1. (a) Zašto možemo reći da danas živimo u “naročito teškim vremenima”? (b) Zašto bi nas trebalo zanimati to što se stavovi prema obiteljskom životu mijenjaju?

BOŽJA Riječ je prorekla da će ratovi, potresi, glad i pošasti biti znak da živimo u “vremenu kraja” (Dan. 8:17, 19; Luka 21:10, 11). Biblija je također upozorila da će tijekom tog presudnog perioda ljudske povijesti doći do velikih promjena u ljudskom društvu. Ovi “posljednji dani” postali su “naročito teški” i zbog drastičnih promjena u obiteljskom životu (2. Tim. 3:1-4). Zašto bi nas trebale zanimati te promjene? Zato što su toliko raširene i snažne da bi mogle utjecati na stav kršćana prema braku i roditeljstvu. U kom pogledu?

2. Kako svijet općenito gleda na brak i razvod?

² Razvod je danas jako uobičajen i lako se dobiva, pa je u mnogim zemljama sve više razvedenih supružnika. Međutim, ne bismo smjeli zaboraviti da Jehova Bog na brak i razvod gleda posve drugačije nego većina  ljudi u svijetu oko nas. Koje je njegovo gledište o tome?

3. Kako Jehova i Isus Krist gledaju na brak?

³ Jehova Bog od muža i žene očekuje da ispune svoj bračni zavjet. Kad je sjedinio prvog čovjeka i ženu u brak, rekao je da će ‘čovjek prionuti uza ženu svoju i njih dvoje postat će jedno tijelo’. Isus Krist je kasnije ponovio te riječi te je dodao: “Dakle, što je Bog združio, neka čovjek ne rastavlja!” Također je rekao: “Tko se god razvede od žene svoje, osim zbog bluda, i oženi se drugom, čini preljub” (1. Mojs. 2:24; Mat. 19:3-6, 9). Dakle, Jehova i Isus na brak gledaju kao na doživotnu vezu koju može raskinuti samo smrt jednog od bračnih partnera (1. Kor. 7:39). Budući da je brak svet, razvod se ne smije shvaćati olako. Ustvari, Božja Riječ kaže da Jehova mrzi razvod za koji ne postoji biblijski razlog. * (Pročitaj Malahiju 2:13-16; 3:6.)

4. Zašto neki mladi kršćani požale jer su požurili s brakom?

⁴ Bezbožni svijet u kojem živimo opsjednut je seksom. Svakoga dana izloženi smo mnoštvu nemoralnih prizora. Moramo biti svjesni toga da oni mogu utjecati na nas, a naročito na naše drage mlade u skupštini. Kako bi mladi kršćani trebali reagirati na taj nezdravi utjecaj, koji u njima može potaknuti spolne želje iako se oni trude suzbiti ih? Neki to pokušaju riješiti tako što se vjenčaju vrlo mladi. Nadaju se da će ih to spriječiti da učine nemoral. No neki su ubrzo požalili zbog takve odluke. Zašto? Kad je prošlo prvo oduševljenje brakom, shvatili su da oni i njihov bračni drug imaju malo toga zajedničkog u svakodnevnom životu. Tako se ti parovi nađu pred velikim problemom.

5. Što će bračnim parovima pomoći da ispune svoj bračni zavjet? (Vidi i bilješku.)

⁵ Biti u braku s nekim — pa čak i sa sukršćaninom — tko je posve drugačiji od onoga što smo očekivali doista može biti teško (1. Kor. 7:28). No koliko god bili nesretni u braku, pravi kršćani znaju da nebiblijski razvod nije ispravno rješenje za njihove probleme. Zato oni koji se marljivo trude sačuvati brak jer žele ispuniti svoj bračni zavjet zaslužuju da ih skupština cijeni i pomaže im. *

6. Kako mladi kršćani trebaju gledati na brak?

⁶ Jesi li mlada osoba koja još nije stupila u brak? Ako je tvoj odgovor potvrdan, kako bi trebao gledati na brak? Mnogo problema možeš izbjeći ako romantičnu vezu s osobom suprotnog spola, koja dijeli tvoja vjerska uvjerenja, započneš tek kad budeš fizički, psihički i duhovno spreman za brak. Naravno, Biblija ne određuje u kojim godinama treba stupiti u brak. * Međutim, ona pokazuje da bi trebao sačekati da prođe period u kojem su spolni porivi izrazito jaki (1. Kor. 7:36). Zašto? Zato što jaki spolni porivi mogu loše djelovati na tvoju sposobnost ispravnog rasuđivanja i  navesti te da doneseš nemudre odluke koje ti kasnije mogu stvarati bol. Ne zaboravi da su mudri savjeti o braku koje je Jehova dao zapisati u Bibliji za tvoje dobro i pomažu ti da budeš sretan. (Pročitaj Izaiju 48:17, 18.)

7. Što se dogodi nekim mladim bračnim parovima i zašto to može stvoriti napetost u braku?

⁷ Neki parovi koji su rano stupili u brak dobili su dijete dok su još i sami bili vrlo mladi. Oni se nisu stigli međusobno dobro upoznati prije rođenja djeteta, za koje se trebaju brinuti 24 sata na dan. Sasvim je prirodno da majka najviše pažnje poklanja bebi, pa mladi suprug može postati ljubomoran. Osim toga, neprospavane noći mogu uzrokovati napetost, stvarajući zategnute odnose između muža i žene. Oni odjednom shvate da su izgubili velik dio svoje slobode. Više ne mogu tako bezbrižno i često izlaziti ni raditi ono što su prije radili. Kako trebaju gledati na svoju novonastalu situaciju?

8. Kako treba gledati na roditeljstvo i zašto?

⁸ Kao što u brak treba stupiti s osjećajem odgovornosti, tako i roditeljstvo treba smatrati odgovornošću i darom od Boga. Kad nakon rođenja djeteta kršćani moraju učiniti potrebne promjene u svom načinu života, oni tome savjesno pristupaju. Budući da je Jehova dao ljudima mogućnost da rađaju djecu, roditelji na novorođenče trebaju gledati kao na “nasljedstvo od Jehove” (Psal. 127:3). Otac i majka trudit će se izvršavati svoje roditeljske dužnosti “u Gospodinu” (Efež. 6:1).

9. (a) Što uključuje odgajanje djece? (b) Kako suprug može pomoći svojoj ženi da ostane duhovno jaka?

⁹ Odgajanje djece uključuje mnoge godine odricanja i nesebičnosti. U odgoj treba uložiti puno vremena i snage. Oženjeni kršćanin treba shvatiti da njegova žena nekoliko godina nakon rođenja djeteta vjerojatno neće moći u potpunosti pratiti program na sastancima i da će možda imati manje vremena za osobno proučavanje Biblije i razmišljanje o naučenom. To se može negativno odraziti na njenu duhovnost. Muž će kao savjestan roditelj učiniti sve što u razumnoj mjeri može kako bi se brinuo za dijete. Budući da žena može propustiti neke misli na sastancima, muž bi kasnije kod kuće mogao s njom razgovarati o nekim programskim točkama. Isto tako, može paziti na dijete da bi ona mogla više sudjelovati u propovijedanju  o Kraljevstvu. (Pročitaj Filipljanima 2:3, 4.)

10, 11. (a) Kako i kada djecu treba učiti da ‘usvoje Jehovin način razmišljanja’? (b) Zašto mnogi kršćanski roditelji zaslužuju pohvalu?

¹⁰ Biti odgovoran roditelj ne znači samo osigurati djetetu hranu, odjeću, krov nad glavom i zdravstvenu njegu. Naročito u ovom opasnom vremenu kraja djecu odmalena treba poučavati moralnim načelima kojih se trebaju držati. Treba ih “odgajati stegom Jehovinom i pomagati im da usvoje njegov način razmišljanja” (Efež. 6:4). To znači da djecu od najranije dobi i tijekom kritičnog perioda puberteta treba poučavati Jehovinom načinu razmišljanja (2. Tim. 3:14, 15).

¹¹ Kad je Isus rekao svojim sljedbenicima da trebaju “načiniti učenike od ljudi iz svih naroda”, sasvim sigurno je mislio da roditelji trebaju pomoći svojoj djeci da postanu njegovi učenici (Mat. 28:19, 20). Zbog pritiska koji ovaj svijet vrši na djecu i mlade to nije nimalo lagan zadatak. Stoga roditelji koji uspiju dovesti svoju djecu do predanja i krštenja uistinu zaslužuju iskrenu pohvalu cijele skupštine. Ti savjesni roditelji svojom su vjerom i odanošću Bogu “pobijedili” utjecaj svijeta (1. Ivan. 5:4).

12. Zašto neki kršćani odluče ostati sami neko vrijeme?

¹² Budući da je “malo vremena preostalo” i da se “mijenja lice ovoga svijeta”, Božja Riječ nas potiče da uzmemo u obzir prednosti samaštva (1. Kor. 7:29-31). Neki su kršćani zbog toga odlučili ostati sami do kraja života ili stupiti u brak tek nakon određenog vremena. Pohvalno je što oni slobodu koju imaju kao samci ne koriste za ostvarenje sebičnih interesa. Mnogi ostaju sami da bi “nesmetano služili” Jehovi. (Pročitaj 1. Korinćanima 7:32-35.) Neki kršćani koji nisu u braku služe kao pioniri ili betelski radnici. Neki žele biti od veće koristi u Jehovinoj organizaciji, pa nastoje udovoljiti preduvjetima za pohađanje Škole za organizacijsko osposobljavanje. Ustvari, oni koji su kao samci neko vrijeme bili u punovremenoj službi, pa su kasnije odlučili stupiti u brak, smatraju da im dragocjeno iskustvo koje su stekli u vrijeme samaštva često koristi i u braku.

13. Zašto neki kršćani odluče da neće imati djecu?

¹³ U nekim dijelovima svijeta došlo je do još jedne promjene u obiteljskom životu — brojni parovi odlučili su da neće imati djecu. Neki su to odlučili iz ekonomskih razloga, drugi zato što  ne žele da ih išta ometa u ostvarivanju uspješne karijere. I među kršćanima ima parova koji su odlučili da neće imati djecu. Međutim, oni to obično odluče zato da bi mogli slobodnije služiti Jehovi. To ne znači da nemaju normalan bračni život. Imaju ga. Pa ipak, spremni su Kraljevstvo staviti ispred nekih prednosti koje donosi brak (1. Kor. 7:3-5). Neki takvi parovi služe Jehovi i svojoj braći u pokrajinskoj, oblasnoj ili betelskoj službi. Drugi su pioniri ili misionari. Jehova neće zaboraviti njihovo djelo i ljubav koju iskazuju njegovom imenu (Hebr. 6:10).

14, 15. Koju “tjelesnu nevolju” kršćanski roditelji mogu doživjeti?

¹⁴ Apostol Pavao rekao je kršćanima koji su u braku da će imati “tjelesnu nevolju” (1. Kor. 7:28). To može uključivati zdravstvene probleme muža ili žene, njihove djece ili ostarjelih roditelja. To također može uključivati poteškoće i boli povezane s odgajanjem djece. Kao što smo spomenuli na početku ovog članka, Biblija je prorekla da će u “posljednjim danima nastati naročito teška vremena”. Bit će teška između ostalog i zato što će djeca biti “neposlušna roditeljima” (2. Tim. 3:1-3).

¹⁵ Kršćanima nije nimalo lako odgajati djecu. Mi nismo zaštićeni od štetnih posljedica ovih “naročito teških vremena”. Stoga kršćanski roditelji stalno moraju voditi borbu protiv pogubnog utjecaja koji “ovaj svijet” može vršiti na njihovu djecu (Efež. 2:2, 3). A u toj borbi oni ne izađu uvijek kao pobjednici. Ako u nekoj kršćanskoj obitelji sin ili kćerka prestanu služiti Jehovi, to je doista “nevolja” za roditelje koji su se trudili odgojiti svoju djecu tako da žive u skladu s istinom o Bogu (Izr. 17:25).

16. O kojoj je “nevolji” Isus govorio u svom proročanstvu?

¹⁶ No svaka “nevolja” povezana s brakom i roditeljstvom koju možemo doživjeti neznatna je u usporedbi s jednom drugom daleko većom nevoljom. U proročanstvu o svojoj prisutnosti i svršetku ovog poretka Isus je rekao: “Bit će velika nevolja kakve nije bilo od početka svijeta do sada, niti će je više biti” (Mat. 24:3, 21). Isus je kasnije otkrio da će veliko mnoštvo preživjeti tu “veliku nevolju”. Međutim, Sotonin svijet borit će se sve do samog kraja kada će pokrenuti sveopći napad na Jehovine miroljubive svjedoke. To će nesumnjivo biti teško vrijeme za sve nas — kako za odrasle tako i za djecu.

17. (a) Zašto možemo s pouzdanjem gledati na budućnost? (b) Što bi trebalo utjecati na naš stav o braku i roditeljstvu?

¹⁷ Pa ipak, ne bismo se trebali pretjerano bojati budućnosti. Roditelji koji su vjerni Jehovi mogu se nadati da će biti zaštićeni zajedno sa svojom malom djecom (Pročitaj Izaiju 26:20, 21; Sef. 2:2, 3; 1. Kor. 7:14). No ako smo svjesni da živimo u naročito teškim vremenima, to već sada treba utjecati na naš stav prema braku i roditeljstvu u ovom vremenu kraja (2. Petr. 3:10-13). Tada će naš život — bilo da smo sami ili u braku, s djecom ili bez nje — donijeti čast i hvalu Jehovi i skupštini.