1, 2. (a) Što ljudi često tvrde? (b) Kakav je poticaj Jakov pružio, i zašto je to bilo potrebno?

“BOG je s nama.” Te riječi krasile su državne simbole, pa čak i vojničke uniforme. Geslo “U Boga se uzdamo” nalazi se na nebrojenim kovanicama i novčanicama suvremenih valuta. Nije ništa neobično da ljudi tvrde kako imaju blizak odnos s Bogom. No zar se ne slažeš da je, želimo li imati takav odnos, potrebno daleko više nego samo govoriti o njemu ili ga spominjati u parolama?

² Biblija pokazuje da je moguće razviti odnos s Bogom. Međutim, za to je potrebno ulagati trud. Čak su i neki pomazani kršćani iz prvog stoljeća trebali ojačati svoj odnos s Jehovom Bogom. Kršćanski nadglednik Jakov morao je upozoriti neke jer su naginjali tjelesnim stvarima i nisu sačuvali duhovnu čistoću. Njegov je savjet sadržavao i sljedeći snažan poticaj: “Približite se Bogu, i on će se približiti vama” (Jakov 4:1-12). Na što je Jakov mislio izrazom “približite se”?

3, 4. (a) Na što se izrazom “približite se Bogu” možda podsjetilo neke čitaoce Jakovljevog pisma u prvom stoljeću? (b) Zašto možemo biti sigurni da je moguće približiti se Bogu?

³ Jakov je koristio izraz koji je bio poznat mnogim njegovim čitaocima. Mojsijev Zakon svećenicima je navodio konkretne upute o tome kako ‘pristupiti Jehovi’ zastupajući njegov narod (2. Mojsijeva 19:22). Možda se zato čitaoce Jakovljevog pisma podsjetilo na to da pristupanje Jehovi nije nešto što se smije shvaćati olako. Jehova je osoba koja ima najuzvišeniji položaj u svemiru.

⁴ S druge strane, jedan bibličar zapaža da “ovaj poziv [iz Jakova 4:8] ukazuje na snažni optimizam”. Jakov je znao da je Jehova oduvijek s ljubavlju pozivao nesavršene ljude da mu se približe (2. Dnevnika 15:2). Isusova je žrtva omogućila da budemo još bliži Jehovi (Efežanima 3:11, 12). Danas čak milijuni ljudi imaju priliku približiti se Bogu! No kako možemo iskoristiti tu divnu prednost? Ukratko ćemo razmotriti tri načina na koja se možemo približiti Jehovi Bogu.

5, 6. Kako primjer mladog Samuela pokazuje što je uključeno u ‘usvajanje spoznaje’ o Bogu?

⁵ Prema Ivanu 17:3 Isus je rekao: “Ovo znači vječni život: da usvajaju spoznaju o tebi, jedinom pravom Bogu, i o onome koga si poslao, Isusu Kristu.” U mnogim se prijevodima ovaj redak donekle razlikuje od prijevoda Novi svijet. Umjesto da koriste izraz “usvajati spoznaju” o Bogu, oni taj glagol prevode samo s “upoznati” ili “znati” Boga. Međutim, mnogi učenjaci tvrde da riječ koju se koristi u izvornom grčkom uključuje nešto više — ukazuje na trajan proces koji čak može voditi do prisnog poznavanja neke osobe.

⁶ No nije se tek u Isusovim danima znalo da se može razviti prisan odnos s Bogom. Naprimjer, u Hebrejskim pismima čitamo da Samuel kao dječak ‘još nije poznavao Jehovu’ (1. Samuelova 3:7). Znači li to da je Samuel znao jako malo o svom Bogu? Ne znači. Njegovi roditelji i svećenici sigurno su ga mnogo poučavali. Međutim, jedan izučavatelj kaže da hebrejska riječ upotrijebljena u tom retku može “ukazivati na posve prisno poznanstvo”. Samuel tada još nije bio tako dobro upoznao Jehovu kao što je to kasnije bio slučaj kad je služio kao Jehovin predstavnik. Kad je Samuel odrastao, uistinu je upoznao  Jehovu i razvio blizak osobni odnos s njim (1. Samuelova 3:19, 20).

7, 8. (a) Zašto ne bismo trebali izbjegavati duboka biblijska učenja? (b) Koje su neke od dubokih istina iz Božje Riječi koje bismo trebali proučavati?

⁷ Usvajaš li i ti spoznaju o Jehovi zato da bi ga dobro upoznao? To ćeš moći postići ako ‘razvijaš čežnju’ za duhovnom hranom koja dolazi od Boga (1. Petrova 2:2). Nemoj se zadovoljiti poznavanjem osnovnih nauka. Trudi se upoznati neka dublja biblijska učenja (Hebrejima 5:12-14). Da li ih izbjegavaš jer smatraš da su preteška? Ako da, ne zaboravi da je Jehova “Veličanstveni Učitelj” (Izaija 30:20). On zna kako duboke istine prenijeti u nesavršeni ljudski um. Isto tako, on može blagosloviti iskrene napore koje ulažeš u razumijevanje onoga čemu te poučava (Psalam 25:4).

⁸ Zašto se ne bi upitao kakav stav imaš prema određenim ‘dubokim stvarima Božjim’ (1. Korinćanima 2:10). To nisu suhoparne teme, kao što su to teme o kojima raspravljaju teolozi i svećenici. To su korisne nauke pomoću kojih možemo saznati zadivljujuće stvari o tome što naš Otac pun ljubavi misli i osjeća. Naprimjer, otkupnina, ‘sveta tajna’ i različiti savezi putem kojih je Jehova blagoslivljao svoj narod i ispunio svoje naume te mnoge slične teme divno su i korisno gradivo za osobno istraživanje i proučavanje (1. Korinćanima 2:7).

9, 10. (a) Zašto je ponos opasan, i što će nam pomoći da ga izbjegavamo? (b) Zašto trebamo nastojati biti ponizni u vezi s onim što znamo o Jehovi?

⁹ Dok stječeš sve veću spoznaju o dubokim duhovnim istinama, čuvaj se opasnosti koja može biti posljedica stjecanja spoznaje, a to je ponos (1. Korinćanima 8:1). Ponos je opasan jer ljude otuđuje od Boga (Priče Salamunove 16:5; Jakov 4:6). Upamti, nijedan čovjek nema razloga da se hvali svojim znanjem. Naprimjer, pogledaj što piše u uvodu jedne knjige u kojoj se razmatra najnovija znanstvena dostignuća ljudi: “Što više toga  doznajemo, to više shvaćamo koliko malo zapravo znamo. (...) Sve što smo naučili nije ništa u usporedbi s onim što još moramo naučiti.” Takva je poniznost uistinu rijetka. A kad je riječ o nepresušnom izvoru istina koje možemo naučiti — spoznaji o Jehovi Bogu — imamo mnogo više razloga da budemo ponizni. Zašto?

¹⁰ Zapazi neke biblijske izjave o Jehovi. “Veoma su duboke pomisli tvoje” (Psalam 92:5). “Razumu [Jehovinom] nema mjere” (Psalam 147:5). “Um je [Jehovin] neizmjerljiv” (Izaija 40:28, St). “O dubino Božjeg bogatstva i mudrosti i spoznaje!” (Rimljanima 11:33). Dakle, nikada nećemo znati sve što se može saznati o Jehovi (Propovjednik 3:11). On nas je naučio mnogim divnim istinama, ali pred nama će uvijek biti beskrajno mnogo toga što još možemo naučiti. Zar to u nama ne izaziva oduševljenje, a i poniznost? Stoga, dok saznajemo nove stvari, svoje znanje uvijek koristimo da bismo se približili Jehovi i pomogli drugima da postignu to isto — nikada da bismo se uzvisivali iznad ostalih (Matej 23:12; Luka 9:48).

11, 12. (a) Kako bi spoznaja koju usvajamo o Jehovi trebala djelovati na nas? (b) Po čemu se zna je li ljubav koju netko osjeća prema Bogu istinska?

¹¹ Apostol Pavao je s pravom povezao spoznaju i ljubav. Napisao je: “Za ovo se stalno molim, da vaša ljubav sve više i više obiluje točnom spoznajom i punim razborom” (Filipljanima 1:9). Nijedna dragocjena istina koju saznamo o Jehovi i njegovim naumima ne bi smjela biti razlog da postanemo napuhani od ponosa, već bi u nama trebala poticati sve veću ljubav prema našem nebeskom Ocu.

¹² Istina, mnogi koji tvrde da ljube Boga zapravo ga ne ljube. Možda njihovo srce zaista ispunjavaju snažni osjećaji. Dobro je, pa i pohvalno, imati takve osjećaje ako su u skladu s točnom spoznajom. Ali oni sami po sebi nisu dokaz prave ljubavi prema Bogu. Zašto? Zapazi kako Božja Riječ definira tu ljubav: “Ljubav prema Bogu znači ovo: da držimo njegove zapovijedi” (1. Ivanova 5:3). Dakle, ljubav prema Jehovi istinska je samo ukoliko je možemo dokazati djelima učinjenima iz poslušnosti.

13. Kako će nam strah pred Bogom pomoći da dokažemo svoju ljubav prema njemu?

¹³ Strah pred Bogom pomaže nam da budemo poslušni Jehovi. To veliko divljenje i duboko poštovanje prema Jehovi razvijamo kad usvajamo spoznaju o njemu, učimo o njegovoj beskrajnoj svetosti, slavi, moći, pravdi, mudrosti i ljubavi. Taj je strah prijeko potreban želimo li mu se približiti. Ustvari, zapazi što se kaže u Psalmu 25:14 (St): “Prisan je Jahve s onima koji ga se boje.” Prema tome, ako imamo zdrav strah da ne učinimo nešto čime bismo izazvali negodovanje našeg ljubljenog nebeskog Oca, možemo mu se približiti. Strah pred Bogom pomoći će nam da slijedimo mudar savjet zapisan u Pričama Salamunovim 3:6: “Na svim putovima svojim imaj ga na umu, i on će upravljati staze tvoje.” Što to znači?

14, 15. (a) Koje su neke od odluka s kojima se suočavamo u životu? (b) Kako donošenjem odluka možemo dokazati da imamo strah pred Bogom?

¹⁴ Svaki dan moraš donositi odluke, male i velike. Naprimjer, o čemu ćeš razgovarati s kolegama na poslu, u školi, sa susjedima? (Luka 6:45). Hoćeš li marljivo izvršavati zadatke koje dobiješ ili ćeš ih obaviti tek tako, samo da ih se riješiš? (Kološanima 3:23). Hoćeš li se blisko družiti s onima koji dovoljno ne ljube Jehovu ili ga uopće ne ljube ili ćeš nastojati ojačati svoj odnos s ljudima koji su zainteresirani za duhovne stvari? (Priče Salamunove 13:20). Što ćeš poduzeti, makar to bilo i nešto skromno, kako bi promicao Božje Kraljevstvo? (Matej 6:33). Ako svoje svakodnevne odluke donosiš na temelju biblijskih načela poput ovdje navedenih, tada  Jehovu zaista imaš na umu “na svim putevima svojim”.

¹⁵ Ustvari, svaki put kad donosimo neku odluku treba nas voditi sljedeća misao: ‘Što bi Jehova želio da učinim? Što bi ga najviše obradovalo?’ (Priče Salamunove 27:11). Kad na taj način pokazujemo strah pred Bogom, imamo izvrsnu priliku da djelima dokažemo svoju ljubav prema Jehovi. Strah pred Bogom potaknut će nas i na to da budemo čisti — duhovno, moralno i fizički. Prisjeti se da Jakov u istom retku u kojem potiče kršćane da se ‘približe Bogu’ također kaže: “Očistite svoje ruke, grešnici, i pročistite svoja srca, neodlučni” (Jakov 4:8).

16. Što nikada ne možemo ostvariti kad dajemo Jehovi, ali što time uvijek možemo pokazati?

¹⁶ Naravno, djelima dokazivati ljubav prema Jehovi znači daleko više nego samo kloniti se onoga što je zlo. Ljubav nas također potiče da činimo ono što je ispravno. Naprimjer, kako reagiramo na Jehovinu beskrajnu velikodušnost? Jakov je napisao: “Svaki dobar dar i svaki savršen poklon odozgo je, jer silazi od Oca nebeskih svjetlosti” (Jakov 1:17). Doduše, kad dajemo Jehovi u materijalnom pogledu, on se neće obogatiti. On već posjeduje sva dobra i bogatstva koja postoje (Psalam 50:12). Isto tako, kad mu dajemo svoje vrijeme i snagu, ne činimo nešto što on inače ne bi mogao ostvariti. Čak i kad ne bismo propovijedali dobru vijest o Božjem Kraljevstvu, on bi mogao prouzročiti da kamenje poviče! Zašto onda trebamo davati Jehovi materijalne stvari, vrijeme i snagu? Prvenstveno zato što time pokazujemo da ga ljubimo svim svojim srcem, dušom, umom i snagom (Marko 12:29, 30).

17. Što nas može potaknuti da radosno dajemo Jehovi?

¹⁷ Jehovi trebamo davati rado jer “Bog ljubi veselog darivaoca” (2. Korinćanima 9:7). Načelo zapisano u 5. Mojsijevoj 16:17 može nam pomoći da radosno dajemo: “Nego svaki s darom od onoga što ima, prema blagoslovu Jehove Boga tvojega kojim te je darivao.” Kad razmišljamo koliko je Jehova velikodušan prema nama, osjećamo želju da mu dajemo radosno i obilno. Takvo davanje raduje njegovo srce, slično kao što roditelja veseli mali dar njegovog dragog djeteta. Ako svoju ljubav dokazujemo na taj način, to će nam pomoći da se približimo Jehovi.

18. Zašto je dobro razmisliti kako poboljšati kvalitetu svojih molitvi?

¹⁸ Osobne molitve pružaju nam divnu priliku jer putem njih možemo voditi otvoren, povjerljiv razgovor s našim nebeskim Ocem (Filipljanima 4:6). Budući da je molitva jedan od glavnih načina na koje se približavamo Bogu, dobro je uzeti vremena i razmisliti o kvaliteti svojih molitvi. U molitvama ne moramo pokazivati koliko se lijepo znamo izražavati ni kako ih dobro znamo složiti, već trebamo govoriti iskreno i od srca. Kako možemo poboljšati kvalitetu svojih molitvi?

19, 20. Zašto je dobro prije molitve razmisliti što ćemo reći, i koje su neke prikladne stvari o kojima možemo razmišljati?

¹⁹ Zašto ne bismo prije nego se počnemo moliti razmislili što ćemo reći? Ako to činimo, naše će molitve biti konkretne i smislene, pa nećemo ponavljati formulacije koje su nam već ušle u uho i koje nam automatski padnu na pamet (Priče Salamunove 15:28, 29). Možda nam u tome može pomoći to da razmislimo o nekim stvarima koje je Isus naveo u svojoj uzor-molitvi i potom promislimo kako ih povezati s okolnostima u kojima se nalazimo (Matej 6:9-13). Naprimjer, možemo se pitati na koji bismo makar i mali način voljeli sudjelovati u vršenju Jehovine volje na Zemlji. Možemo li reći Jehovi da mu se u potpunosti želimo staviti na raspolaganje i moliti ga za pomoć u izvršavanju bilo kojeg zadatka koji nam je povjerio? Jesmo li previše zabrinuti kako ćemo  zadovoljiti svoje fizičke potrebe? Za koje grijehe trebamo tražiti oproštenje i kome mi trebamo spremnije opraštati? S kojim se iskušenjima borimo i jesmo li svjesni koliko hitno trebamo Jehovinu zaštitu u tom pogledu?

²⁰ Pored toga, možemo razmišljati o ljudima koje poznajemo i koji naročito trebaju Jehovinu pomoć (2. Korinćanima 1:11). No ne bismo mu se smjeli zaboraviti zahvaljivati. Ako uzmemo vremena da razmislimo o tome, sigurno ćemo se sjetiti na čemu sve možemo zahvaliti Jehovi i hvaliti ga svaki dan zbog njegove velike dobrote (5. Mojsijeva 8:10; Luka 10:21). Od toga ćemo imati još jednu korist — steći ćemo pozitivniji stav prema životu i više ga cijeniti.

21. Koji nam biblijski primjeri mogu pomoći u vezi s našim molitvama Jehovi?

²¹ I proučavanje nam može pomoći da naše molitve budu kvalitetnije. U Božjoj Riječi zapisane su izvrsne molitve muškaraca i žena koji su bili vjerni Bogu. Naprimjer, ako je pred nama težak problem i ako smo zbog toga zabrinuti ili se čak bojimo za svoju dobrobit ili svojih voljenih, možemo pročitati molitvu koju je Jakov uputio prije nego se susreo s Ezavom, svojim osvetoljubivim bratom (1. Mojsijeva 32:9-12). Ili možemo analizirati molitvu koju je kralj Aza izgovorio kada je Božjem narodu prijetila opasnost od Etiopljana, čija je vojska brojila oko milijun ljudi (2. Dnevnika 14:11, 12). Ako i nas muči neki problem koji bi mogao nanijeti sramotu Jehovinom dobrom imenu, tada je korisno razmotriti molitvu koju je Ilija uputio kad se nalazio pred Baalovim obožavateljima na gori Karmelu te Nehemijinu molitvu o žalosnom stanju Jeruzalema (1. Kraljevima 18:36, 37; Nehemija 1:4-11). Čitanje tih molitvi i razmišljanje o njima može ojačati našu vjeru i pokazati nam koji je najbolji način da kažemo Jehovi što nas sve tišti.

22. Koji je godišnji citat za 2003, i što se s vremena na vrijeme možemo pitati tokom te godine?

²² Očito nema veće časti ni boljeg cilja od primjenjivanja Jakovljevog savjeta da se  ‘približimo Bogu’ (Jakov 4:8). Činimo to tako da napredujemo u spoznaji o Bogu, sve mu više pokazujemo svoju ljubav te razvijamo prisan odnos s njim putem molitve. Dok tokom 2003. imamo na umu Jakova 4:8, koji je godišnji citat za tu godinu, preispitujmo se da vidimo da li se zaista približavamo Jehovi. A što je s drugim dijelom tog retka? Kako će se Jehova ‘približiti nama’ i koje ćemo blagoslove zbog toga imati? O tome se govori u sljedećem članku.