KAD su u 20. stoljeću znanstvenici otkrili prve antibiotike, liječnici su se ponadali da će pomoću tih lijekova uspjeti iskorijeniti određene bolesti. Isprva se činilo da će im to poći za rukom. No ljudi su počeli uzimati te nove lijekove i kad treba i kad ne treba, što je dovelo do pojave bakterija koje su otporne na antibiotike.

U nastojanju da pronađu nove načine suzbijanja zaraznih bolesti, znanstvenici danas preispituju i neke metode liječenja koje su se primjenjivale u prošlosti. Neki od njih istražuju kako sunce i svjež zrak koriste čovjekovom zdravlju.

U Engleskoj je već u 18. i 19. stoljeću bilo nekih koji su zagovarali ideju da su sunce i svjež zrak korisni za zdravlje. Liječnik John Lettsom (1744-1815) propisivao je djeci oboljeloj od tuberkuloze da što više borave na suncu i udišu morski zrak. Godine 1840. kirurg George Bodington u jednom je svom djelu napisao da ljudi koji rade na svježem zraku, primjerice zemljoradnici i pastiri, uglavnom ne obolijevaju od tuberkuloze, dok oni koji puno borave u zatvorenim prostorima više podliježu toj bolesti.

Bolničarku Florence Nightingale (1820-1910) povijest pamti po tome što je uvela značajne novine u bolničku službu. Učinkovitost njenog pristupa njezi bolesnika naročito je došla do izražaja u vrijeme Krimskog rata, kad se brinula za ranjene britanske vojnike. U jednom svom priručniku napisala je: “Ako ste ikada ušli u nečiju spavaću sobu (...) usred noći ili ujutro prije nego što se širom otvore prozori, niste li osjetili kako je ondje zrak težak i zagušljiv?” Ona je kazala kako bi u bolesničkim sobama uvijek trebalo biti dovoljno svježeg zraka, ali kako pritom treba paziti da bolesniku ne bi bilo hladno. Ta je čuvena bolničarka ujedno napisala: “Iskustvo koje sam stekla u radu s bolesnicima naučilo me da je njima osim svježeg zraka prijeko potrebna  i svjetlost. (...) Treba im priuštiti dovoljno sunca.” Zanimljivo je da su u to vrijeme mnogi vjerovali kako posteljinu i odjeću treba zračiti na suncu jer je to dobro za zdravlje.

Znanost je od 19. stoljeća puno napredovala, ali razna istraživanja koja su provedena u novije vrijeme ukazuju na iste zaključke. Primjerice, jedno istraživanje koje je 2011. godine provedeno u Kini pokazalo je da studenti koji žive u pretrpanim i slabo prozračenim studentskim domovima “češće imaju problema s infekcijama dišnih puteva”.

Stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije kažu da prirodno prozračivanje prostorija igra važnu ulogu u borbi protiv zaraznih bolesti. U jednom izvještaju te organizacije objavljenom 2009. takvo se prozračivanje navodi kao odlična mjera kojom se može smanjiti opasnost od širenja zaraza u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama. *

Možda ćete reći: “Sve to dobro zvuči, ali podupire li znanost takve zaključke? Na koji to način sunce i svjež zrak sprečavaju širenje zaraza?”

Stručnjaci iz britanskog Ministarstva obrane proveli su istraživanje koje ih je dovelo do vrlo zanimljivih zaključaka. Htjeli su utvrditi koliko bi dugo zrak iznad Londona ostao zagađen ako bi grad bio napadnut biološkim oružjem, to jest ako bi iznad njega eksplodirala bomba koja bi ga zasula opasnim bakterijama. Kako bi ispitali otpornost štetnih mikroorganizama koji se prenose zrakom, istraživači su pričvrstili bakterije soja Escherichia coli na niti paukove mreže te ih ostavili na svježem zraku. Pokus su proveli tijekom noći jer su znali da Sunčeva svjetlost uništava te bakterije. Što se s njima dogodilo?

Nakon otprilike dva sata gotovo sve bakterije bile su uništene. Potom su na istom mjestu proveli pokus u kojem su bakterije dva sata držali u zatvorenoj kutiji. One su bile izložene istoj temperaturi i količini vlage. No ovaj put većina bakterija ostala je živa. Kako to? U svježem zraku očito postoji nešto što uništava štetne mikroorganizme, ali znanstvenici još uvijek ne znaju točno o čemu je riječ. Međutim, otkrili su da u zraku spontano nastaje jedan spoj koji “djeluje kao prirodno dezinfekcijsko sredstvo koje uništava patogene mikroorganizme što se prenose zrakom”.

Sunčeva svjetlost također uništava uzročnike zaraznih bolesti. “Većina štetnih mikroorganizama koji se prenose zrakom ne podnosi sunce”, objašnjava Journal of Hospital Infection.

Kako vam mogu koristiti spoznaje o blagotvornom učinku svježeg zraka i Sunčeve svjetlosti? Bilo bi dobro da izađete iz kuće i provedete određeno vrijeme na suncu i svježem zraku. Tako ćete učiniti puno za svoje zdravlje.