Razlozi zbog kojih možemo vjerovati Bibliji
1. Povijesna točnost
Bilo bi teško pouzdati se u knjigu u kojoj se nalaze netočni podaci. Zamislite da čitate neki suvremeni udžbenik iz povijesti koji Drugi svjetski rat smješta u 19. stoljeće ili predsjednika Sjedinjenih Država naziva kraljem. Ne biste li zbog takvih grešaka posumnjali u vjerodostojnost cijele te knjige?
NITKO nikada nije uspio osporiti povijesnu točnost Biblije. Ona govori o stvarnim ljudima i događajima.
Ljudi.
Kritičari Biblije dovodili su u pitanje postojanje Poncija Pilata, rimskog upravitelja Judeje koji je dao pogubiti Isusa (Matej 27:1-26). Natpis na kamenu koji je 1961. pronađen u sredozemnoj luci Cezareji dokazuje da je Pilat doista bio vladar Judeje.
Do 1993. osim Biblije nije bio poznat nijedan izvor koji bi svjedočio o tome da je David, hrabar mladi pastir koji je kasnije postao izraelski kralj, doista postojao. No te su godine arheolozi na sjeveru Izraela otkrili bazaltni kamen iz devetog stoljeća pr. n. e. u koji su, prema izvještaju stručnjaka, uklesane riječi “dom Davidov” i “kralj Izraela”.
Događaji.
Sve donedavno mnogi su stručnjaci sumnjali u točnost biblijskog izvještaja koji govori da su se u Davidovo vrijeme Edomci sukobili s Izraelcima (2. Samuelova 8:13, 14). Stručnjaci su tvrdili da su Edomci u to vrijeme bili priprosti ljudi koji su se bavili uzgojem stoke i da još dugo vremena nisu bili odgovarajuće organizirani ni dovoljno moćni da bi ugrozili Izraelce. Međutim, nedavna arheološka otkrića pokazuju da su “Edomci bili visoko civilizirani narod već stoljećima prije [nego što se dosad mislilo], o čemu svjedoči i Biblija”, piše u jednom članku iz časopisa Biblical Archaeology Review.
Ispravne titule.
Tijekom više od 1 600 godina, koliko je trajalo pisanje Biblije, na svjetskoj pozornici izmijenjali su se mnogi vladari. Kad Biblija spominje nekog od tih vladara, uvijek navodi njegovu ispravnu titulu. Naprimjer, ona ispravno kaže da je Herod Antipa bio “tetrarh”, a Galion “prokonzul” (Luka 3:1; Djela apostolska 18:12). U Ezri 5:6 navodi se da je Tatenaj bio upravitelj perzijske provincije “s onu stranu Rijeke”, to jest Eufrata. Sličan opis pronađen je na jednoj kovanici iz četvrtog stoljeća pr. n. e., na kojoj se navodi da je perzijski upravitelj Mazej vladar provincije “s onu stranu Rijeke”.
Točnost u naizgled nevažnim detaljima nije zanemariva. Ako piscima Biblije možemo vjerovati čak i kad govore o sitnim pojedinostima, ne ulijeva li to povjerenje u istinitost drugih dijelova njihovih zapisa?