Pogled u svijet
Psovanje uzima maha
Mnogi stanovnici Sjeverne Amerike zabrinuti su jer smatraju da “gube bitku za očuvanje uljudnosti”, stoji u jednom članku novina The Toronto Star. To je naročito vidljivo po “sve češćem psovanju”. Prema riječima P. M. Fornija, voditelja programa za promicanje uljudnosti pri Sveučilištu Johns Hopkins, psovanje je danas toliko uobičajeno da mnogi mladi misle kako u tome nema ništa loše, dok većina odraslih izgleda uopće na to ne obraća pažnju niti ih to imalo brine. Iste novine izvještavaju da je profesor Timothy Jay utvrdio da “djeca počinju koristiti nepristojne riječi već s godinu dana kada postaju sposobna koristiti riječi koje čuju od roditelja ili na televiziji”. Jedna anketa pokazuje da “psovke čine oko 10 posto riječi koje odrasla osoba izgovori na radnom mjestu, a 13 posto u slobodno vrijeme”. Jedna druga statistika objavljena u listu Star otkriva da je u Sjedinjenim Državama “u razdoblju od 1989. do 1999. psovanje na televiziji poraslo za više od 500 posto”.
Kako usnule čiope ostaju u zraku
Čiope ne samo da spavaju u letu već i uspijevaju ostati nad svojim staništem, a da ih vjetar ne odnese. Da bi saznali kako to uspijevaju, ornitolozi Johan Bäckman i Thomas Alerstam sa Sveučilišta u Lundu (Švedska) upotrijebili su radar pomoću kojeg su pratili noćno kretanje čiopa. U njemačkom znanstvenom časopisu Bild der Wissenschaft stoji da su ti istraživači uočili određeni način letenja koji čiopama omogućava da ostanu u zraku. Te se ptice podignu na veliku visinu, do 3 000 metara, i potom lete dijagonalno u odnosu na smjer vjetra, ritmički mijenjajući smjer kretanja svakih nekoliko minuta. Pomoću tog ritmičkog kretanja lete s jednog kraja na drugi iznad svog staništa. S druge strane, kad je vjetar slab, primijećeno je da čiope tokom svog sna kruže zrakom.
“Bolest koju možemo izbjeći”
“Osteoporoza je bolest koju možemo izbjeći”, piše u australskom listu The Sun-Herald. “Nju se u najčešće slučajeva može spriječiti. Unatoč tome, predviđa se da će do 2020. svaki treći bolnički krevet biti zauzet jer će u njemu ležati žena s nekim prijelomom kostiju.” Izvještaj organizacije Osteoporosis Australia pokazuje da je ta bolest koja kosti čini poroznima i krhkima “češća od povišene razine kolesterola u krvi, alergija ili prehlade. Na njeno liječenje troši se više nego na liječenje dijabetesa ili astme. A od slomljenog kuka umre više žena nego od svih oblika raka zajedno.” Profesor Philip Sambrook kaže da će prema procjenama polovica žena i trećina muškaraca u Australiji u svom životu imati neki prijelom izazvan osteoporozom. “Najbolja prevencija”, piše u ranije spomenutom listu, “jest vježbanjem i uzimanjem dovoljne količine kalcija ojačati koštanu masu do 30. godine života.” Rizik oboljenja od osteoporoze može se uvelike smanjiti ako se izbjegava pušenje te pretjerano konzumiranje alkohola i kofeina. Dobro je redovito vježbati i jesti hranu bogatu kalcijem i vitaminom D.
“Svetica” koja razrješuje probleme
“Posljednjih su godina vrlo popularni Sveti Juda Tadej, zaštitnik beznadnih situacija; Sveta Rita, spasiteljica očajnika; Sveta Hedviga, zaštitnica dužnika, i Sveti Ekspedit, zaštitnik u hitnim situacijama”, piše u novinama Veja. “Svetica” koja je u zadnje vrijeme stekla popularnost među katolicima u Brazilu je “Naša Gospa razrješiteljica čvorova”. Taj neobičan naziv nastao je na temelju slike koja visi u jednoj kapelici u Augsburgu (Njemačka), a prikazuje Djevicu Mariju kako razrješuje čvorove na jednoj vrpci. Zahvaljujući medijskim ličnostima koje su je reklamirale “Naša Gospa razrješiteljica čvorova” stekla je poklonike koji traže od nje da im pomogne riješiti zamršene zdravstvene, bračne i financijske probleme. U isto vrijeme trgovina medaljonima, krunicama, likovima i naljepnicama za automobile postala je iznimno unosan posao. “U pomami za ‘Razrješiteljicom’ nema ničeg lošeg, no to će kratko trajati”, predviđa Darci Nicioli, tajnik najvećeg katoličkog svetišta u Brazilu.
Evanđelje u svemiru
Dok znanstvenici i dalje debatiraju o tome ima li života izvan našeg planeta, Berliner Morgenpost izvještava da su svećenici iz zvjezdarnice u Vatikanu došli do zaključka kako “stanovnici Zemlje nisu jedino Božje stvaralačko djelo u svemiru. Bog je stvorio i vanzemaljce.” Upravitelj zvjezdarnice George Coyne rekao je da je “svemir naprosto prevelik da bismo bili sami”. Da bi vanzemaljce upoznalo s Evanđeljem, nekoliko samostana poslalo je u svemir Novi zavjet u obliku šifrirane poruke. U spomenutim novinama piše da Vatikan želi saznati “je li se Isus Krist pojavio i na tim drugim planetama”. A Coyne dodaje da žele saznati i “da li je Isus Krist spasio stanovnike” i tih planeta.
Pomicanje “sudnjeg dana”
Urednici časopisa The Bulletin of the Atomic Scientists pomaknuli su kazaljke čuvenog sata sudnjeg dana “dvije minute naprijed, na sedam minuta do ponoći”, izvještavaju pariške dnevne novine International Herald Tribune. Kazaljke su pomaknute zbog “zabrinutosti oko sporog razoružanja, sigurnosti zaliha nuklearnog oružja i terorizma”. Kazaljke sata, koji simbolizira koliko je svijet blizu nuklearnog uništenja, pomicane su 17 puta otkako je 1947. postavljen. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. kazaljke su vraćene unatrag, na 17 minuta do ponoći, ali kako godine prolaze, sve su bliže ponoći. Kazaljke su zadnji put pomaknute 1998, i to s 14 na 9 minuta do ponoći. Otada je onesposobljeno samo 3 000 komada nuklearnog oružja, tako da sada nuklearne sile posjeduju preko 31 000 komada takvog oružja.
Švicarska odlučila postati članica UN-a
“Kao što pokazuje glasanje cijele zemlje, u kojem je odlučujućih bilo samo nekoliko glasova, neutralna Švicarska namjerava (...) ostaviti iza sebe desetljeća izolacionizma i postati članica Ujedinjenih naroda”, stoji u The New York Timesu. Potrebno je podnijeti službenu prijavu Generalnoj skupštini UN-a da bi Švicarska postala 190. članica te organizacije. Kad je Švicarska o tome zadnji put glasala 1986, većina je bila protiv “jer se bojala da će biti ugrožena tradicionalna neutralnost te države”. Čemu takva promjena? “Iako je u Ženevi, gradu u toj državi, sjedište Evropske centrale Ujedinjenih naroda i iako je uključena u nekoliko njenih agencija, vlada se bojala da bi Švicarska daljnjom nezainteresiranošću da postane članica politički i ekonomski oslabila te da bi došlo u pitanje njeno sudjelovanje u mirovnim procesima u dalekim sukobima”, piše u Timesu. Isto tako, Švicarska je možda uvidjela da treba poboljšati svoj ugled nakon što je nedavno otkriveno da su u švicarskim bankama ležale gomile novca žrtava holokausta, a ta je država vraćala s granice mnoge izbjeglice koje su bježale iz nacističke Njemačke.
Smrtonosni steroidi
Procijenjeno je da u Poljskoj “oko 60 posto onih koji se bave bodibildingom koristi steroide”, izvještava poljski tjednik Wprost. Tinejdžeri koji imaju 17, 18 godina počnu ih uzimati početkom godine “kako bi do lipnja mogli s ponosom pokazivati svoje mišiće na bazenima”. Iako se steroide “može kupiti u gotovo svakoj teretani”, oni su opasni za tijelo. “Steroidi ne oštećuju samo jetru već i mišiće”, kaže profesor Janusz Nauman s Medicinskog fakulteta u Varšavi. Ostale popratne pojave su problemi s kožom i kosom, hiperaktivnost, agresivnost i emocionalni poremećaji. Neke od popratnih pojava koje usljeđuju zbog korištenja steroida vidljive su tek godinama kasnije. Naprimjer, “utjecaj dopinga na zdravlje sportaša iz [bivše] Istočne Njemačke koji su ga naveliko uzimali pedesetih bio je uočljiv sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća”, kaže Nauman. Wprost dodaje i to da korištenje steroida “povećava rizik od pribjegavanja heroinu i drugim drogama”.