SIGURNO smo svi imali prilike vidjeti druge kako se ljute, a i sami smo se nesumnjivo više puta uzrujali. Možda smatramo da je gnjev negativan osjećaj koji treba obuzdati, ali kad se mi razgnjevimo, obično pomislimo da je to opravdano, posebno ako je netko postupio protivno našem osjećaju za pravdu. U jednom članku Američkog psihološkog udruženja stoji da je “gnjev potpuno normalna i u principu zdrava ljudska emocija”.

Takvo se gledište čini razumnim kad se uzme u obzir ono što je apostol Pavao napisao pod Božjim nadahnućem. On je potvrdio da se svi ljudi ponekad razljute. Naime, rekao je: “Ako se gnjevite, nemojte griješiti! Sunce neka ne zađe, a da vi još osjećate srdžbu!” (Efežanima 4:26). Je li onda dobro dati oduška gnjevu ili bismo se ipak trebali truditi svladati srdžbu?

Kad je apostol Pavao dao taj savjet o gnjevu, vjerojatno je imao na umu riječi psalmista koji je napisao: “Ako se uznemirite, nemojte griješiti!” (Psalam 4:4). Što je zapravo smisao Pavlovog upozorenja, koje je napisao pod Božjim nadahnućem? Pavao je u nastavku objasnio: “Neka se sva zlobna gorčina i gnjev i srdžba i vika i pogrdan govor ukloni od vas zajedno sa svom zloćom!” (Efežanima 4:31). Dakle, on je ustvari savjetovao kršćanima da ne daju oduška gnjevu. Zanimljivo je da u spomenutom članku Američkog psihološkog udruženja u nastavku stoji: “Istraživanja su pokazala da davanje oduška gnjevu zapravo povećava gnjev i agresivnost te da ne pomaže (...) riješiti problem.”

Kako onda možemo “ukloniti” gnjev i izbjeći sve njegove loše posljedice? Mudri kralj Salamun, koji je vladao u starom Izraelu, napisao je: “Razumijevanje čovjeka zadržava od gnjeva i na čast mu je kad prijeđe preko prijestupa” (Mudre izreke 19:11). Kako razumijevanje neke situacije može pomoći čovjeku kad u njemu počne tinjati gnjev?

Sposobnost razumijevanja pomaže čovjeku da jasno sagleda neku situaciju i da zapazi ono što  se ne vidi na prvi pogled. Kako nam to može pomoći kad nas netko povrijedi ili razljuti?

Možda se znamo razljutiti kad vidimo nepravdu. No ako se prepustimo emocijama i reagiramo naglo, mogli bismo nanijeti bol ili sebi ili drugima. Kao što vatra koja se otme kontroli može spaliti kuću do temelja, tako i nekontrolirani gnjev može uništiti nečiji dobar glas i odnose s drugima, pa čak i s Bogom. I zato, kad osjetimo da u nama raste gnjev, trebamo pokušati bolje sagledati situaciju u kojoj smo se našli. Budemo li dobili jasniju sliku onoga što se događa, sigurno ćemo lakše kontrolirati svoje osjećaje.

Potkrijepit ćemo to jednim primjerom iz starog doba. Salamunov otac, kralj David, umalo je počinio krvoproliće zbog čovjeka koji se zvao Nabal. No uz pomoć jedne žene uspio je ispravno sagledati situaciju u kojoj se našao. Naime, on je sa svojim ljudima neko vrijeme štitio Nabalova stada u Judejskoj pustinji. Kad je došlo vrijeme da Nabal striže ovce, David ga je zamolio da mu pošalje nešto hrane. No Nabal mu je odgovorio: “Zar da uzmem kruh svoj, vodu svoju i stoku koju sam poklao za one što mi strigu ovce i dam to ljudima za koje ne znam ni odakle su?” Bila je to teška uvreda! Kad je David to čuo, krenuo je s oko 400 ljudi da pobije Nabala i sve muškarce u njegovom domu (1. Samuelova 25:4-13).

Nabalova žena Abigajila čula je što se dogodilo, pa je pošla Davidu u susret. Kad se susrela s njim i njegovim ljudima, pala je na koljena i rekla: “Molim te, dopusti da robinja tvoja progovori pred tobom i poslušaj riječi robinje svoje!” Potom je objasnila Davidu da je Nabal bezuman čovjek. Rekla mu je da će mu kasnije biti žao ako se osveti i prolije krv (1. Samuelova 25:24-31).

Što je David shvatio nakon razgovora s Abigajilom i kako mu je to pomoglo da se smiri? Kao prvo, uvidio je da je Nabal bio poznat kao bezuman čovjek. Osim toga, shvatio je da će biti kriv za krv mnogih ljudi ako se osveti. I nama se može dogoditi da se zbog nečega razgnjevimo. Što bismo tada trebali učiniti? “Zastanite na trenutak, duboko udahnite i brojite do deset”, stoji u jednom članku o tehnikama obuzdavanja gnjeva koji je objavila klinika Mayo. Da, zastanite i razmislite o uzroku problema i o tome kakve će biti posljedice ako se povedete za svojim osjećajima. Pokušajte sagledati situaciju u kojoj se nalazite. To će vam pomoći da utišate svoj gnjev ili da ga čak potpuno odagnate (1. Samuelova 25:32-35).

Takav pristup i danas pomaže mnogima da obuzdavaju gnjev. Naprimjer, Sebastian iz Poljske naučio je kontrolirati svoju naglu ćud i snažne emocije dok je kao 23-godišnji mladić služio zatvorsku kaznu, a u tome mu je pomoglo proučavanje Biblije. On kaže: “Najprije razmislim o problemu, a zatim pokušavam primijeniti biblijske savjete. Uvidio sam da je Biblija najbolji vodič u životu.”

I Setsuo je na sličan način naučio obuzdavati gnjev. On kaže: “Kad bih se na poslu uzrujao, često sam vikao na kolege. No otkad proučavam Bibliju počeo sam se mijenjati. Umjesto da podignem glas, znam se upitati: ‘Tko je zapravo kriv? Nisam li ja taj koji pravi probleme?’” Razmišljanje o tim pitanjima pomaže mu da obuzda svoj gnjev i svlada snažne emocije koje ga ponekad obuzmu.

Gnjev je izuzetno snažan osjećaj, ali savjeti iz Božje Riječi imaju još veću snagu. Budete li primjenjivali mudre biblijske savjete i molili se Bogu za pomoć, i vi ćete uspjeti jasno sagledati situaciju koja u vama izaziva gnjev, a to će vam pomoći da se svladate.