Što se mora promijeniti?
“Državne vlasti ne mogu riješiti naše probleme. One su same problem” (Ronald Reagan, 40. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država)
PROŠLO je već više od trideset godina otkako je Ronald Reagan u svom inauguracijskom govoru izrekao tu intrigantnu rečenicu. U to vrijeme Sjedinjene Države suočavale su se s teškom gospodarskom krizom. “Muči nas jedna od najdugotrajnijih i najvećih inflacija u povijesti naše države”, kazao je Reagan. “Već desetljećima gomilamo deficite i tako stavljamo na kocku svoju budućnost i budućnost svoje djece samo da bismo danas mogli neko vrijeme lijepo živjeti. Nastavi li se taj trend, jamačno ćemo se suočiti s ogromnim društvenim, kulturnim, političkim i gospodarskim problemima.”
Iako te riječi zvuče prilično crno, Reagan nije bio sasvim pesimističan. Rekao je: “Gospodarske boljke koje nas muče gomilale su se desetljećima. One neće proći za nekoliko dana, tjedana ili mjeseci, ali jednom će ipak proći” (kurziv dodan).
A kakva je danas situacija u toj zemlji? U jednom izvještaju američkog Ministarstva stanovanja i urbanog razvoja koji je objavljen 2009. bilo je rečeno: “Sve više ljudi (...) trpi zbog preopterećene komunalne infrastrukture, neadekvatnih stambenih uvjeta i zastarjelog zdravstvenog sustava. Ustvari, UN-HABITAT predviđa da će za tridesetak godina svaki treći čovjek živjeti u teškoj bijedi — neće imati odgovarajuće sanitarne uvjete ni pitku vodu i bit će izložen neizbježnim posljedicama klimatskih promjena, što će pogodovati širenju bolesti, a možda i pojavi pandemija.”
Problemi potresaju čitav svijet
Bez obzira na to gdje živite, razmislite o sljedećim pitanjima:
-
Je li vaša financijska situacija danas bolja nego prije desetak godina?
-
Smatrate li da vama i vašoj obitelji stoji na raspolaganju dovoljno dobra zdravstvena skrb?
-
Ima li danas manje kriminala u području u kojem živite i je li ondje okoliš čišći i ljepši nego prije?
-
Mislite li da će se situacija poboljšati u narednih 10, 20 ili 30 godina?
Odnos države i njezinih građana
U mnogim državama postoji pisani ili prešutni dogovor između vlasti i građana kojim su regulirana prava i obaveze obje strane. Od građana se, općenito govoreći, očekuje da poštuju državne zakone, plaćaju poreze i pridonose mirnom suživotu. S druge strane, državne vlasti često obećavaju da će građanima osigurati kvalitetnu zdravstvenu skrb, pravdu i jednakost te ekonomsku sigurnost.
Kako vlasti diljem svijeta ispunjavaju ta obećanja? U nastavku ćemo razmotriti što o tome kažu činjenice.
Kvalitetna zdravstvena skrb
Što ljudi žele? Dobru, učinkovitu i ne preskupu zdravstvenu skrb.
Postojeće stanje:
-
U jednom izvještaju o provedbi sanitarnih i higijenskih mjera što ga je objavila Svjetska banka pisalo je da “svaki dan 6 000 djece umre od bolesti koje su povezane s lošim sanitarnim uvjetima te zagađenom vodom. Od raznih crijevnih bolesti koje izazivaju proljev svakih 20 sekundi umre jedno dijete.”
-
Jedno opsežno istraživanje o kvaliteti zdravstvene skrbi u bogatim i siromašnim zemljama koje je 2008. provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazalo je da između tih zemalja postoji ogroman nesrazmjer u kvaliteti zdravstvenih usluga te da zdravstvo općenito “ne udovoljava sve većim potrebama stanovništva za medicinskom skrbi koja je orijentirana na potrebe ljudi, pravedno raspoređena, jeftina i efikasna”.
-
Dvije godine kasnije Svjetska zdravstvena organizacija ustanovila je da “mnoge države u svijetu muku muče s podmirivanjem troškova u zdravstvu. Stanovništvo postaje sve starije, ljudi sve više obolijevaju od kroničnih bolesti i stalno se otkrivaju nove i skuplje metode liječenja, pa troškovi zdravstvene skrbi vrtoglavo rastu.”
-
U medicini je došlo do zabrinjavajućeg obrata: Lijekovi koji su se nekad smatrali čudotvornima danas više nisu tako djelotvorni. Zarazne bolesti poput gube i tuberkuloze koje su u prošlosti odnosile na milijune života bile su suzbijene uz pomoć antibiotika, koji su se počeli koristiti 40-ih godina prošlog stoljeća. No u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije koji je objavljen 2011. povodom Svjetskog dana zdravlja stoji da se u današnje vrijeme “pojavljuju i brzo šire opasni mikroorganizmi koji su otporni na lijekove. Sve više lijekova koji su se dosad naveliko koristili pokazuje se nedjelotvornima. Smanjuje se arsenal lijekova koji nam stoje na raspolaganju.”
Što se mora promijeniti? Treba se ispuniti biblijsko proročanstvo koje kaže da će doći vrijeme kad “nitko od stanovnika neće reći: ‘Bolestan sam’” (Izaija 33:24).
Pravda i jednakost
Što ljudi žele? Da nestane predrasuda prema društvenim manjinama, da se stane na kraj zlostavljanju žena i da nestane ogroman jaz između bogatih i siromašnih.
Postojeće stanje:
-
U izvještaju jednog američkog saveza udruga za zaštitu ljudskih prava stajalo je: “Nasilje koje je usmjereno protiv pojedinaca, vjerskih zajednica i društvenih institucija, a potaknuto je predrasudama zasnovanim na nečijoj rasnoj ili vjerskoj pripadnosti, seksualnoj orijentaciji ili nacionalnosti, poprimilo je nedopustive razmjere. To je krajnje ozbiljan problem u Americi.” No taj problem postoji i u mnogim drugim zemljama svijeta.
-
“Milijuni žena diljem svijeta žrtve su nepravde, nasilja i nejednakosti u svom domu, na radnom mjestu i u javnom životu”, objavili su Ujedinjeni narodi u priopćenju za tisak izdanom povodom objavljivanja izvještaja Ravnopravnost žena — u potrazi za pravdom. Primjerice u Afganistanu se čak 85 posto žena porađa bez ikakve medicinske pomoći. U Jemenu ne postoje zakoni protiv nasilja u obitelji. U Demokratskoj Republici Kongu svaki dan u prosjeku bude silovano više od tisuću žena.
-
U listopadu 2011. glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izjavio je: “Svijet u kojem živimo prepun je groznih proturječnosti. Hrane ima u izobilju, ali milijardu ljudi nema što jesti. Nekolicina ljudi živi u iznimnoj raskoši, dok velika većina grca u siromaštvu. Postignut je ogroman napredak u medicini, a ipak svaki dan mnoge majke umiru pri porodu. (...) Silne milijarde troše se na oružje kojim se ubijaju ljudi umjesto da se troše na spašavanje ljudskih života.”
Što se mora promijeniti? Treba doći kraj tlačenju društvenih manjina i žena te se mora stati na kraj onima što “uskraćuju pravdu ubogima i otimlju pravo sirotinji” (Izaija 10:1, 2, Jeruzalemska Biblija).
Ekonomska sigurnost
Što ljudi žele? Da svi imaju dobar posao i dovoljno novca za pristojan život.
Postojeće stanje:
-
Istraživačka organizacija Worldwatch Institute izvještava da u svijetu “ima dosta ljudi koji bi svojim radom mogli pridonijeti razvoju gospodarstva, no za njih nema dovoljno radnih mjesta. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da se zbog gospodarske krize broj nezaposlenih u svijetu 2010. popeo na 205 milijuna.”
-
“Međunarodna organizacija rada upozorava da se svjetsko gospodarstvo nalazi na rubu nove i veće krize zbog koje će još više ljudi ostati bez posla, a to bi moglo dovesti do novog vala prosvjeda i nemira”, izvijestio je BBC. “Zbog sporijeg gospodarskog rasta broj novih radnih mjesta bit će upola manji od očekivanog. (...) Provedene su ankete o tome koliko su ljudi nezadovoljni zbog velike nezaposlenosti i ljutiti zbog toga što teret krize po mišljenju mnogih nije pravedno raspodijeljen. Rezultati anketa pokazali su da bi u mnogim dijelovima svijeta, a naročito u Europskoj Uniji i arapskim zemljama, moglo doći do društvenih nemira.”
-
U Sjedinjenim Državama “prosječni građanin na kreditnim karticama ima više od 11 000 dolara duga, što je tri puta više nego 1990”, stoji u knjizi The Narcissism Epidemic, koja je objavljena 2009. Autori knjige tvrde da se mnogi ljudi zadužuju samo zato da bi ostavili dojam kako žive na visokoj nozi. “Kad Amerikanci vide ljude koji voze luksuzne automobile i nose skupu odjeću, odmah pomisle da su bogati”, piše u spomenutoj knjizi. “No zapravo bi točnije bilo pretpostaviti da su ti ljudi do grla u dugovima.” I u Hrvatskoj građani grcaju u dugovima. “Svaka obitelj duguje bankama u prosjeku 100 515 kuna, a svaki zaposleni 90 418 kuna ili 16,5 prosječnih plaća”, piše Vjesnik te dodaje da su “obitelji preopterećene dugovima” i da im “kućne financije pucaju po šavovima”.
Što se mora promijeniti? Svi bi ljudi trebali imati zadovoljavajući posao i uravnoteženo gledište o novcu. Biblija kaže: “Novac je zaštita.” No ona nas ujedno upozorava: “Ljubav prema novcu korijen je svakoga zla” (Propovjednik 7:12; 1. Timoteju 6:10).
Ako je suditi po podacima koji su izneseni u ovom članku, reklo bi se da nemamo razloga nadati se boljoj budućnosti. Ipak, nije sve tako crno. Naš će se svijet doista promijeniti nabolje, no neće ga promijeniti ljudske vlasti.