“Kod muškaraca koji su skloni izljevima gnjeva ili mrzovoljnom raspoloženju postoji veća vjerojatnost za pojavu poremećaja u radu srca koji se naziva fibrilacija atrija”, piše njujorški Daily News. Istraživači su ustanovili da kod muškaraca koji su impulzivni i nagli, iskaljuju se na drugima kad su frustrirani i ljute se kad ih se kritizira postoji 30 posto veća vjerojatnost za pojavu srčane aritmije. Voditeljica istraživanja, Elaine Eaker, kaže: “Mnogi smatraju da čovjek treba dati oduška svom gnjevu, umjesto da ga potiskuje, te tvrde da tada gnjev neće štetno utjecati na zdravlje. (...) No to nipošto nije slučaj s muškarcima u ovom istraživanju — kod njih je postojala veća opasnost ne samo od fibrilacije atrija nego i od smrti uzrokovane drugim zdravstvenim problemima.”

U Velikoj Britaniji “trećina samaca kaže da najvjerojatnije neće stupiti u brak”, piše londonski Daily Telegraph. Jenny Catlin, analitičarka koja radi za tvrtku Mintel International Group, kaže: “To jasno pokazuje da su ljudi promijenili stav prema braku.” Zatim dodaje: “Danas je puno prihvatljivije da parovi žive zajedno i imaju djecu, a da se nikad ne vjenčaju.” Zbog vrtoglavog porasta troškova vjenčanja — koji sada u prosjeku iznose 16 000 funti — sve je više parova koji se žele vjenčati u inozemstvu. Više od 10 posto britanskih parova odlučuje se za vjenčanje na nekom egzotičnom mjestu. Budući da na takvim vjenčanjima ima manje gostiju i da su ugostiteljske usluge jeftinije, troškovi mogu biti gotovo 70 posto manji nego u Velikoj Britaniji. Dok se broj sklopljenih brakova smanjuje, broj razvoda sve više raste. “Danas ima pet puta više razvedenih starijih osoba nego što ih je bilo prije 30 godina, a postoji bojazan da će taj broj i dalje rasti”, piše Telegraph.

Prema podacima ureda meksičkog Ministarstva pravosuđa u Ciudad de Mexicu, “svaka osma djevojčica i svaki deseti dječak iz Ciudad de Mexica žrtve su seksualnog zlostavljanja”, izvještava list El Universal. Ministarstvo pravosuđa raspačava letke u kojima se roditelje upozorava na problem seksualnog zlostavljanja te im se daje upute o tome što poduzeti u slučaju da dijete postane žrtva takvog zlostavljanja. U letku se savjetuje: (1) Vjerujte svom djetetu i pomozite mu kad vam kaže da ga netko seksualno zlostavlja. (2) Objasnite djetetu da nije ono odgovorno za to što se dogodilo. (3) Recite mu da je takvo postupanje protuzakonito i da ga treba prijaviti policiji kako se ne bi ponovilo.

“Istraživanja pokazuju da 80 do 90 posto ljudi koji si daju istetovirati neki dio tijela kasnije želi ukloniti tu tetovažu”, piše kanadski Vancouver Sun. “Budući da se ljudi sve više tetoviraju, porastao je i broj onih koji žele ukloniti tetovaže”, kaže jedan dermatolog. Tipičan primjer je 27-godišnji Dan, koji je dao skinuti s ruke tetovažu žarkozelene boje. On kaže: “To naprosto više nema veze s mojim današnjim načinom života.” No čak i uz primjenu suvremenih lasera uklanjanje tetovaže može biti bolno, skupo i dugotrajno. “Uklanjanje jedne male tetovaže može koštati i do 1 400 dolara”, pišu novine te dodaju: “Novije tetovaže u boji, a naročito one veće, gotovo je nemoguće ukloniti.”

“U nerazvijenim zemljama svakih 20 sekundi jedna se osoba uguši od dima iz kuhinjske peći”, izvještava časopis Down to Earth iz New Delhija (Indija). “Broj ljudi koji na taj način izgube život znatno premašuje broj onih koji umru od malarije, a jednak je broju ljudi koji umru zbog toga što piju nečistu vodu i što žive u lošim sanitarnim uvjetima.” Budući da ljudi lože ugljen i razne otpatke organskog porijekla te slabo provjetravaju prostorije u kojima se loži, u njihovim je domovima koncentracija otrovnih tvari često i do 100 puta veća od one koju se smatra prihvatljivom. Također je utvrđeno da te tvari imaju veze s bolestima kao što su rak pluća, astma, tuberkuloza i kronični bronhitis. Stručnjaci iz istraživačke organizacije Intermediate Technology Development Group kažu da siromašni ljudi koji si ne mogu priuštiti neke druge vrste ogrjeva koje ne bi toliko onečišćavale zrak ipak mogu u svom domu smanjiti koncentraciju opasnih plinova za čak 80 posto tako da koriste kvalitetne peći koje su spojene na dimnjak ili postave nad ognjištem ventilacijsku kapu. Od 1,6 milijuna ljudi, koliko ih godišnje umre od zagađenog zraka u zatvorenom prostoru, gotovo milijun su djeca.

Sve više Kanađana starijih od 65 godina — što je u Kanadi uobičajena dob za odlazak u mirovinu — još je uvijek u radnom odnosu, piše The Globe and Mail. U proteklih pet godina broj umirovljenika porastao je za 11 posto, a broj osoba koje bi mogle otići u mirovinu, ali i dalje rade, porastao je za gotovo 20 posto. Zašto tako mnogo ljudi odgađa odlazak u mirovinu? “U današnje vrijeme ljudi su zdraviji (...) i duže žive”, kaže Doreen Duchesne, analitičarka iz kanadskog Državnog zavoda za statistiku. Osim toga, ljudi rade zato što im je potreban novac i što žele izbjeći dosadu. U članku je pisalo da 6 posto ljudi starijih od 80 godina još uvijek radi. Najveći broj njih bavi se poljoprivredom, a nakon njih slijede oni koji se bave administrativnim i trgovačkim poslovima.

U zemljama Europske unije broj pušača toliko je porastao da sada oni čine 40 posto stanovništva, izvještava španjolski list El País. Zemlja s najvećim postotkom pušača je Grčka, u kojoj 44 posto stanovništva puši. U Grčkoj se godišnje proizvede 40 000 tona duhana, više nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europe. Među europskim zemljama s najmanjim postotkom pušača, uključujući i osobe koje samo povremeno puše, nalazi se Portugal, u kojem puši tek nešto više od 29 posto stanovništva. To je posebno zanimljivo zato što su u Portugalu cijene duhana niže nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije. Jedan od mogućih razloga za tako mali postotak pušača je to što je u Portugalu još 1982. donesen zakon kojim je zabranjeno reklamiranje duhana te pušenje na javnim mjestima.

Biblija je još uvijek najprevođenija knjiga na svijetu. Danas se u svijetu govori otprilike 6 500 jezika, a Biblija je u cijelosti ili barem djelomično prevedena na 2 355 jezika. Bibliju se može čitati na 665 afričkih jezika, 585 azijskih jezika, 414 jezika kojima se govori na području Australije i Oceanije, 404 jezika kojima se govori u Latinskoj Americi i na Karibima, 209 europskih jezika te na 75 jezika kojima govore stanovnici Sjeverne Amerike. Udruženje Sjedinjena biblijska društva trenutno radi na prevođenju Biblije na oko 600 jezika.