BIBLIJSKO NAČELO: “Spremno opraštajte jedni drugima ako tko ima pritužbu na koga. Kao što je Jehova spremno oprostio vama, tako činite i vi” (Kološanima 3:13).

Koji je smisao tog načela? U Bibliji je grijeh uspoređen s dugom, a opraštanje s otpisivanjem duga (Luka 11:4). Jedan leksikon kaže da grčka riječ koja je u biblijskom tekstu prevedena s “oprostiti” znači “otpisati dug, ne zahtijevati da dug bude plaćen”. Dakle, kad odlučimo oprostiti onome tko nas je povrijedio, pokazujemo da od te osobe ne očekujemo ništa zauzvrat. No to što smo spremni oprostiti ne znači da odobravamo neispravno ponašanje niti da umanjujemo bol koju nam je ono nanijelo. Umjesto toga mi jednostavno ne želimo biti ogorčeni iako možda imamo opravdan razlog za pritužbu.

Je li to načelo primjenjivo danas? Budući da smo nesavršeni, svi griješimo (Rimljanima 3:23). Trebali bismo opraštati drugima jer ćemo se prije ili kasnije naći u situaciji da i mi trebamo tuđe oproštenje. Osim toga, opraštanje koristi i nama samima. Na koji način?

Kad smo ljuti i ogorčeni te ne želimo oprostiti osobi koja nas je povrijedila, štetimo sami sebi. Takvi negativni osjećaji mogu nam oduzeti radost, lišiti nas nekih lijepih stvari u životu i učiniti nas jadnima. Isto tako, mogu nam ozbiljno ugroziti zdravlje. O tome govori i članak koji su doktor Yoichi Chida i profesor psihologije Andrew Steptoe objavili u časopisu Journal of the American College of Cardiology. U njemu stoji: “Najnovija otkrića pokazuju da srdžba i neprijateljsko raspoloženje doprinose nastanku koronarne srčane bolesti.”

S druge strane, opraštanje nam koristi na razne načine. Kad spremno opraštamo, čuvamo jedinstvo i mir, a to nam pomaže da njegujemo dobre odnose s drugima. Što je još važnije, pokazujemo da smo se ugledali na Boga, koji spremno oprašta pokajničkim grešnicima i očekuje od nas da postupamo po uzoru na njega (Marko 11:25; Efežanima 4:32; 5:1).