U JEDNOJ anketi provedenoj u Velikoj Britaniji i Francuskoj nekoliko tisuća ljudi trebalo je odgovoriti na pitanje koliko imaju povjerenja u 13 institucija. Mediji su bili na posljednjem mjestu, čak iza politike i poslovnog svijeta. Većina ljudi u Sjedinjenim Državama kaže da još uvijek vjeruje novinama. No istraživanja koja je proveo Pew Research Center pokazuju da je takvih ljudi sve manje.

Postoje dobri razlozi za sumnju u istinitost mnogih novinskih napisa, naročito kad je riječ o nacionalnim interesima zemlje u kojoj novine izlaze. Što se dešava u takvim slučajevima? Istina se često žrtvuje u korist drugih ciljeva. Dešava se ono što je rekao Arthur Ponsonby, engleski političar iz 20. stoljeća: “Nakon objave rata istina je prva žrtva.”

Čak i kad nema rata, mudro je s razumnom mjerom opreza ispitati istinitost novinskih napisa. “Lud vjeruje svašta”, kaže jedna biblijska izreka, “a pametan pazi na svoje korake” (Priče Salamunove 14:15). Ukoliko novine čitate s mjerom opreza, one uglavnom mogu zadovoljiti vašu želju za informacijama koje vam trebaju.

Sredstva javnog informiranja važna su u današnje vrijeme jer nam pomažu da budemo u toku sa zbivanjima u svijetu, a to je vrlo bitno. Zašto? Zato što mnogi današnji događaji predstavljaju ispunjenje onoga što je prorekao najveći prorok svih vremena, Isus Krist. Kad su ga pitali kad će doći kraj ovog zlog svijeta, rekao je da će u to vrijeme biti ratova, sve više bezakonja, nestašica hrane, bolesti, potresa i drugih  s time povezanih događaja (Matej 24:3-14; Luka 21:7-11).

U Bibliji također stoji: “U posljednjim danima nastat će kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj.” U tom se proročanstvu dalje navodi da će tijekom tih ‘posljednjih dana’ ljudi biti “ljubitelji sebe, ljubitelji novca” i “neposlušni roditeljima”. Neće imati “prirodne naklonosti”, bit će “bez samosvladavanja, brutalni, bez ljubavi prema dobroti, izdajnici, svojeglavi, napuhani od ponosa, ljubitelji užitaka umjesto ljubitelji Boga” (2. Timoteju 3:1-5).

Promatrajući događaje oko sebe, bez ikakve sumnje možete vidjeti da se ovo biblijsko proročanstvo ispunjava. A ono što se dešava u čitavom svijetu — kako nas izvještavaju novine — samo potvrđuje istinitost biblijskih proročanstava. Znači li to da možemo vjerovati svemu što piše u novinama? Ne, jer čak i oni koji su blisko povezani s novinarstvom preporučuju oprez.

Svi griješe, čak i najpošteniji i najsposobniji novinari. Ariel Hart napisala je za Columbia Journalism Review sljedeće: “U tri godine koliko provjeravam točnost vijesti, nikad nisam naišla na priču bez grešaka, bez obzira na to je li bila duga pet stranica ili je imala samo dva odlomka.” Ona kaže da su u nekima bile navedene “krive godine, zastarjeli podaci, neke su imale pravopisnih i gramatičkih pogrešaka, a u nekima su općepoznate informacije uzete iz druge ruke, te su se na kraju pokazale netočnima”.

Novinari se moraju nositi s nepouzdanim izvorima informacija. Ponekad im se podmetne netočna vijest. Godine 1999. jedan je čovjek proširio lažnu vijest, neslanu šalu o otvaranju “zabavnog parka nalik groblju”, a informaciju je podupro atraktivnom internetskom stranicom na kojoj je naveo lažne podatke o poduzeću koje će navodno izgraditi taj park i telefonski broj na kojem se sam predstavljao kao zastupnik tog poduzeća i davao informacije. Novinska agencija Associated Press nije uspjela otkriti da je riječ o prijevari, pa su zato mnoge dnevne novine u Sjedinjenim Državama objavile tu vijest. Da lažna vijest ne bi bila otkrivena, treba biti “provokativna i potkrijepljena zanimljivim  ilustracijama, neobična, ali ipak takva da se u nju može povjerovati”.

Čak i novinari s dobrim namjerama ne objave uvijek istinite vijesti. “Novinare obično gazi tempo njihovog posla”, kaže jedna novinarka iz Poljske. “Novine se natječu jedne s drugima. Sve žele prve objaviti neku vijest. Zbog toga mnogi od nas ne mogu dobro istražiti činjenice prije nego napišu članak, iako žele iznijeti točne informacije.”

U izvještaju jednog istraživanja pod naslovom Freedom of the Press 2003—A Global Survey of Media Independence navedeno je da u 115 od 193 zemlje nema slobode tiska ili je ona samo djelomična. No i u onim zemljama u kojima postoji sloboda tiska informacijama se lukavo manipulira.

Ponekad se nekim novinarima jednostavno uskrate važne informacije, a ekskluzivno pravo na intervjue i pozivnice da se pridruže političarima na njihovim putovanjima dobiju samo oni koji su podobni. I prihodi od reklama mogu utjecati na točnost vijesti. “Onaj tko plaća oglase i reklame može zaprijetiti da će maknuti skupo plaćene oglase ukoliko urednik objavi bilo kakvu negativnu vijest o oglašivaču”, kaže jedna novinarka iz Poljske. A lektor jednih japanskih novina kaže: “Imajte na umu da je vrlo teško postići cilj da novinske vijesti budu objektivne.”

Ako novinari imaju toliko prepreka da objave vjerodostojnu vijest, možda se pitate kako onda čitatelji mogu znati čemu u novinama vjerovati.

Sasvim je jasno da trebamo biti razboriti. Patrijarh Job je pitao: “Zar uhom mi ne sudimo besjedu k’o što kušamo nepcem okus jela?” (Job 12:11, St). Čitatelj treba podrobno ispitati zvuči li neka informacija istinito. Mudro je da, slikovito rečeno, kuša i prosudi što je istina. Jedan učenik Isusa Krista koji je živio u prvom stoljeću pohvalio  je one koji su slušali apostola Pavla, ali i provjerili izvore na koje se Pavao pozivao kako bi utvrdili je li ono čemu ih je poučavao istina (Djela apostolska 17:11; 1. Solunjanima 5:21).

Slično tome, i mi se dok čitamo novine možemo pitati sljedeće: Na kakvom je glasu novinar koji je napisao vijest? Ima li predrasuda? Je li naveo pouzdane činjenice koje se lako mogu provjeriti? Kome bi iskrivljavanje istine moglo koristiti? Razumno je da čitatelj provjeri različite izvore kako bi utvrdio istinitost iznesenih informacija. Može o onome što je pročitao razgovarati i s drugima. Jedna biblijska izreka kaže: “Tko hodi s mudrima postaje mudar” (Priče Salamunove 13:20).

Dobro je biti oprezan, ali nemojte očekivati savršenstvo. Vidjeli smo da postoji mnogo činitelja koji sprečavaju da novine budu potpuno objektivne. Pa ipak, one vam mogu pomoći da budete u toku sa zbivanjima u svijetu. Važno je biti informiran jer je Isus, kad je govorio o vremenu u kojem mi živimo, potaknuo one koji su ga slušali: “Budite budni” (Marko 13:33). Novine vam mogu pomoći u tome, čak i kad znate da trebate uzeti u obzir njihova ograničenja.