Što je Isus naučavao o Bogu?
“Jedino Sin doista pozna Oca. No Sin želi govoriti drugima o Ocu, da ga i oni mogu upoznati” (LUKA 10:22, CONTEMPORARY ENGLISH VERSION)
DOK je prije dolaska na Zemlju živio na nebu, Božji prvorođeni Sin vjekovima je blisko surađivao sa svojim Ocem (Kološanima 1:15). Tako je upoznao Očev način razmišljanja i postupanja te njegove osjećaje. Kad je kasnije došao na Zemlju kao čovjek po imenu Isus, žarko je želio ljudima otkriti istinu o svom Ocu. O Bogu možemo mnogo toga naučiti ako obratimo pažnju onome što je njegov Sin govorio o njemu.
Božje ime: Isusu je Božje ime, Jehova, bilo izuzetno važno. Božji ljubljeni Sin htio je da drugi znaju i koriste ime njegovog Oca. Isusovo ime znači “Jehova je spasenje”. Uoči svoje smrti Isus je u molitvi rekao Jehovi: “Obznanio sam im tvoje ime” (Ivan 17:26). Posve je razumljivo da je Isus koristio Božje ime i objavio ga drugima. Uostalom, kako bi ljudi koji su ga slušali mogli razumjeti istinu o Jehovi ako ne bi znali njegovo ime i što ono znači? *
Božja velika ljubav: Isus je jednom prilikom u molitvi rekao Bogu: “Oče, (...) ljubio si me prije postanka svijeta” (Ivan 17:24). Budući da je na nebu osjetio Božju ljubav, Isus je, dok je bio na Zemlji, nastojao dočarati ljudima tu ljubav sa svim njenim prekrasnim obilježjima.
Isus je pokazao da je Jehovina ljubav izuzetno velika. Rekao je: “Bog je toliko ljubio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina, da nitko tko vjeruje u njega ne propadne, nego da ima vječni život” (Ivan 3:16). Grčka riječ koja je u tom retku prevedena izrazom “svijet” ne znači “Zemlja”. Izraz “svijet” u tom se retku odnosi na ljude — ustvari, na cijeli ljudski rod. Božja ljubav prema ljudima toliko je velika da je dao svog najdražeg Sina kako bi vjerni pojedinci mogli biti oslobođeni grijeha i smrti te dobiti vječni život. Mi ne možemo niti pojmiti svu širinu i dubinu tolike ljubavi (Rimljanima 8:38, 39).
Isus je naveo jednu vrlo ohrabrujuću činjenicu: Jehova duboko ljubi svakog svog pojedinog slugu. Isus je naučavao da je Jehova poput pastira kojemu je svaka njegova ovca posebna i dragocjena (Matej 18:12-14). Rekao je da niti jedan vrabac ne može pasti na zemlju, a da to Jehova ne primijeti. Potom je dodao: “A vama je i svaka vlas na glavi izbrojena” (Matej 10:29-31). Ako Jehova može primijetiti svakog vrapca koji ispadne iz gnijezda, koliko li mu je više stalo do svakog čovjeka koji mu služi! Ako Jehova može izbrojiti svaku vlas na našoj glavi, postoji li onda išta u našem životu — naprimjer naše potrebe, problemi i brige — što on ne može znati?
Nebeski Otac. Kao što smo vidjeli u prethodnom članku, Isus je Božji jedinorođeni Sin. Stoga nimalo ne čudi što se Isus Jehovi najčešće obraćao izrazom “Oče”, a i drugima je pričao o njemu kao o svom Ocu. Ustvari, u prvoj Isusovoj izjavi zapisanoj u Bibliji, koju je izgovorio u hramu kad Luka 2:49). U evanđeljima se izraz “Otac” javlja gotovo 190 puta. Kad je govorio o Jehovi, koristio je izraze kao što su ‘vaš Otac’, ‘naš Otac’ i ‘moj Otac’ (Matej 5:16; 6:9; 7:21). Time što je i za grešne, nesavršene ljude govorio da je Jehova njihov Otac pokazao je da i oni mogu steći pouzdanje u Jehovu i imati prisan odnos s njim.
mu je bilo samo 12 godina, on je Jehovu nazvao svojim “Ocem” (Milosrdan i spreman oprostiti. Isus je znao da je nesavršenim ljudima potrebno Jehovino veliko milosrđe. U svojoj prispodobi o rasipnom sinu usporedio je Jehovu sa suosjećajnim ocem koji raširenih ruku dočekuje svog sina koji se pokajao i vratio mu se te mu spremno oprašta sve što je učinio (Luka 15:11-32). Te Isusove riječi uvjeravaju nas da Jehova nastoji pronaći bilo kakvu naznaku da je grešnik promijenio svoj stav na temelju koje bi mu mogao iskazati milosrđe. Jehova žarko želi oprostiti grešniku koji se kaje. “Kažem vam“, objasnio je Isus, “da će tako biti veća radost na nebu zbog jednog grešnika koji se pokaje nego zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba pokajanje” (Luka 15:7). Tko se ne bi osjećao privučenim tako milosrdnom Bogu?
Bog sluša molitve. Dok je bio na nebu prije nego što je došao na Zemlju, Isus je iz prve ruke vidio da je Jehova “onaj koji sluša molitvu” i da ga raduju molitve njegovih vjernih slugu (Psalam 65:2). Zato je tijekom svoje službe poučio svoje slušatelje kako da se mole i za što da mole. “Kad se molite, ne govorite uvijek jedno te isto”, savjetovao im je. Potaknuo ih je da se mole da se Božja volja vrši “kako na nebu tako i na zemlji”. Možemo se moliti i za svakodnevnu hranu, za oproštenje grijeha i za snagu da se odupremo iskušenjima (Matej 6:5-13). Isus je naučavao da je Jehova brižan Otac koji sluša molitve svojih slugu i uslišava njihove iskrene molbe upućene s vjerom (Matej 7:7-11).
Doista, Isus je nastojao prenijeti ljudima istinu o Jehovi i o tome kakav je on Bog. No rado je govorio o još nečemu što je povezano s Jehovom — o vlasti pomoću koje će on učiniti drastične promjene na Zemlji i ostvariti svoj naum sa Zemljom i ljudima. Ustvari, to je bila glavna tema njegovog propovijedanja.
^ odl. 4 Ime Jehova u izvornom biblijskom tekstu javlja se oko 7 000 puta. Ono znači “postat ću što god poželim postati” (2. Mojsijeva 3:14). Bog može postati što god smatra potrebnim kako bi ispunio svoj naum. Stoga njegovo ime jamči da će se on uvijek držati onoga što je naumio i ispuniti sva svoja obećanja.