Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

‘Kik Iluor Nikech Anakonyi’

‘Kik Iluor Nikech Anakonyi’

PARIE ni iwuotho e ndara gotieno, kae to apoya nono ifwenyo ni nitie ng’at ma luwi. Kichung’ to en bende ochung’, kireto to en bende oreto. Ichako ringo kichomo od osiepni moro man machiegni. Osiepnino yawoni dhoot kae to ithurori iye, iwinjo ka ifwong’ori kendo chunyi oyweyo.

Nyalo bedo ni gima kamano pok otimoreni, kata kamano nyalo bedo ni nitie gimoro ma chandi kata ma miyi luoro. Kuom ranyisi, be nitie nyawo moro ma inyagorigo ma diher ni ilo to pod iyudo ka inwoye anwoya e ngimani? Be isebedo kimanyo tich kuom kinde malach to pod ok iyudo? Be dibed ni chunyi chandore nikech iluoro bedo moti kod bedo gi midekre ma nyalo yudi kinde mabiro? Koso dibed ni nitie gimoro machielo ma chando chunyi?

Kata bed ni in gi chandruok mane, donge inyalo bedo mamor ka in gi ng’at ma inyalo nyiso gik ma chandi kendo ma oikore konyi? Be in gi osiep ma kamano? Ee, nitie! Isaiah 41:8-13 wacho ni Jehova e osiepnino, mana kaka ne en osiep Ibrahim. E kwan matindo 10 kod 13, Jehova nyiso jotichne kama: ‘Kik iluor, nikech an kodi; we ng’eng’, nikech an Nyasachi: anamii teko; ee, nakonyi; ee, nasiri gi lueta marachwich, an matimo kare. Nimar an Jehova Nyasachi namak lueti mar achwich, kawachoni ni, We luoro nakonyi.’

“NASIRI”

Donge wachno jiwi ndi? Tem ane paro gima Jehova singonwano. Ber ng’eyo ni Ndikono ok wach ni iwuotho e bath Jehova achiel kachiel, ma bende ok en gima rach. Ka dine bed ni iwuotho e bath Jehova, dine omako lueti ma koracham. Kar mano, Jehova rieyo ‘luete mar achwich,’ mondo omak ‘lueti mar achwich,’ ka ogoli e chandruok ma in-go. Sama otimo kamano ojiwi gi wechegi: “We luoro nakonyi.”

Be ineno Jehova kaka Wuoro ma jahera kendo osiepni moikore konyi sama in gi chandruok? Jehova oheri, odewi, kendo oikore mar konyi. Sama in gi chandruok, Jehova dwaro ni kik iluor nikech oheri matek. Adier, Jehova “en jakony man kodwa chuth e chandrwok.”—Zab. 46:1.

CHUNY MA CHANDORE NIKECH RICHO MACHON

Nitie jomoko ma chunygi chandore nikech richo ma ne gitimo chon kendo ok gin gadier ka be Nyasaye ne ong’wononegi. Ka dipo ni mano e gima timoreni, to kare paro ranyisi mar Ayub nyalo jiwi nikech en bende chunye nochandore nikech ‘richo ma notimo ka pod en rawera.’ (Ayub 13:26) Gima kamano bende nochando Daudi ma okwayo Jehova kama: “Kik ipar kethona ma natimo ka podi an rawera, kata timbena masebayogo.” (Zab. 25:7) Nikech wan dhano morem, ‘waduto wasetimo richo kendo warem kuom duong’ mar Nyasaye.’—Rumi 3:23.

Weche ma ondik e Isaiah sula mar 41 ne ondik ne jotich Nyasaye ma kinde machon. Ne gitimo richo mochopo e okang’ ma Jehova ne okumogi kuom weyo Jo-Babilon mondo otergi e tuech. (Isa. 39:6, 7) Kata kamano, Nyasaye ne pod nigi chenro mar reso joge ma ne dhi yie loko chunygi kendo duogo ire. (Isa. 41:8, 9; 49:8) Jehova pod nigi chuny mar ng’wono ne joma oloko chunygi gadier kendo ma dwaro mondo obed gi winjruok maber kode.—Zab. 51:1.

Ne ane ranyisi mar Takuya, * ma ne temo mondo olo tim mochido mar ng’iyo ponografi kod tim mar tugo duong’ne mondo otiekgo gombo mar nindruok. Notemo weyo timbego, to kinde ka kinde nopo kodokie kendo. Nowinjoga nade? Owacho kama: “Ne achara ahinya, kata kamano ne ang’eyo ni ka alemo kendo asayo Jehova to ne odhi gola e chandruokna.” Jehova ne otimone kamano e yo mane? Jodong kanyakla ma Takuya ne nitie ne owachone ni ne onyalo wuoyo kodgi sa asaya ma odok e timbego. Owacho niya: “Ne ok yotna nyisogi, to sa asaya ma ne atimo kamano to ne gijiwa.” Kae to jodong-kanyakla ne ochano mondo jarit-alwora olim Takuya. Jarit-alwora ne onyise kama: “Ok abiro limi mana nikech ne akalo to aparo ni araw matin. Abiro nikech jodongo ne dwaro ni mondo abi. Ne gichano mondo in e ma alimi.” Takuya wacho kama: “An e ma ne atimo richo, to Jehova pod ne oikore konya kokalo kuom jodong-kanyakla.” Takuya notimo dongruok ma obedo painia mapile kendo sani okonyo tich e bethel. Mana kaka Jehova ne otimo ne owadwani, in bende obiro mako lueti ka ogoli e chandruok ma in-go.

BEDO GI PARRUOK E WI TICH

Bedo maonge tich en gima kelo parruok ne ji mang’eny. Jomoko tich oserumonegi to kendo gisetemo mondo giyud moro to ok ginwang’. Par ane kaka inyalo winjo e chunyi sama itemo manyo tich kuonde mopogore opogore to onge ng’ama ndiki. E chal ma kamano jomoko nyalo chako paro ni gin joma nono. Jehova nyalo konyi nade? Samoro ok obi miyi tich kanyo gi kanyo, to onyalo konyi mondo ibed gi paro machal gi ma Ruoth Daudi ne nigo ka nowacho niya: “Nabedo nyathi, to koro ati; to ok aseneno ng’at matir kojwang’, kata kothe ka kwayo ji chiemo.” (Zab. 37:25) Adier en ni Jehova oheri kendo ogeni ahinya. Obiro konyi gi ‘luete marachwich matimo kare,’ mondo iyud gik mochuno e ngimani ma nyalo konyi dhi nyime tiyone.

Jehova nyalo konyi nade ka ilalo tich?

Sara, modak e piny Colombia, noneno nyalo makende ma Jehova nigo mar konyo joge. Notiyo tich ma chudone ber e kambi moro ma rahuma, en mana ni tijno ne kawo thuolone mang’eny. Nikech nodwaro tiyo ne Jehova e okang’ momedore, noweyo tijno mobedo painia. Kata kamano, ne ok oyudo mapiyo tich ma ne ok dhi kawo thuolone malach. Noyawo duka ma nonyalo use ice-cream mak mana ni ohalano nopodho. Sara wacho kama: “Higni adek nokalo ka pok ayudo tich machielo, kata kamano, Jehova nokonya ma anano e hignigo te.” Nopuonjore pogo gik mochuno e ngima kod ma ok ochuno kendo noweyo parore e wi gik ma kiny. (Mat. 6:33, 34) Gikone, kambi ma notiye noluonge mondo odog e tich ma notiyo chon. Nowachonegi ni onyalo dok e tijno mana ka giyiene ni obiro tiyo kuom odiechienge moko mondo oyud thuolo mar tiyo ne Nyasaye. Kata obedo ni Sara ok yud pesa mang’eny kaka noyudo chon, gima ber en ni tijno miyo pod onyalo dhi nyime bedo painia. Sara tieko ka wacho kama: “Gik ma notimorenago nomiyo aneno kaka Jehova ohera.”

PARRUOK NIKECH BEDO MOTI

Gimachielo ma kelo parruok en bedo moti. Ji mang’eny koseritaya to giparore ka be gibiro yudo pesa ma nyalo miyo gidhi nyime dak maber. Gibedoga gi parruok bende e wi midekre ma ginyalo bedogo kaka gimedo bedo moti. Nyalo bedo ni Daudi e ma noywak ne Jehova kama: “Kik iwita chieng’ kaseti; kik ijwang’a ka tekra opuch.”—Zab. 71:9, 18.

Ang’o ma nyalo konyo jotich Jehova mondo kik bed gi parruok e wi bedo moti? Dwarore ni giket yiegi kuom Jehova, kendo gigen ni obiro konyogi mondo giyud gik mochuno e ngima. Kata kamano, ka po ni ne gisebedo ka gidak e ngima ma nyamonge, biro dwarore ni giket ngimagi obed mayot kuom bedo gi gik matin e ngimagi. Ginyalo fwenyo ni chamo alode nyalo duoko tuoche chien moloyo “chamo ring buoch machwe.” (Nge. 15:17) Ka iketo pachi duto e timo gik ma moro Jehova, obiro riti kata ka iseti.

José gi Rose ka gin gi Tony kod Wendy

Wane ane ranyisi mar José gi Rose, mosebedo ka tiyo ne Jehova gi thuologi duto kuom higni 65. Ne girito wuon Rose kuom higni mogwaro, kendo ne dwarore ni gitim kamano odiechieng’ gotieno. José bende ne nyagore gi tuo mar kansa ma ne miyo odhi e osiptal kinde ka kinde e thieth miluongo ni chemotherapy. Be Jehova oserieyo lwete mar achwich mondo okony José gi Rose? Ee, osekonyogi. E yo mane? Jehova nokonyogi kokalo kuom Tony kod Wendy ma ne nie kanyaklagi. Ne gimiyogi ot ma ne ginyalo dakie. Tony kod Wendy ne nigi ot ma ne gisechano ni gibiro miyo jopainia nono ma ok gichul. Higni ma Tony ne pod nie skul, nojaneno José gi Rose ka dhiga lendo. Noherogi ahinya nikech kinda ma ne gin-go kendo kindagino nojiwe. Bang’ neno kaka ne gichiwore tiyo ne Jehova kuom ngimagi duto, Tony kod Wendy nomiyogi ot mondo gidagie. Kuom higni 15, gisekonyo José gi Rose ma sani gin johigni 80 gi wiye. José gi Rose neno kony ma Tony kod Wendy konyogigo kaka kony moa kuom Jehova.

In bende Nyasaye rieyoni ‘luete mar achwich, ma timo kare’ mondo okonyi. Be ibiro yie rieyo lueti mondo Nyasaye okonyi mana kaka osesingo niya: ‘Kik iluor nikech anakonyi’?

^ par. 11 Nyinge moko oloki.