Pogled u svijet
Propovijedi na prodaju
“Premorenim svećenicima koji se muče sa sastavljanjem propovijedi najzad su uslišene molitve: na Internetu je jedan anglikanski laički propovjednik kreirao stranicu na kojoj se mogu naći propovijedi za svaku priliku”, izvještava londonski The Daily Telegraph. Bob Austin, koji je kreirao tu web stranicu, kaže: “U današnje vrijeme svećenici imaju sve više obaveza i sve manje vremena za sastavljanje propovijedi.” Austin kaže da se na njegovoj stranici mogu naći “prikladne gotove propovijedi”, koje “potiču vjernike na razmišljanje, nadahnjuju ih i pružaju im pouku”. Na web stranici trenutno se nudi “preko 50 ‘isprobanih’ propovijedi u kojima se obrađuju razni biblijski tekstovi i teme”, no izbjegava se ekstremna ili doktrinarno sporna gledišta, objašnjavaju novine. Te propovijedi koje su “prihvatljive širokom krugu vjernika jer traju samo 10 do 12 minuta” prodaju se po cijeni od deset eura.
Automobili “zagospodarili gradom”
“Automobili su potpuno zagospodarili gradom”, pišu novine Reforma iz Ciudad de Mexica. Godine 1970. u tom je gradu omjer automobila i stanovnika bio 1 naprema 12 423. Do 2003. broj automobila toliko je porastao da sada omjer iznosi otprilike 1 naprema 6. Broj automobila na ulicama Ciudad de Mexica tako vrtoglavo raste da je 2002. u tom 18-milijunskom gradu registrirano više novih automobila nego novorođene djece. No ispušni plinovi svih tih automobila uzrokuju preko 80 posto zagađenja zraka u Ciudad de Mexicu. Osim toga, nekim ljudima koji žive u prigradskim naseljima treba gotovo tri sata da stignu na posao, a jedan od glavnih razloga je zakrčenost gradskih prometnica. Procjenjuje se da će do 2010. broj automobila u Ciudad de Mexicu porasti za milijun.
Britanci sve zaduženiji
“U Velikoj Britaniji dugovi bi mogli oslabiti privredu i dovesti do toga da 25 posto stanovništva upadne u financijske probleme iz kojih se neće moći izvući”, piše londonski The Daily Telegraph. Novine dodaju kako je Velika Britanija “postala zemlja čiji stanovnici žive na kredit i opterećeni su s 878 milijardi funta duga nagomilanog putem potrošačkih kredita”. Ne računajući otplaćivanje hipoteke, svaki Britanac u prosjeku duguje 3 383 funte. Riječ je o dugovima nagomilanim putem kreditne kartice, posuđivanjem novca od drugih ljudi ili prekoračenjem bankovnog računa. “Zapanjujuće mnogo ljudi grca u dugovima i strahuje da ih jednog dana više neće moći otplaćivati”, pogotovo ako porastu kamatne stope ili stopa nezaposlenosti. Frances Walker iz Savjetovališta za korisnike potrošačkih kredita kaže: “Ako vam na mjesečnu otplatu duga, ne računajući hipoteku, odlazi više od 20 posto mjesečnih primanja, to znači da živite iznad svojih mogućnosti.” Unatoč tim upozorenjima, predviđalo se da će tijekom 2003. britanski turisti povećati ukupni dug za 3 milijarde funta.
Krave vrednije od ljudi?
Jaz između bogatih i siromašnih ljudi u svijetu sve se više produbljuje. U proteklih 20 godina udio najnerazvijenijih zemalja (u kojima živi 700 milijuna stanovnika) u ukupnoj svjetskoj trgovini smanjio se s 1 posto na 0,6 posto. “Danas većina afričkog crnačkog stanovništva živi siromašnije nego što su nekad živjeli njihovi roditelji”, piše francuski ekonomist Philippe Jurgensen u časopisu Challenges. Tako, naprimjer, prihodi od kojih živi 67 milijuna Etiopljana čine trećinu prihoda s kojima raspolaže 400 000 stanovnika Luksemburga. Jurgensen napominje da u nekim europskim zemljama poljoprivrednici imaju pravo na mjesečnu novčanu pomoć u iznosu od 75 eura po kravi, a da istovremeno oko 2,5 milijardi ljudi mjesečno zaradi manje od 75 eura. Prema tome, u mnogim dijelovima svijeta “siromašan čovjek vrijedi manje od krave”, kaže Jurgensen.
Glazba i agresivnost
U SAD-u su istraživači s Državnog sveučilišta Iowe i teksaškog Ministarstva socijalne skrbi proveli pet pokusa u kojima je sudjelovalo preko 500 studenata, a cilj tih pokusa bio je utvrditi kako na ispitanike utječu pjesme čiji su tekstovi prožeti nasiljem. Nakon što su ispitanici odslušali nekoliko pjesama koje govore o nasilju i nekoliko drugih koje ne govore o nasilju (sve je otpjevao isti pjevač), bili su podvrgnuti nizu testova kako bi se utvrdilo jesu li postali agresivniji. U zaključku studije, koju je objavio Journal of Personality and Social Psychology, rečeno je da pjesme koje govore o nasilju mogu dovesti do toga da osoba iz čista mira postane ratoborna i da joj se jave agresivne misli. “Jedan od najvažnijih zaključaka ovog i nekih drugih istraživanja o nasilju u svijetu zabave glasi: tekstovi pjesama snažno utječu na onog tko ih sluša”, rekao je voditelj istraživačkog tima Craig Anderson. “To je poruka kojoj trebaju obratiti pažnju svi ljudi, a naročito roditelji djece i adolescenata”, rekao je Anderson.
Pijana djeca
Jedno istraživanje koje je provedeno na odjelima hitne pomoći u 50 britanskih bolnica pokazalo je da “djeca koja imaju svega šest godina znaju završiti u bolnici jer su popila previše alkohola”, izvještava londonski The Daily Telegraph. U jednoj su bolnici liječnici i medicinske sestre izjavili da tijekom ljetnih školskih praznika imaju i do 100 takvih slučajeva tjedno. “Preko 70 posto bolničkog osoblja smatra da se snižava prosječna dob djece koja zbog zloupotrebe alkohola dospiju u bolnicu”, pišu novine. Osim toga, jedan nedavni službeni izvještaj pokazuje da se u Velikoj Britaniji u posljednjih 20 godina utrostručio broj smrtnih slučajeva uzrokovanih zloupotrebom alkohola.
Talijanski tinejdžeri i zloupotreba droge
Prema rezultatima istraživanja koje je proveo Institut San Raffaele u Milanu, 42 posto anketiranih talijanskih školaraca u dobi od 14 do 19 godina priznalo je da uzima drogu. No talijanska ministrica obrazovanja Mariolina Moioli smatra da je taj postotak u stvarnosti još veći. Sudeći po odgovorima ispitanika, najpopularnije droge su marihuana i hašiš. Među učenicima koji uzimaju drogu 34 posto reklo je da to čini u školi, 27 posto u diskotekama, a 17 posto kod kuće. Istraživanje je također pokazalo da 82 posto učenika pije alkoholna pića.
Ogromno morsko čudovište
“Nedaleko od obale Antarktike ribari su ulovili rijetku i veoma opasnu lignju koja ima oči velike kao tanjur i mnogo oštrih kliješta pomoću kojih hvata plijen”, piše australski The Daily Telegraph. Steve O’Shea, biolog mora s Novog Zelanda, rekao je: “Vidio sam nekoliko divovskih lignji, no ovo je uistinu senzacionalno otkriće.” Taj primjerak lignje Mesonychoteuthis hamiltoni težak je 150 kilograma i izgleda da još nije bio potpuno narastao. “To je vrlo agresivno stvorenje”, rekla je Kat Bolstad, biolog mora iz SAD-a. “Ako padnete u more i nađete se u blizini te lignje, crno vam se piše.” Prema Reutersovom izvještaju, “ta divovska lignja pronalazi hranu zahvaljujući tome što njeno tijelo svijetli u mračnim morskim dubinama, što joj omogućava da vidi lovinu svojim ogromnim očima — većim od očiju bilo koje druge životinje. (...) Ima osam kraćih i dva duža kraka na kojima se nalazi i do 25 nazubljenih kliješta, koja su čvrsto usađena u mišiće i mogu se okrenuti za 360 stupnjeva. Osim toga, na krakovima ima i prianjaljke, tako da joj riba nikako ne može umaći.”