Kronikel 11:13, 14, UBS; 34:30) Kõn men in, ejejjet an Jeova kar ba bwe al̦al̦ eo ej jutak kõn bwij ko ruo ej “an Juda.”

Ñããt eo al̦al̦ kein ilo kõkkar rar koba? Rar koba ilo iien eo ke RiIsrael ro rar jepl̦aak ñan Jerusalem ñan bar kalõk tampel̦ eo ilo iiõ eo 537 m̦okta jãn Kũraij. Ear wõr ro jãn bwij ko ruo im bwij ko joñoul me rar jepl̦aak ippãn doon ñan Jerusalem. Ear jako an jepel bwij ko ilo Israel. (Ezekiel 37:21, 22) RiIsrael ro rar bar bõrokuk ilo aer kabuñ ñan Jeova ippãn doon. Rũkanaan Aiseia im Jeremaia rar bar kanaan kõn an men in naaj kar wal̦o̦k.​—Aiseia 11:12, 13; Jeremaia 31:1, 6, 31, UBS.

Ta eo kanaan in ej katakin kõj kake kõn kabuñ eo em̦ool? Ej katakin kõj bwe Jeova enaaj kõm̦m̦an bwe rũkarejar ro an ren “juon wõt.” (Ezekiel 37:18, 19) Em̦õj ke an jejjet men in ilo tõre kein ad? Aet. Kanaan in ear jino jejjet kũtien ilo iiõ eo 1919 ke jidik kõn jidik armej ro an Anij rar bõrokuk im kabuñ ñan Anij ãinwõt juon doulul. M̦okta jãn iien in, Setan ear kajjioñ kõm̦m̦an bwe ren jab bõrokuk, ak ear jab lo tõprak.

Ilo kar tõre eo, enañin aolep ro doon Anij ear wõr ippãer kõjatdikdik eo ñan erom kiiñ im bũrij ilañ ippãn Jijej. (Revelesõn 20:6) Ilo kõkkar, rein rar ãinwõt al̦al̦ eo me kar ba bwe ej an Juda. Bõtab tokãlik, ear lõñl̦o̦k ro im rar kobal̦o̦k ippãer me kõjatdikdik eo aer ej ñan mour ilo lal̦ in. (Zekaraia 8:23) Rein rar ãinwõt al̦al̦ eo me kar ba bwe ej an Josep. Rein rejjab bõk kõjatdikdik eo ñan tõl ippãn Kũraij.

Kumi kein ruo rej ippãn doon im bõrokuk ilo aer karejar ñan Jeova ium̦win juon Kiiñ, Jijej Kũraij, eo Jeova ear kanaan kake im ba, “rũkarejera Devid.” (Ezekiel 37:24, 25) Jijej ear jar bwe aolep rũkal̦oor ro an “ren juon” wõt, ãinwõt aerro Jemãn juon wõt.  * (Lale kõmel̦el̦e eo itulal̦.) (Jon 17:20, 21) Jijej ear bareinwõt kanaan bwe rũkkapit ro im ‘jiip ro jet an’ renaaj “juon wõt bwij,” im aolepeer renaaj pãd ium̦win “juon jabõt.” (Jon 10:16) Elukkuun jejjet naan kein an Jijej kõnke armej ro an Jeova rainin rej bõrokuk ippãn doon jekdo̦o̦n ñe kõjatdikdik eo aer ej ñan mour ilañ ak mour ilo lal̦ in!

^ Ewõr juon men jej katak ñe jej lale laajrakin waanjoñak ko Jijej ear kwal̦o̦ki me rej m̦õttan kõkal̦l̦e eo kõn iien eo enaaj jino kiiñ ilañ. M̦oktata, ear kwal̦o̦k kõn “rũkarejar eo etiljek im mãlõtlõt,” eo im ej juon kumi edik in rũkkapit ro im rej tõl armej ro an Anij. (Matu 24:45-47, UBS) Ãlikin men in, ear kwal̦o̦k waanjoñak ko rej kõkkar kõn ro ewõr aer kõjatdikdik ñan mour ilañ. (Matu 25:1-30) Im ãliktata, ear kwal̦o̦k kõn ro im kõjatdikdik eo aer ej ñan mour ijin ioon lal̦ im renaaj rejetake rũkkapit ro jatin. (Matu 25:31-46) Ãindeinl̦o̦k wõt, ke kanaan eo an Ezekiel ear jejjet kũtien ilo raan kein, ear m̦okta jejjet kũtien ippãn ro me kõjatdikdik eo aer ej ñan mour ilañ. Meñe ejjab aolep iien bwij ko 10 rej jitõñl̦o̦k ñan ro im kõjatdikdik eo aer ej ñan mour ilo lal̦ in, ak an kar koba aolep bwij ko ilo Israel ej kakeememej kõj kõn an ro me kõjatdikdik eo aer ej ñan mour ilo lal̦ in bõrokuk ippãn ro me kõjatdikdik eo aer ej ñan mour ilañ.