Pogled u svijet
Pasji život
“Australci više troše na kućne ljubimce nego na pomoć drugim zemljama”, izvještavaju novine The Sydney Morning Herald. “Pseći pojasi za spašavanje, dijamantni nakit i osvježivači daha samo su neki od proizvoda koje Australci kupuju svojim kućnim ljubimcima, na koje godišnje potroše čak 2,2 milijarde [australskih] dolara.” Jason Gram, vlasnik trgovine hranom i opremom za kućne ljubimce, primjećuje da su u posljednjih desetak godina ljudi promijenili odnos prema kućnim ljubimcima. “Prije su psi živjeli u dvorištu, bili su puni buha i grizli su kosti, a danas žive u kući, sjede na mekom jastuku i nose ogrlicu ukrašenu umjetnim dijamantima”, kaže Gram. No on napominje da je ta promjena dobra za trgovce jer danas se ljudi ponašaju prema psima kao prema članovima obitelji i kupuju im skupe stvari. Premda se neke pse “tretira kao da imaju ljudske potrebe, želje i mjerila ljepote”, piše Herald, “nije dokazano da psi više vole igračku koja košta 50 dolara od one koja košta 5 dolara. Izgleda da ta ekstravagancija prvenstveno zadovoljava potrebu njihovih vlasnika za pokazivanjem ljubavi.”
Problem buke
Prekomjerna buka vrlo često smanjuje kvalitetu života u velikim gradovima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, buka čak može štetno utjecati na zdravlje, piše španjolski list ABC. To je priznao i španjolski Ustavni sud, koji je donio presudu protiv jedne ugostiteljske ustanove koja je bila optužena za kršenje zakona o zabrani zagađenja bukom. Sud je zaključio da prekomjerna “buka krši temeljno čovjekovo pravo na zaštitu svog moralnog i fizičkog integriteta, osobne i obiteljske privatnosti te privatnosti svog doma”. U sudskoj presudi stajalo je da jaka buka može uzrokovati “oštećenje sluha, poremećaje spavanja, neuroze, povećanje krvnog tlaka i sklonost agresivnom ponašanju”.
Djeca — žrtve rata
Prema procjenama Fonda Ujedinjenih naroda za pomoć djeci, među 800 000 osoba koje su ubijene za vrijeme etničkih sukoba u Ruandi bilo je 300 000 djece, izvještavaju njemačke novine Leipziger Volkszeitung. Procjenjuje se da u Ruandi preko 100 000 djece živi u domaćinstvima u kojima nema nijedne odrasle osobe. “Ta djeca žive u krajnjoj bijedi”, pišu novine.
Kako sačuvati bistar um
“Ljudi koji govore dva jezika mogu u starijoj životnoj dobi duže sačuvati bistar um”, piše list Toronto Star. Psihologinja Ellen Bialystok sa Sveučilišta York testirala je umne sposobnosti 104 ispitanika koji su imali između 30 i 59 godina te 50 ispitanika koji su imali između 60 i 88 godina. Svi su ispitanici imali sličan stupanj obrazovanja i podjednak imovinski status. U obje dobne skupine 50 posto ispitanika tečno je govorilo dva jezika. Svaki je ispitanik dobio neki jednostavni zadatak koji je mogao obaviti na dva različita načina. Pritom se mjerilo brzinu reakcije. “Testiranja su pokazala da ispitanici koji govore dva jezika reagiraju brže nego oni koji govore samo jedan jezik”, piše Toronto Star. Prema riječima gđe Bialystok, ljudi koji govore dva jezika uvijek mogu birati kojim će se jezikom služiti, tako da u svakodnevnoj komunikaciji njihov mozak treba odlučiti na kojem se jeziku trebaju obratiti svom sugovorniku. “Ta ‘mentalna gimnastika’ koristi mozgu jer sprečava usporavanje procesa povezanih s planiranjem i koncentracijom koje je uobičajeno u starijoj životnoj dobi.”
Je li Biblija “politički korektna”?
“U novom anglikanskom molitveniku znatno je promijenjen tekst poznatih molitvi i psalama iz Biblije kako bi se vjernike potaklo na razmišljanje o temama kao što su dugovi zemalja trećeg svijeta i slobodna trgovina”, izvještava novinska agencija Reuters. U molitveniku koji nosi naslov Mala zbirka molitvi za mir i pravdu promijenjen je tekst molitve Očenaš, tako da su Isusove riječi “Kruh naš svagdanji daj nam danas” zamijenjene riječima “Daješ nam kruh naš svagdanji kad uspijemo obraniti svoju zemlju ili dobiti bolju plaću”. Slično tome, u 23. psalmu izbačene su riječi “da mi je i dolinom smrti proći”, a umjesto njih dodano je “čak i ako dođe do sveopćeg rata, neću se bojati, Gospodine”. Ljudi koji drže do vjerske tradicije rekli su da je taj novi molitvenik od 96 stranica “izopačen i bogohulan” te da je “prost i uvredljiv”, piše londonski list The Daily Telegraph.
Pobačaji iz ekonomskih razloga
Suprotno uvriježenom mišljenju, “u Australiji najviše pobačaja učine udane [žene] koje pripadaju srednjem sloju društva, a ne tinejdžerke koje često mijenjaju partnere”, izvještavaju novine The Sydney Morning Herald. Budući da muževi imaju posao s punim radnim vremenom, a žene rade skraćeno ili honorarno, supružnici često iz financijskih razloga odluče da neće imati djece. “Majčinstvo se može loše odraziti na ženinu karijeru i stvoriti financijske poteškoće”, kaže Peter McDonald, profesor demografije na Australskom državnom sveučilištu. “Ako nemaju djece, [žene] mogu vrlo dobro zarađivati, no ako dobiju dijete, prihodi će im se smanjiti.” U Australiji svaka treća trudnoća završi pobačajem, piše Herald.
‘Upoznajte prijatelje svog djeteta’
U Sjedinjenim Državama “među tinejdžerima koji su rekli da je najmanje polovica njihovih prijatelja spolno aktivna ima 31 put više onih koji se opijaju, 5,5 puta više onih koji puše te 22,5 puta više onih koji su probali marihuanu”, piše The New York Times. U istraživanju koje je proveo američki Državni zavod za ovisnosti i zloupotrebu opojnih sredstava, koji djeluje u sklopu Sveučilišta Columbia, sudjelovalo je 500 roditelja i 1 000 mladih u dobi od 12 do 17 godina. Direktor zavoda, Joseph Califano, ml., rekao je: “Roditelji tih tinejdžera koji imaju između 12 i 17 godina mogli su na temelju ovog istraživanja naučiti da svakako trebaju znati s kim njihovo dijete izlazi i tko su mu prijatelji.” Zatim je dodao: “Roditelji koji za vrijeme objeda imaju običaj razgovarati o temama kao što su ljubavne veze, droga i alkohol prije će pomoći svojoj djeci da nikad ne probaju drogu nego oni roditelji koji to ne čine.”
Samoozljeđivanje među mladima
“U Velikoj Britaniji ima više prijavljenih slučajeva samoozljeđivanja nego u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji”, piše londonski The Times. Britanske traumatološke bolnice i dežurne ambulante svake godine prime 150 000 pacijenata koji su se namjerno ozlijedili, primjerice nožem ili nekim drugim oštrim predmetom. Taj je problem najčešći među mladima. “Premda djevojke brojčano nadmašuju mladiće u omjeru sedam naprema jedan, kod mladića se broj slučajeva samoozljeđivanja udvostručio od 1980-ih do danas”, piše The Times. Izgleda da te osobe nanose sebi ozljede “zato što se žele osloboditi emocionalne boli ili zato što su u emocionalnom pogledu potpuno otupjele”. Prema izjavi Andrewa McCullocha iz britanskog Psihijatrijskog udruženja, ovi podaci “mogu se protumačiti kao znak da se mladi suočavaju sa sve većim problemima ili da više ne znaju s njima izaći na kraj”.