Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Pitanja čitalaca

Pitanja čitalaca

Zašto brojenje u knjizi Psalama nije isto u svim prijevodima Biblije?

Prva Biblija koja je čitava imala brojeve poglavlja i redaka jest francuski prijevod Roberta Estienna iz 1553. No knjiga Psalama je, po svemu sudeći, i prije bila podijeljena budući da je sastavljena od zasebnih psalama, ili pjesama, koje je pisalo nekoliko osoba.

Jehova je očito Davidu prvom dao uputu da sastavi zbirku psalama koje je narod koristio u obožavanju Boga (1. Dnevnika 15:16-24). Smatra se da je kasnije Ezra, svećenik i “vješt prepisivač”, sastavio knjigu Psalama u obliku u kakvom je danas imamo (Ezra 7:6, NS). Dakle, knjiga Psalama sadržavala je pojedinačne psalme kad je sastavljena.

U govoru koji je apostol Pavao na svom prvom misionarskom putovanju održao u sinagogi u Antiohiji (Pizidija) citirao je iz knjige Psalama i rekao: “Kao što je napisano u drugom psalmu: ‘Ti si moj sin, ja sam danas postao tvoj Otac’” (Djela apostolska 13:33). U današnjim Biblijama te se riječi zaista nalaze u drugom psalmu, 7. retku. Međutim, u nekim prijevodima Biblije mnogi psalmi nemaju isto brojenje. To je zato što se neki prijevodi temelje na hebrejskom masoretskom tekstu, a drugi na grčkoj Septuaginti, koja je prijevod hebrejskog teksta dovršen u drugom stoljeću pr. n. e. Naprimjer, latinska Vulgata, s koje su prevedene mnoge katoličke Biblije, koristi brojenje psalama isto kao u Septuaginti, a prijevod Novi svijet i drugi prijevodi imaju brojenje kao u hebrejskom tekstu.

Koje konkretno razlike postoje? Hebrejski tekst ima ukupno 150 psalama. No u Septuaginti se Psalam 9 i 10 uzimaju kao jedan, baš kao i Psalam 114 i 115. Osim toga, Psalam 116 i 147 razdijeljeni su na dva psalma. Iako je ukupni broj psalama ostao isti, u Septuaginti od Psalma 10 do Psalma 146 ima jedno poglavlje manje nego u hebrejskom tekstu. Tako je u prijevodima koji slijede brojenje latinske Vulgate, koja pak slijedi Septuagintu, poznati 23. Psalam označen kao 22. Psalam.

I brojevi redaka nekih psalama mogu se razlikovati od prijevoda do prijevoda. Zašto? Zato što neki prijevodi slijede “židovski običaj da se naslove označava kao prvi redak”, piše u McClintockovom i Strongovom djelu Cyclopedia, dok drugi to ne čine. Ustvari, ako je natpis ili naslov dug, često ga se broji kao dva retka, pa se tako broj redaka u tom psalmu povećava.