Oko 900 milijuna ljudi u svijetu nema čistu vodu za piće. U mnogim krajevima žene i djeca moraju puno pješačiti da bi došli do vode i potom je donijeli kući. “Strašno je to što siromašni ljudi moraju svaki dan satima pješačiti kako bi pribavili jednu od osnovnih životnih potrepština”, kaže Shreerang Chhatre, inženjer s Tehnološkog instituta u Massachusettsu. U nastojanju da pomognu ljudima što žive u pustinjskim krajevima, Chhatre i njegovi suradnici počeli su istraživati mogućnost pribavljanja vode iz jutarnje magle. Inspiraciju su pronašli u jednoj vrsti kukca kornjaša koji živi u afričkoj pustinji Namibu.

Razmislite o sljedećem: Pustinju Namib svako jutro obavije gusta magla koju donosi vjetar što puše s Atlantskog oceana. Namipski kornjaš koristi tu priliku da se opskrbi vodom. Jednostavno podigne zadak i okrene se prema vjetru pod odgovarajućim kutom. * Kornjaš na svojim tvrdim prednjim krilima, koja se nazivaju pokrilje, ima izbočine načinjene od hidrofilne tvari koja privlači vlagu. Nakupljanjem vlage postupno se stvaraju kapi vode. Potom zahvaljujući sili teže i hidrofobnim brazdicama, koje se nalaze među izbočinama, kapi skliznu s kukčevog zatka i spuste se do usta.

Chhatre i njegovi suradnici žele pomoći ljudima da po sličnom principu pribavljaju pitku vodu. Dakako, čovjeku treba puno više vode nego malenom kornjašu. Osim toga, teško je doći do novca koji je potreban za proizvodnju i održavanje uređaja za prikupljanje vode. Ideja o pribavljanju vode iz magle “još je uvijek u povojima”, kazao je Chhatre. Do njene realizacije ipak treba još malo pričekati.

Što vi mislite? Je li hidrofilno pokrilje namipskog kornjaša proizvod evolucije ili čudo stvaranja?