SIMPTOMI su očiti — temperatura sve više raste. To se dobro vidi na primjeru Newtoka, sela koje se nalazi na Aljasci, u subarktičkom području. Newtok je sagrađen na permafrostu — trajno smrznutom tlu. To se smrznuto tlo sada topi. “Ne želim više živjeti na permafrostu”, požalio se Frank, koji živi u Newtoku. “Sve se pretvara u blato.” Istraživanja govore da bi za deset godina to priobalno selo voda mogla takoreći otplaviti u more.

“Nepobitna je činjenica da je klima sve toplija”, zaključak je Međudržavnog odbora za klimatske promjene (IPCC-a). Tome u prilog svjedoči porast temperature diljem planeta. Znanstvenici govore o klimatskim promjenama koje po cijelom svijetu uzrokuju ekstremne vremenske uvjete — suše, preobilne padaline, valove vrućine i uragane. Što će biti s našim planetom? Ima li mu lijeka?

Zemlju bismo mogli usporediti s hospitaliziranim bolesnikom. Klimatolozi budno motre njene vitalne funkcije — sateliti prate povlačenje ledenjaka, meteorološke stanice mjere količinu oborina, plutače očitavaju temperaturu u oceanskim dubinama, zrakoplovi prate razine atmosferskih plinova. Ta ogromna količina podataka o klimi pohranjuje se u superračunalima. Potom se prave simulacije klimatskih zbivanja kako bi se predvidjelo što će se događati u sljedećim desetljećima, pa i stoljećima.

I kakva je dijagnoza? Neki smatraju da je atmosfera prezasićena stakleničkim plinovima. Samo je tijekom 2006. emisija ugljičnog dioksida diljem svijeta “dosegla zapanjujuću količinu od 32 milijarde tona”, pisalo je u časopisu Time. Ti plinovi djeluju poput staklenih ploha kojima je obložen staklenik — zadržavaju Zemljinu toplinu, sprečavajući njeno isijavanje u svemir, i na taj način doprinose globalnom zagrijavanju. Što nam stoga donosi budućnost? Prema izjavi IPCC-a, ako se nastavi sadašnja razina emisije takvih plinova, doći će do “brojnih promjena u globalnom klimatskom  sustavu” čije će posljedice vrlo vjerojatno biti puno gore od onoga što smo već doživjeli. Mnogi se slažu s tvrdnjom da rješenje leži u ograničavanju emisije ugljičnog dioksida. Međutim, čak i kad bi se emisije tih plinova na neki način stabilizirale, kompjuterski modeli pokazuju da bi se, po svemu sudeći, “zagrijavanje i posljedično podizanje razine mora nastavilo još stoljećima”.

Treba priznati da je klimatologija kompleksna znanost. “Primjerice, što će biti s oblacima kako se Zemlja sve više bude zagrijavala? Hoće li visoki oblaci koji upijaju toplinu i time dodatno doprinose zagrijavanju postati češći od gustih oblaka koji sprečavaju dotok sunčeve svjetlosti?” pita se u internetskoj publikaciji Earth Observatory. Koji je odgovor? “Znanstvenici zasad ne mogu odgovoriti na ta pitanja.”

S druge strane, Biblija kaže da je Jehova Bog “Stvoritelj neba i zemlje” i da je upravo on “učvrstio oblake u visini” (1. Mojsijeva 14:19; Mudre izreke 8:28). On je sam za sebe pjesnički rekao da je “mudrost u oblake stavio”. Da, Jehova u potpunosti razumije ono što znanstvenici ne mogu razumjeti (Job 38:36).

Zapazite što je Bog rekao o Zemljinoj atmosferi. To je bilo zapisano u Bibliji prije 2 700 godina: “Kiša (...) pada s neba i ne vraća se onamo dok ne natopi zemlju” (Izaija 55:10). Kako li je to kratak i jasan opis hidrološkog ciklusa, to jest kružnog toka vode! Vodena se para u oblacima kondenzira i pada u obliku kiše, koja tada “natapa zemlju”. Pod utjecajem sunčeve topline voda isparava i “vraća se onamo”, odnosno u atmosferu, kako bi ponovno započela kružni tok. Jehovina Riječ otkrila je zadivljujuće detalje o Zemljinom klimatskom sustavu stoljećima prije nego što je o njima bilo riječi u izvanbiblijskim tekstovima. Ne ulijeva li vam to povjerenje u Stvoritelja i u njegovu moć? Prema tome, ako se pitamo do čega će dovesti opasne klimatske promjene, ne bi li bilo razumno odgovore potražiti od ‘Stvoritelja vjetra’ i ‘oca kiše’, onoga tko najbolje zna kako funkcionira naš planet? (Amos 4:13; Job 38:28).

Premda postoje različita razmišljanja o budućnosti našeg planeta, jedno je sigurno: Zemlja je jedinstveni planet. Za razliku od drugih planeta, na njoj živi zapanjujuće velik broj životnih vrsta. Zbog čega je to moguće? Znanstvenici ukazuju na nekoliko čimbenika. Konkretno govoreći, na Zemlji ima puno vode u tekućem stanju; smještena je na pogodnoj udaljenosti od Sunca; u njenoj atmosferi postoji pogodan omjer plinova, među kojima je i kisik kojega ima jako puno.

Možda će vas iznenaditi da upravo o tim pojedinostima govori biblijska knjiga Postanak (1. Mojsijeva) u svom izvještaju o stvaranju.  Primjerice, u 1. Mojsijevoj 1:10 Biblija kaže da na Zemlji ima puno tekuće vode. Ondje se jasno kaže da je Bog skupio “vode koje je nazvao mora”. U 1. Mojsijevoj 1:3 čitamo: “Bog je rekao: ‘Neka bude svjetlost!’” Naš je planet dovoljno blizu Sunca da bi većina vode na njemu ostala u tekućem stanju, no nije toliko blizu Sunca da bi sva voda zbog toga isparila u svemir.

Prva Mojsijeva 1:6 kaže da je Bog stvorio i “svod”, to jest atmosferu. Potom se, u recima 11 i 12, opisuje da je Bog stvorio biljni svijet, između ostalog, travu i drveće. Sve je to dokaz da je na Zemlji već tada bilo kisika, koji će kasnije omogućiti i život čovjeka i životinja, čiji se životni procesi podržavaju disanjem.

Što možemo zaključiti temeljem svega toga? Budući da je Bog stvorio Zemlju kao planet s obiljem tekuće vode, na pogodnoj udaljenosti od Sunca i s pogodnim omjerom atmosferskih plinova, to pokazuje da ju je stvorio s određenom svrhom, da je imao određeni naum. U Bibliji čitamo: “Nije ju stvorio uzalud, oblikovao ju je tako da bude nastanjena” (Izaija 45:18). “Jehovi nebesa pripadaju”, stoji u Psalmu 115:16, “a zemlju je dao sinovima ljudskim.” Da, Zemlju je Bog stvorio zato da bi čovjek mogao na njoj živjeti.

Biblija kaže da je Bog stvorio prvi ljudski par i da ga je smjestio u edenski vrt, prekrasni raj. Oni su ga trebali “obrađivati i brinuti se o njemu” (1. Mojsijeva 2:15). Bog im je također rekao: “Rađajte se i množite, napunite zemlju i sebi je podložite” (1. Mojsijeva 1:28). Zamislite kakav ih je divan život očekivao! Dobili su zadatak da cijelu kuglu zemaljsku pretvore u raj, u kojemu su trebali vječno živjeti. Kakva li je to trebala biti predivna budućnost!

Nažalost, umjesto da bude poslušan Bogu, prvi ljudski par odlučio je pobuniti se protiv njega i poći svojim putem, što većina ljudi čini i dan-danas (1. Mojsijeva 3:1-6). I kakve su posljedice toga? Umjesto da oplemenjuje Zemlju i brine se o njoj, čovjek “uništava zemlju” u omjeru koji je u prošlosti bio nezamisliv (Otkrivenje 11:18). No tješi nas činjenica da se Božji naum u vezi sa Zemljom nije promijenio. Biblija nam jamči: “Utemeljio si [Bože] zemlju na temeljima njezinim, neće se poljuljati dovijeka, do u svu vječnost” (Psalam 104:5). A i sam je Isus u Propovijedi na gori obećao: “Sretni su krotki, jer će naslijediti zemlju” (Matej 5:5). No kako će Bog ostvariti taj svoj naum?

“Klimatske su promjene globalni problem”, kazao je jedan bivši američki predsjednik. Vjerojatno ćete se složiti s tvrdnjom da i njihovo rješenje treba biti globalno, odnosno treba obuhvatiti cijeli svijet. Isus Krist je rekao što je rješenje — Božje Kraljevstvo. Svoje je učenike uputio da se mole: “Neka dođe kraljevstvo tvoje!” (Matej 6:9, 10). Prema biblijskim proročanstvima, tom je nebeskom Kraljevstvu Bog odlučio predati vlast nad cijelim svijetom. Stoga će ono uskoro “satrti i uništiti sva  ona kraljevstva [sve današnje vlasti]” (Danijel 2:44). Osim toga, ono će “uništiti one koji zemlju uništavaju” (Otkrivenje 11:18). Očigledno, oni koji uništavaju Zemlju i neodgovorno troše njena prirodna bogatstva morat će za to položiti račun i bit će uništeni.

A što će biti s našim zagađenim planetom? Vrijedi razmisliti o činjenici da je Isus za svog života na Zemlji na čudesan način kontrolirao prirodne sile, primjerice djelovanje vjetra i mora. Bilo je dovoljno da kaže nekoliko riječi, i žestoka se oluja utišala (Marko 4:35-41). Budući da danas vlada s neba kao “Gospodar gospodarâ i Kralj kraljeva”, Isus ima puno veću moć upravljanja Zemljom i njenim prirodnim silama (Otkrivenje 17:14). Zapravo, Isus je razdoblje svoje vladavine nazvao i “ponovnim stvaranjem” (Matej 19:28). U jednom drugom prijevodu Biblije na tom se mjestu koristi izraz “preporod” (Jeruzalemska Biblija). Isus će ponovno stvoriti na Zemlji onakve uvjete kakvi su vladali u edenskom vrtu. Drugim riječima, Zemlja će doživjeti preporod. Raj će biti obnovljen (Luka 23:43). Zemlja će biti izliječena od “vrućice” — to će učiniti Božje Kraljevstvo.

To Kraljevstvo već danas nešto čini i za vas. Što to? Isus je prorekao: “Dobra vijest o kraljevstvu propovijedat će se po svemu svijetu za svjedočanstvo svim narodima” (Matej 24:14). Milijuni ljudi pozitivno su reagirali na tu vijest i potpuno su promijenili način svog života. Prekinuli su s pogubnim porocima. Poboljšali su svoj obiteljski život. Rasnu mržnju zamijenili su ljubavlju. Zapravo, Božje Kraljevstvo postiže ono što nijedna ljudska vlast ne može. Ono ujedinjuje gotovo sedam milijuna ljudi iz 236 zemalja u pravo međunarodno bratstvo! Da, oni se kao podanici Božjeg Kraljevstva već danas pripremaju za vječni život u raju na ovom planetu.

Budućnost Zemlje je sigurna. Neka takva bude i vaša budućnost!