U NORDIJSKIM zemljama mnoge obitelji vole ići u šumu i brati borovnice, kupine ili neko drugo šumsko voće. U Finskoj svi građani imaju pravo na pristup javnim ili privatnim posjedima u svrhu odmora i rekreacije. To im omogućava da se slobodno kreću prirodom — čak i ako je zemljište na kojem se nalaze nečije privatno vlasništvo — pod uvjetom da ne čine nikakvu štetu i ne prilaze suviše blizu kući u kojoj žive vlasnici imanja. Premda to pravo nije definirano zakonom, ono je dio stare skandinavske tradicije. To pravo omogućava ljudima da gotovo svagdje beru poljsko cvijeće, gljive i šumsko voće.

U Finskoj raste pedesetak vrsta šumskih biljaka s bobičastim plodovima, a većina njih je jestiva. Najčešće vrste su borovnica, nordijska kupina i lingon bobice. (Vidi fotografije na sljedećim stranicama.)

Šumsko voće različitih boja i okusa doprinosi raznovrsnosti ishrane i vrlo je zdravo. “Šumsko voće koje raste u nordijskim zemljama i dozrijeva za izrazito dugih [ljetnih] dana ima intenzivnu boju i miris te sadrži mnogo minerala i vitamina”, piše u knjizi Luonnonmarjaopas (Knjiga o šumskom voću). Osim toga, ti plodovi sadrže vlakna koja stabiliziraju razinu šećera u krvi i smanjuju kolesterol. Oni sadrže i flavonoide, tvari za koje se smatra da općenito doprinose zdravlju organizma.

Isplati li se brati šumsko voće? “Ako ga sami berete, možete dosta uštedjeti jer šumsko voće koje se prodaje u trgovinama zna biti vrlo skupo. Osim toga, kada ga sami berete, znate da je svježe”, kaže Jukka, koji jako voli brati šumsko voće. Njegova žena Niina navodi još jednu korist: “Kad idemo brati šumsko voće, to je prilika za lijep obiteljski izlet.”

“No ako povedete djecu, važno je da budno pazite na njih kako ne bi jela bobice koje bi mogle biti opasne ili se izgubila u šumi”, dodaje Niina. Budući da su neke bobice otrovne, uvijek valja biti na oprezu.

Poput većine Nordijaca, Jukka i Niina jako vole boraviti u šumi. “Volim šumu”, kaže Niina. “U njoj možete naći divan mir i tišinu te uživati u čistom, svježem  zraku. To me opušta i odmara. Osim toga, djeca su sretna kad idemo u šumu.” Jukka i Niina kažu da u tišini šume vole duboko razmišljati i razgovarati jedno s drugim te sa svojom djecom.

Šumsko voće je najukusnije i najhranjivije kada se jede sirovo i svježe ubrano. No to se voće brzo kvari. Da bi se moglo jesti tijekom zime, mora se na neki način konzervirati. U prošlosti su ga ljudi držali u hladnim podrumima, no danas ga većinom spremaju u zamrzivače. Od šumskog voća često se prave džemovi i sokovi.

“Kako li je divno kad za najhladnije zime iz smočnice izvadite staklenke s voćem ubranim prošlog ljeta, oživljavajući uspomene na to ljeto i budeći čežnju za onim koje će tek doći”, kaže jedan švedski pisac u knjizi Svenska Bärboken (Šumsko voće u Švedskoj). Bobičasto šumsko voće može se jesti na razne načine. Za doručak se može jesti s jogurtom, žitaricama ili zobenom kašom. Osvježavajuće šumsko voće koristi se i za pripremu ukusnih deserata i kolača. Od njega se također prave umaci i preljevi živopisnih boja koji služe kao dodatak raznim jelima.

Mnogi ljudi kupuju šumsko voće u najbližoj trgovini. No zamislite da jedan lijep sunčani dan provedete u šumi — udišete svjež zrak, uživate u miru i tišini te berete slatke bobice živopisnih boja. Bila bi to izvrsna prilika da uživate u prirodi i ponesete kući besplatno i ukusno voće! To nas podsjeća na psalmistove riječi: “Kako je mnogo djela tvojih, Jehova! Sva si mudro načinio, puna je zemlja stvaralaštva tvojega” (Psalam 104:24).