“Nije mi dobro.” Kada vam dijete žalosnim glasom kaže tako nešto, vjerojatno mu odmah izmjerite temperaturu. Ukoliko je povišena, možda se zabrinete, što je i razumljivo.

Prema jednom istraživanju koje je proveo Centar za djecu Johns Hopkins u Baltimoreu (Maryland, SAD), 91 posto roditelja smatra da “čak i malo povišena temperatura može naškoditi djetetu, primjerice dovesti do konvulzija ili oštećenja mozga”. Isto istraživanje pokazalo je da “89% roditelja daje djeci lijekove za snižavanje temperature prije nego što ona dostigne 39 Celzijevih stupnjeva”.

No koliko se zapravo trebate zabrinuti kada djetetu poraste temperatura i što je najbolje poduzeti?

Što uzrokuje povišenu tjelesnu temperaturu? Mada se normalna tjelesna temperatura u prosjeku kreće oko 37 Celzijevih stupnjeva (mjerena u ustima), ona obično u toku dana varira za desetinku stupnja ili više. * Stoga tjelesna temperatura može ujutro biti niža, a predvečer nešto viša. Dio mozga koji poput termostata regulira tjelesnu temperaturu naziva se hipotalamus, a nalazi se na njegovom donjem dijelu. Povišena temperatura javlja se kao reakcija na aktivnosti imunološkog sustava, koji, očito u slučaju napada bakterija ili virusa, počinje u krvi stvarati tvari po imenu pirogeni. Njihova prisutnost u krvi signalizira hipotalamusu da je vrijeme da se “podesi” na višu temperaturu.

Premda povišena temperatura može biti neugodna te izazvati dehidraciju, ona ne mora uvijek biti štetna. Ustvari, čini se da ona uvelike pomaže tijelu da se odupre bakterijskim i virusnim infekcijama, navode u Zakladi Mayo za prosvjetni i istraživački rad u medicini. “Virusi koji uzrokuju prehladu i druge infekcije dišnog sustava vole niže temperature. Malo povišena temperatura koju stvara tijelo zapravo  vam može pomoći da se oslobodite virusa.” Zbog toga stručnjaci iz navedene Zaklade dalje navode kako “nema potrebe snižavati tek malo povišenu temperaturu jer se time može oslabiti djetetove prirodne obrambene mehanizme”. Zanimljivo je da jedna bolnica u Meksiku određene vrste oboljenja liječi povisivanjem tjelesne temperature pacijenta, što se naziva hipertermija.

Dr. Al Sacchetti iz američkog Udruženja liječnika hitne pomoći rekao je: “Povišena temperatura rijetko je sama po sebi problem. Međutim, ona ukazuje na moguću infekciju. Zbog toga bi u slučaju povišene temperature više pažnje trebalo posvetiti samom djetetu i mogućoj infekciji, a ne se usredotočiti na temperaturu.” Američko pedijatrijsko udruženje savjetuje: “Temperature niže od 38 Celzijevih stupnjeva u pravilu ne treba snižavati ukoliko se dijete ne osjeća loše i nije nikada imalo febrilne konvulzije (grčevi mišića). Čak i više temperature nisu same po sebi opasne i nisu znak nekog težeg poremećaja ukoliko dijete nije nikada imalo konvulzije i ne pati od neke kronične bolesti. Puno važnije od same temperature jest to kako dijete reagira na nju. Ukoliko normalno jede i spava te je živahno, vjerojatno mu ne treba nikakav lijek.”

To dakako ne znači da se ne može ništa učiniti kako bi se pomoglo djetetu. Neki medicinski stručnjaci preporučuju sljedeće u slučaju blago povišene temperature: U sobi u kojoj dijete boravi mora biti ugodno svježe, a ono lagano obučeno. (Pretjerano utopljivanje može utjecati na porast temperature.) Potičite dijete da uzima više tekućine, primjerice vode, razblaženih voćnih sokova i juhe, jer povišena temperatura može dovesti do dehidracije. * (Napici koji sadrže  kofein, kao što su oni s ekstraktom kole ili crni čaj, zapravo su diuretici koji mogu pridonijeti dehidraciji.) Dojenčad treba nastaviti dojiti. Djeci nemojte davati teško probavljivu hranu jer povišena temperatura usporava probavu.

Kada temperatura prijeđe 39 Celzijevih stupnjeva, djetetu se često daju lijekovi za snižavanje temperature koji se mogu dobiti bez recepta, kao što su paracetamol i ibuprofen. Međutim, vrlo je važno pridržavati se navedenih uputstava o doziranju. (Djeci ispod dvije godine ne smije se dati nijedan lijek bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.) Lijekovi za snižavanje temperature ne suzbijaju viruse. Zbog toga oni neće pridonijeti bržem oporavku djeteta od prehlade ili neke druge slične bolesti, ali će mu vjerojatno ublažiti tegobe. Neki stručnjaci također savjetuju da se djeci mlađoj od 16 godina temperaturu ne snižava aspirinom jer ga se povezuje s Reyovim sindromom — po život opasnom bolešću. *

Povišenu temperaturu može se sniziti i vodom. Posjednite dijete u kadu u kojoj ima nekoliko centimetara mlake vode i potom ga lagano istrljajte mokrom spužvom ili krpom. (Nemojte koristiti alkohol jer to može biti opasno.)

Popratni okvir sadrži neke korisne savjete u vezi s time kada pozvati liječnika. Medicinska pomoć naročito je potrebna ukoliko živite u području gdje haraju virusne bolesti koje su popraćene groznicom, kao što su denga, ebola, trbušni tifus ili žuta groznica.

Sve u svemu, najbolje što možete učiniti za svoje bolesno dijete jest to da se što bolje brinete za njega. Zapamtite da su visoke temperature koje uzrokuju oštećenje mozga ili smrt vrlo rijetke. Čak i konvulzije izazvane temperaturom, premda vas mogu uplašiti, obično ne ostavljaju nikakve trajne posljedice.

Dakako, najbolji lijek ipak je prevencija i svoje ćete dijete gotovo najbolje zaštititi od infekcije tako da ga poučite osnovnim pravilima higijene. Djecu treba naučiti da često peru ruke — naročito prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon boravka na javnim mjestima gdje ima puno ljudi ili nakon što su dirali životinje. No ukoliko i usprkos vašim najboljim nastojanjima dijete ipak dobije povišenu temperaturu, ne paničarite. Kao što smo vidjeli, postoji mnoštvo načina na koje mu možete pomoći.