1, 2. Kako možemo uprijeti oči u Jehovu?

DANAS vladaju “naročito teška vremena”. No život će nam biti još i teži sve dok Jehova ne uništi ovaj zli svijet i donese pravi mir na Zemlju (2. Tim. 3:1). Zato bi bilo dobro da se pitamo: “Od koga tražim pomoć i vodstvo?” Možda bismo na to pitanje odmah odgovorili: “Od Jehove”, i to je najbolji odgovor koji bismo mogli dati.

² No kako možemo pokazati da se uzdamo u Jehovu? I što možemo poduzeti kako bi naše oči ostale uprte u njega dok se u životu suočavamo s kompliciranim problemima? Prije puno stoljeća jedan psalmist istaknuo je koliko je važno podignuti oči k Jehovi kad se nađemo u nevolji. (Pročitaj Psalam 123:1-4.) On nas je usporedio sa slugom koji pomno promatra svog gospodara. Zašto se poslužio tim primjerom? Sluga se uzda u to da će mu gospodar osigurati hranu i zaštitu. No on ga pažljivo promatra i zato da bi razabrao što gospodar očekuje od njega kako bi zatim postupio u skladu s njegovim željama. Slično tome mi svaki  dan moramo istraživati Božju Riječ kako bismo utvrdili što Jehova očekuje od nas osobno i potom slijedili njegovo vodstvo. Tek tada možemo biti sigurni da će nam on iskazati milost kad se nađemo u nevolji (Efež. 5:17).

3. Što nam može odvratiti pogled od Jehove?

³ Iako znamo koliko je važno da smo stalno usredotočeni na Jehovu, ponekad bi nam nešto moglo odvući pažnju. Upravo se to dogodilo Isusovoj bliskoj prijateljici Marti. Kad je jednom prilikom Isus došao u posjet njenoj obitelji, ona je bila “sva zaokupljena posluživanjem” (Luka 10:40-42). Ako se to moglo dogoditi jednoj tako bogobojaznoj ženi dok je Isus doslovno bio kraj nje, ne bismo se trebali iznenaditi ako se to dogodi i nama. Što bi nas moglo zaokupiti i odvratiti nam pogled od Jehove? U ovom članku razmotrit ćemo kako nam tuđi postupci mogu odvratiti pažnju te kako možemo ostati usredotočeni na Jehovu.

4. Zašto je neobično to što je Mojsije izgubio priliku da uđe u Obećanu zemlju?

⁴ Mojsije se uvijek oslanjao na Jehovino vodstvo i pomoć. Ustvari, Biblija kaže da je “ostao postojan kao da vidi Nevidljivoga”. (Pročitaj Hebrejima 11:24-27.) Isto tako kaže da se nakon njega “u Izraelu (...) više nije pojavio prorok kao što je bio Mojsije, kojega je Jehova poznavao licem u lice” (5. Mojs. 34:10). No premda je Mojsije imao tako blizak odnos s Jehovom, ipak je izgubio priliku da uđe u Obećanu zemlju (4. Mojs. 20:12). Što se dogodilo?

5-7. Koji se problem pojavio kratko nakon što su Izraelci otišli iz Egipta i kako ga je Mojsije riješio?

⁵ Nepuna dva mjeseca nakon što su Izraelci otišli iz Egipta — dok još nisu ni došli do gore Sinaja — pojavio se ozbiljan problem. Narod se počeo žaliti što nema vode i prigovarati Mojsiju. Situacija se toliko zahuktala da je Mojsije zavapio Jehovi: “Što ću s ovim narodom? Još malo pa će me kamenovati!” (2. Mojs. 17:4). Jehova je odgovorio Mojsiju tako što mu je dao jasne upute. Trebao je uzeti svoj štap i udariti po stijeni na Horebu, nakon čega je trebala poteći voda. Izvještaj kaže: “Mojsije je učinio tako naočigled starješina izraelskih.” Izraelci su utažili žeđ i problem je bio riješen (2. Mojs. 17:5, 6).

⁶ Mojsije je to mjesto “prozvao Masa i Meriba, zato što su se sinovi Izraelovi prepirali i zato što su iskušavali Jehovu, govoreći: ‘Je li Jehova među nama ili nije?’” (2. Mojs. 17:7). Bila su to prikladna imena jer Masa znači “iskušavanje”, a Meriba znači “prepirka”.

⁷ Kako je Jehova gledao na prigovaranje Izraelaca? U njegovim očima oni su se pobunili protiv njega i njegovog autoriteta, a ne samo protiv Mojsija. (Pročitaj Psalam 95:8, 9.) Očito su krivo postupili. No Mojsije je u toj situaciji ispravno reagirao — obratio se Jehovi i zatim je savjesno slijedio njegove upute.

8. Koji se problem pojavio među Izraelcima pretkraj njihovog boravka u pustinji?

⁸ No kako su se stvari odvijale kad se nešto slično dogodilo oko 40 godina kasnije, pretkraj njihovog boravka u pustinji? Izraelci su se ponovno našli na mjestu koje je dobilo ime Meriba. No to se  mjesto nalazilo na drugoj lokaciji, blizu Kadeša, nedaleko od granice Obećane zemlje. * Narod se opet počeo žaliti što nema vode (4. Mojs. 20:1-5). Međutim, Mojsije je taj put drugačije reagirao.

9. Koje je upute Mojsije dobio, no što je učinio? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

⁹ Kako je Mojsije reagirao kad se narod pobunio? On se ponovno obratio Jehovi za pomoć. No ovaj put Jehova mu nije rekao da udari po stijeni. Mojsije je trebao uzeti štap, okupiti narod ispred stijene te zatim reći stijeni da im da vodu (4. Mojs. 20:6-8). Međutim, on tu posljednju uputu nije poslušao, već je dao oduška svom gnjevu tako što je povikao: “Čujte sada, buntovnici! Hoćemo li vam iz ove stijene izvesti vodu?” Zatim je udario po stijeni, i to ne jednom, nego dvaput (4. Mojs. 20:10, 11).

10. Kako je Jehova reagirao na to što je učinio Mojsije?

¹⁰ Jehova se jako razgnjevio na Mojsija (5. Mojs. 1:37; 3:26). Zašto je tako reagirao? Ima više mogućih razloga. Naprimjer, možda se razgnjevio zato što Mojsije nije poslušao nove upute koje je dobio.

11. Zašto su Izraelci mogli pomisliti da vodu nisu dobili zahvaljujući Jehovinom čudu?

¹¹ No moguće je da je Jehova tako reagirao zbog jednog drugog razloga. Na području prve Meribe nalaze se stijene koje su građene od tvrdog granita. Koliko god snažno netko udario po granitnoj stijeni, nitko ne bi očekivao da iz nje potekne voda. Međutim, litice na području druge Meribe imaju sasvim drugačiju strukturu — većina je građena od mekog vapnenca. Zbog svoje porozne strukture vapnenac lako upija vodu te se ispod zemlje stvaraju prirodni rezervoari vode, do koje se može doći ako se napravi rupa u stijeni. Kad je Mojsije dvaput udario štapom po takvoj poroznoj stijeni, Izraelci su možda pomislili da je voda potekla iz prirodnog izvora, a ne zato što je Jehova učinio čudo. Je li Mojsije time što je udario stijenu, umjesto da joj se samo obratio, na neki način obezvrijedio Jehovino čudo? * Lako moguće da jest, iako ne možemo to sa sigurnošću tvrditi.

12. Što bi još mogao biti razlog zašto se Jehova razgnjevio na Mojsija i Arona?

¹² Postoji još jedan mogući razlog zašto se Jehova toliko naljutio i na Mojsija i na Arona. Naime, Mojsije je narodu rekao: “Hoćemo li vam iz ove stijene izvesti vodu?” Zanimljivo je zapaziti da je upotrijebio prvo lice množine. Vjerojatno je mislio na sebe i Arona. Tim je riječima pokazao veliko nepoštovanje prema Jehovi, onome koji je zapravo učinio to čudo. Na to bi mogao ukazivati i Psalam 106:32, 33, u kojem stoji: “Kod voda meripskih gnjev su izazvali, pa je Mojsija nevolja zbog njih snašla. Jer ogorčili su dušu njegovu, pa je brzopleto progovorio usnama svojim” * (4. Mojs. 27:14). Bilo kako bilo,  Mojsije nije Jehovi iskazao čast koju on zaslužuje. Jehova je njemu i Aronu rekao: “Pobunili [ste se] protiv moje zapovijedi” (4. Mojs. 20:24). Bio je to doista ozbiljan grijeh!

13. Kako je Jehova kaznio Mojsija i zašto možemo reći da je postupio pravedno i dosljedno?

¹³ Mojsije i Aron bili su vođe Jehovinog naroda i zato su imali veću odgovornost (Luka 12:48). Jehova je ranije cijelom naraštaju Izraelaca zabranio da uđu u Obećanu zemlju zato što su se pobunili protiv njega (4. Mojs. 14:26-30, 34). Stoga, kad je Mojsija zbog pobune kaznio na isti način, postupio je pravedno i dosljedno. Kao ni drugi buntovnici, Mojsije nije smio ući u Obećanu zemlju.

14, 15. Što je navelo Mojsija da se pobuni protiv Jehove?

¹⁴ Što je navelo Mojsija da se pobuni protiv Jehove? Zapazimo ponovno što stoji u Psalmu 106:32, 33: “Kod voda meripskih gnjev su izazvali, pa je Mojsija nevolja zbog njih snašla. Jer ogorčili su dušu njegovu, pa je brzopleto progovorio usnama svojim.” Iako su Izraelci izazivali Jehovu, Mojsije je bio taj koji je postao ogorčen. Nije se uspio svladati, već si je brzopleto dao oduška ne razmišljajući o posljedicama svojih riječi.

¹⁵ Mojsije nije ostao usredotočen na Jehovu zato što je dopustio da mu pažnju zaokupe postupci drugih. Kad su Izraelci prvi put prigovarali zbog vode, postupio je ispravno (2. Mojs. 7:6). No nakon što je već desetljećima podnosio buntovni narod, možda se već umorio i postao frustriran. Je li propustio proslaviti Jehovu zato što je bio previše zaokupljen vlastitim osjećajima?

16. Zašto bismo trebali razmišljati o onome što je učinio Mojsije?

¹⁶ Ako je tako vjeran prorok kao što je bio Mojsije mogao izgubiti fokus i pogriješiti, nešto slično lako se može dogoditi i svima nama. Poput Mojsija, i mi smo pred ulaskom u Obećanu zemlju, ali onu simboličnu — novi svijet koji nam je Jehova obećao (2. Petr. 3:13). Nitko od nas ne želi izgubiti tu jedinstvenu priliku. No da bismo ostvarili svoj cilj, moramo ostati usredotočeni na Jehovu i uvijek se truditi vršiti njegovu volju (1. Ivan. 2:17). Što možemo naučiti iz greške koju je učinio Mojsije?

17. Što će nam pomoći da ne izgubimo samokontrolu kad smo ljuti ili razočarani?

¹⁷ Nemoj izgubiti samokontrolu kad si ljut ili razočaran. Možda se uvijek iznova suočavamo s istim problemima. No Biblija nam savjetuje: “Nemojmo posustati u činjenju dobra, jer ćemo, ako se ne umorimo, žeti kad dođe vrijeme” (Gal. 6:9; 2. Sol. 3:13). Ako se nađemo u situaciji koja nas jako frustrira ili s nekim uvijek iznova dolazimo u sukob zbog razlika u karakteru, da li kontroliramo svoj jezik i svoje reakcije? (Izr. 10:19; 17:27; Mat. 5:22). Kad nas netko provocira, moramo naučiti “dati mjesta srdžbi”. Čijoj srdžbi? Jehovinoj. (Pročitaj Rimljanima 12:17-21.) Ako ostanemo usredotočeni na Jehovu, strpljivo ćemo čekati da on poduzme korake koje smatra potrebnima i tako mu iskazati poštovanje. Ako bismo se sami pokušali na neki način osvetiti, pokazali bismo nepoštovanje prema njemu.

18. Što moramo imati na umu kad je riječ o slijeđenju uputa?

 ¹⁸ Pažljivo slijedi najnovije upute. Da li savjesno slijedimo najnovije upute koje nam Jehova daje? Ako se trudimo to činiti, tada nećemo uvijek sve raditi onako kako smo to činili u prošlosti. Naprotiv, spremno ćemo primjenjivati sve nove upute koje nam Jehova pruža preko svoje organizacije (Hebr. 13:17). Istovremeno ćemo paziti kako ne bismo išli “preko onoga što je napisano” (1. Kor. 4:6). Ako pažljivo primjenjujemo Jehovine upute, pokazujemo da su nam oči uprte u njega.

19. Što trebamo činiti kako tuđe greške ne bi narušile naš odnos s Jehovom?

¹⁹ Nemoj dozvoliti da tuđe greške naruše tvoj odnos s Jehovom. Budu li naše oči usredotočene na Jehovu, nećemo dopustiti da tuđi postupci ugroze naš odnos s njim ili da zbog njih postanemo ogorčeni. To je posebno važno ako su nam, kao i Mojsiju, povjerene određene odgovornosti u Božjoj organizaciji. Iako svi moramo raditi “na svojem spasenju sa strahom i drhtanjem”, ne smijemo zaboraviti da Jehova nema samo jedan kriterij koji primjenjuje na sve nas bez razlike (Filip. 2:12). Zapravo, što imamo veću odgovornost, to Jehova više očekuje od nas (Luka 12:48). No ako istinski volimo Jehovu, ništa nas neće navesti da se spotaknemo niti nas rastaviti od njegove ljubavi (Psal. 119:165; Rim. 8:37-39).

20. Što trebamo odlučno činiti?

²⁰ Dok se borimo s izazovima koje donosi život u ovim teškim vremenima, neka naš pogled bude stalno usmjeren prema Jehovi kako bismo znali što je njegova volja. Nemojmo nikad dozvoliti da se postupci drugih ljudi negativno odraze na naš odnos s njim. Mojsijev primjer služi nam kao snažno upozorenje! Stoga nemojmo biti previše osjetljivi na tuđe greške, već uprimo oči “u Jehovu, Boga našega, dok čekamo da nam se smiluje” (Psal. 123:1, 2).