“OSTEOPOROZA” doslovno znači “šupljikava kost”. Opisuje se kao neprimjetna bolest jer se simptomi gubitka koštanog tkiva često vide tek kad kosti postanu toliko slabe da se zbog naglog pokreta, udarca ili pada lako slome. Takvi prijelomi obično nastaju na kukovima, rebrima, kralježnici ili zapešću. Osteoporoza se često povezuje s krhkim, starijim ženama. No Annin primjer pokazuje da osteoporoza može pogoditi i mlade.

Međunarodna udruga za prevenciju osteoporoze izvještava da “u Europskoj uniji svakih 30 sekundi jedna osoba slomi kost zbog osteoporoze”. U Sjedinjenim Državama 10 milijuna ljudi boluje od osteoporoze, a još se 34 milijuna zbog slabe koštane mase nalazi u opasnosti da obole od nje. Osim toga američki Državni zavod za zdravstvo izvještava da će “svaka druga žena i svaki četvrti muškarac u dobi od preko 50 godina u toku svog života zbog osteoporoze zadobiti prijelom kosti”. A nema puno izgleda da će se stanje popraviti.

U Biltenu Svjetske zdravstvene organizacije piše kako se očekuje da će se u sljedećih 50 godina diljem svijeta udvostručiti broj prijeloma koji nastaju uslijed osteoporoze. Ova pretpostavka vjerojatno se temelji na očekivanom  porastu starijeg stanovništva. Ipak, posljedice osteoporoze doista su zastrašujuće. Ona u velikom broju slučajeva uzrokuje invaliditet, pa čak i smrt. Gotovo 25 posto pacijenata starijih od 50 godina koji su zadobili prijelom kuka umre uslijed zdravstvenih komplikacija unutar godine dana od prijeloma.

Novija istraživanja pokazala su da genetsko nasljeđe u velikoj mjeri doprinosi pojavi osteoporoze. Ako roditelji uslijed osteoporoze slome kuk, vjerojatnost da će njihova djeca zadobiti istu vrstu prijeloma može biti dvostruko veća. Još jedan mogući uzrok je pothranjenost fetusa, što u djetinjstvu dovodi do slabije gustoće kostiju. Isto tako starenjem se povećava opasnost od osteoporoze. Što je čovjek stariji, to su mu kosti općenito krhkije. Određene bolesti kao što su Cushingov sindrom, dijabetes i hipertireoza također mogu doprinijeti razvoju osteoporoze.

Kod žena u menopauzi smanjuje se razina estrogena koji štiti koštanu masu. Zbog toga žene obolijevaju od osteoporoze gotovo četiri puta češće od muškaraca. Kirurško odstranjivanje jajnika dovodi do nedostatka estrogena, što može uzrokovati preranu menopauzu.

Uzroci osteoporoze na koje pojedinac može utjecati jesu prehrambene navike te tjelesna aktivnost. Prehrana siromašna kalcijem i vitaminom D doprinosi razgradnji koštanog tkiva. Pretjerano konzumiranje soli može povećati rizik od osteoporoze jer potiče tijelo na izlučivanje kalcija. Isto tako pretjerano konzumiranje alkohola, koje je često popraćeno lošom prehranom, uzrokuje gubitak koštanog tkiva.

Anna, koju smo spomenuli u uvodu, oboljela je od osteoporoze zbog poremećaja u prehrani. Taj je poremećaj doveo do nedostatka potrebnih hranjivih tvari u tijelu, niske tjelesne težine te čak do izostanka menstruacije. Zbog toga je njeno tijelo prestalo proizvoditi estrogen, što je uzrokovalo slabljenje kostiju.

 Nedovoljna tjelesna aktivnost još je jedan faktor koji doprinosi pojavi osteoporoze. Pušenje je također značajan faktor jer može smanjiti gustoću minerala u kostima. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije svaki osmi prijelom kuka može se pripisati pušenju. No istraživanja pokazuju da se s prestankom pušenja smanjuje gubitak koštanog tkiva i opasnost od loma kostiju.

Temelji za prevenciju osteoporoze polažu se u djetinjstvu i pubertetu. U tom razdoblju stvara se 90 posto ukupne koštane mase. Kalcij, mineral važan za snažnu koštanu strukturu, pohranjuje se prvenstveno u kostima. Neki od glavnih izvora kalcija jesu mlijeko i mliječni proizvodi, naprimjer jogurt ili sir, zatim srdele i konzervirani losos (ako se jedu s kostima), bademi, zob, sezam, tofu te tamnozeleno lisnato povrće.

Da bi tijelo moglo apsorbirati kalcij, neophodan je vitamin D. Taj se vitamin stvara u koži prilikom izlaganja suncu. Manuel Mirassou Ortega, specijalist interne medicine i član meksičke udruge koja se bavi istraživanjem metabolizma kosti i minerala, objasnio je: “Desetminutno izlaganje suncu svaki dan doprinosi prevenciji osteoporoze jer se na taj način proizvodi oko 600 jedinica vitamina D.” Vitamin D može se pronaći i u namirnicama kao što su jaja (žumanjak), jetra i morska riba.

Tjelesna aktivnost izuzetno je važna za prevenciju osteoporoze. Tijekom odrastanja vježbanje pomaže u povećanju koštane mase, a tijekom starenja pomaže u sprečavanju njenog gubitka. Aerobne (antigravitacijske) vježbe i vježbe snage — u kojima se mišići odupiru sili teži ili drugim silama, a kosti i zglobovi se pritom ne naprežu previše — najbolje su za prevenciju osteoporoze. Hodanje, penjanje uz stepenice, čak i plesanje, jednostavne su, ali učinkovite aerobne vježbe. *

Doista, prevencijom se puno toga može postići u borbi protiv ove neprimjetne bolesti. Kao što smo vidjeli, u to je uključena promjena ishrane i tjelesna aktivnost kojom se može sačuvati koštana masa i povećati čvrstoća kostiju. Istina je da većini ljudi koji žive sjedilačkim načinom života može biti izuzetno teško promijeniti svoje navike. No oni koji se potrude to učiniti sigurno će se uvjeriti da se trud isplati. Između ostalog, možda će za razliku od milijuna ljudi diljem svijeta uspjeti izbjeći osteoporozu.