Neispavanost — sve veći problem?
MILIJUNI ljudi danas u velikom su “dugu”. Taj bi dug mogao biti odgovoran za velik broj prometnih nesreća, uništenih karijera, pa čak i brakova. Taj dug štetno djeluje na zdravlje i životni vijek čovjeka. On slabi naš imunološki sustav i čini nas podložnima raznim infekcijama. Povezuje ga se s različitim bolestima, kao što su dijabetes, srčane bolesti i pretjerana gojaznost, te s drugim zdravstvenim problemima. Pa ipak, većina ljudi nije ni svjesna postojanja tog “duga”.
Zajednički uzrok svih ovih problema jest neispavanost, koja se javlja uslijed pomanjkanja kvalitetnog sna, a bez njega tijelo ne može normalno funkcionirati. Ona može biti posljedica namjernog lišavanja sna, što je rezultat nečijeg načina života, ili nenamjernog, do kojeg dolazi uslijed bolesti.
Zdravstveni stručnjaci procjenjuju da ljudi danas noću spavaju sat manje nego što je potrebno. Mada bi neki to mogli smatrati zanemarivom razlikom, ipak se radi o šest milijardi sati “duga” svake noći, što je stručnjake ponukalo da se više posvete istraživanju bolesti koje su posljedica poremećaja spavanja te utjecaja tih bolesti na kvalitetu života.
Nekada je medicina sve poremećaje vezane uz kronično pomanjkanje sna smatrala samo jednim poremećajem, koji se obično naziva nesanica. Međutim, jedna komisija američkog Kongresa navela je čak 17 takvih poremećaja. U svakom slučaju, nesanica ima toliko mnogo uzroka da se često smatra samo simptomom nekih drugih problema, kao što i povišena temperatura često ukazuje na postojanje neke infekcije.
Neispavanost može biti vrlo opasna čak i onda kada se radi o samo povremenom problemu. To nam potvrđuje primjer Toma. Premda je bio iskusan vozač, svojim je kamionom udario u nasip, pri čemu se na glavnu autocestu izlilo 400 litara sumporne kiseline. Tom iskreno kaže: “Zaspao sam.” Analizom prometnih nesreća koje su se dogodile na dvije autoceste u Americi utvrđeno je da su otprilike 50 posto svih prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama skrivili pospani vozači.
Spomenimo i opasnosti kojima su izloženi oni koji rade u blizini nekog pospanog kolege. Australska istraživačica Ann Williamson kaže: “Nakon 17 do 19 probdjevenih sati [sudionici *
ispitivanja] postigli su u pojedinim testovima jednako loše rezultate kao i osobe s 0,5 promila alkohola u krvi ili čak lošije od njih.” Drugim riječima, ispitanici su funkcionirali poput osoba kojima bi u nekim zemljama zbog količine alkohola u krvi bilo zabranjeno upravljati automobilom. Stotine tisuća prometnih nesreća i nesreća na radnom mjestu koje se dešavaju svake godine zbog pomanjkanja sna jasno pokazuju da neispavanost uistinu uzrokuje ogromne gubitke i patnje.Zbog čega su ljudi neispavani? Jedan od uzroka mogla bi biti jedna pojava u društvu vezana za radno vrijeme koje ponegdje traje 24 sata na dan, i to svih sedam dana u tjednu. USA Today o toj pojavi govori kao o “kulturnom šoku koji mijenja ustaljeni način života” te navodi kako taj “novi val trgovina i drugih uslužnih djelatnosti koje svoje usluge nude 24 sata na dan ostvaruje profit ignorirajući sat”. Nadalje, u mnogim zemljama ljudi provedu cijelu noć pred televizorom ili surfaju po Internetu u vrijeme kada bi trebali biti u krevetu. Tu su još i emocionalni poremećaji te brige koje često pojačava stres i užurbani tempo života. I na kraju možemo spomenuti i brojne fizičke bolesti koje također mogu doprinijeti pojavi neispavanosti.
Mnogi liječnici ističu kako im je teško uvjeriti pacijente da je pomanjkanje sna ozbiljan problem. Jedan se liječnik žalio kako kroničnu premorenost neki čak smatraju “stanovitim statusnim simbolom”. A kako se zdravstveno stanje takvih osoba često pogoršava vrlo neprimjetno, mnogi nisu ni svjesni da pate od nekog teškog poremećaja spavanja, već sami sebe uvjeravaju kako su to samo znakovi starenja ili umora uslijed životnih briga ili da su stalno umorni zato što se nikad ne stignu dovoljno odmoriti.
Nadoknaditi nagomilani manjak sna nije lako. No ako znamo što kvalitetan san sve uključuje te kako prepoznati simptome neispavanosti, to nas može potaknuti da učinimo potrebne promjene. No naučimo li prepoznati simptome teškog poremećaja spavanja, to nam može spasiti život.
^ odl. 7 Umor se smatra jednim od glavnih krivaca za mnoge od najvećih katastrofa 20. stoljeća. Vidi Probudite se! od 8. veljače 2001, stranica 6.
[Slika na stranici 4]
Čak i povremena neispavanost može dovesti do teških nesreća