Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Mladi pitaju . . .

Što učiniti kad naiđem na gnjevnu osobu?

Što učiniti kad naiđem na gnjevnu osobu?

Bio je užasno bijesan. Htio me istući, vjerojatno zato što nisam jak. Uzmičući rekao sam mu: ‘Čekaj! Stani malo! Stani malo! Zašto me želiš tući? Ništa ti nisam učinio. Uopće ne znam zašto se ljutiš. Možemo li razgovarati?’” (16-godišnji David)

JESI li se ikada našao na putu gnjevnoj, nasilnoj osobi? Biblija je prorekla da će ljudi danas biti “brutalni, bez ljubavi prema dobroti” (2. Timoteju 3:3). I premda si vjerojatno učinio sve što možeš kako bi izbjegao ‘gnjevljivog i žestokog čovjeka’, možda ponekad jednostavno ne možeš izbjeći gnjevne ljude (Priče Salamunove 22:24). Kako bi trebao postupiti kad se nađeš u takvoj situaciji?

Kako reagirati na tuđi gnjev

Danas bi mnogi mladi vjerojatno reagirali tako da i sami iskale bijes. No time se samo stvara još veća gorčina. Osim toga, ako izgubiš kontrolu nad sobom, spustit ćeš se na nivo osobe koja iskaljuje bijes. U Pričama Salamunovim 26:4 stoji: “Ne odgovaraj bezumniku po bezumlju njegovu, da ne budeš i ti kao on.” Mladić imenom Jeremy na težak je način shvatio istinitost ovih riječi. Prisjeća se kako je sjedio za stolom u školskoj blagovaonici: “Tamo je bila grupa mladića koji se uvijek međusobno zadirkuju, a rade to i drugima. Često bi me zadirkivali. Obično se ne bih obazirao na to što su govorili. No tada je jedan počeo ružno govoriti o mojoj majci, pa sam izgubio kontrolu i bijesno nasrnuo na njega.” S kakvom posljedicom? “Dobro me istukao”, kaže Jeremy.

Biblija daje sljedeći mudar savjet: “Odgovor blag utišava gnjev, a riječ prijeka [“osorna”, St] podiže srdnju” (Priče Salamunove 15:1). Da, ako se s gnjevnom osobom razgovara ‘osornim riječima’, situacija se samo pogoršava. S druge strane, blag odgovor u većini slučajeva može smiriti napetu situaciju.

Sjeti se Davida kojeg smo spomenuli u uvodu. On je uspio razgovarati s mladićem koji ga je htio napasti i saznati zašto je gnjevan. Ispostavilo se da mu je netko uzeo ručak, pa je jednostavno morao iskaliti svoj bijes na prvoj osobi koju je sreo. “Ako me istučeš, to neće vratiti tvoj ručak”, pokušao ga je urazumiti David. Tada mu je predložio da obojica odu do kantine. “Budući da sam poznavao gospođu koja tamo radi”, prisjeća se David, “mogao sam uzeti za njega drugi ručak. Pružio mi je ruku i kasnije se prijateljski ophodio sa mnom.” Vidiš li koliko snažne mogu biti blage riječi? Kao što kaže jedna izreka, “mek jezik lomi kosti” (Priče Salamunove 25:15).

Blagost — odraz slabosti ili snage?

Istina, pomisao da se ima “mek jezik” možda ne zvuči kao najbolje rješenje. Moglo bi se činiti da je bolje biti grub ili pravi muškarac pa na gnjev uzvratiti gnjevom. Možda se čak bojiš da će te zbog blagosti drugi smatrati slabićem. No što zapravo znači biti blag? Prema jednom rječniku, biti blag znači biti popustljiv. No taj isti izvor dodaje: “Iza popustljivosti stoji čelična snaga.” Dakle, daleko od toga da je blagost odraz slabosti, ona može biti odraz snage. Ali kako to može biti?

Pa, jedan od razloga je taj što se blaga osoba svladava i ne može je se lako izbaciti iz ravnoteže. S druge strane, osoba koja nije blaga djeluje nesigurno, frustrirano ili čak očajno. Ona se i ne samosvladava. Budući da ne može kontrolirati osjećaje, vjerojatno je stalno u sukobu s drugima. Doista, “tko nema vlasti nad duhom svojim, on je grad razvaljen bez zidova” (Priče Salamunove 25:28). Da, osoba blage naravi doista je jaka osoba!

Biblijske osobe blage naravi

Razmotri primjer Isusa Krista. Za sebe je rekao da je “blage ćudi i ponizna srca” (Matej 11:29). Nikada nije bio grub ili nerazuman, uzvraćajući istom mjerom kad mu se nanosilo bol. Ustvari, apostol Petar, Isusov osobni prijatelj, zapisao je: “Kad su [Isusa] vrijeđali, nije uzvraćao vrijeđanjem. Kad je trpio, nije stao prijetiti, nego je sebe povjeravao onome koji pravedno sudi” (1. Petrova 2:23). Pa ipak, sjeti se da je taj isti Isus “ušao u hram i istjerao sve koji su prodavali i kupovali” (Matej 21:12). I da je ikada trebao Božju pomoć, Isus je mogao zatražiti “više od dvanaest legija anđela”! (Matej 26:53). Ne, on zasigurno nije bio slabić.

Razmotri i primjer suca Gedeona, o kojem se izvještava u biblijskoj knjizi Suci 8:1-3 (St). Nakon velike vojne pobjede, neki vojnici iz Efraimovog plemena uvrijedili su se jer su smatrali da im nije bila pružena prilika da uživaju u vojnoj slavi. “Kako si postupio prema nama: nisi nas pozvao kada si pošao u boj protiv Midjanaca?” izazivali su Gedeona. “I žestoko mu prigovoriše.” Gedeon je bio ‘hrabri junak’ (Suci 6:12). Lako je mogao upotrijebiti silu kako bi im odgovorio na provokaciju. Umjesto toga, blago im je odgovorio i tako potpuno ugasio rasplamtjele osjećaje tih ljudi. “Što sam ja učinio kad se usporedim s vama?” pitao je Gedeon. Kakvu su reakciju izazvale ove skromne riječi? “Na te riječi utiša se njihova srdžba prema njemu.”

Razmotrimo kao posljednji i biblijski izvještaj o ženi Abigajili. David se kao bjegunac skrivao od svog neprijatelja Saula, kralja Izraela. Premda su Davidovi ljudi bili u izgnanstvu, često su čuvali stražu i štitili druge Izraelce. Pomogli su Abigajilinom suprugu Nabalu, vrlo bogatom čovjeku. No, Nabal je bio “tvrda srca i opak”. Kad je Davidovim ljudima trebalo hrane, zamolili su Nabala za pomoć. Umjesto da pokaže zahvalnost za besplatnu zaštitu koju su mu omogućili Davidovi ljudi, Nabal je ‘otjerao’ Davidove glasnike i poslao ih natrag praznih ruku (1. Samuelova 25:2-11, 14).

Kad je to čuo, David se razljutio i zapovjedio svojim ljudima: “Pripašite svaki svoj mač”! David i njegovi ljudi bili su na putu prema Nabalu s namjerom da ubiju njega i sve njegove nedužne muške ukućane kad je Abigajila stupila u akciju. Kad se susrela s Davidom, dala mu je mnogo hrane i pića na poklon. Ispričala se za suprugovo neoprostivo vladanje i preklinjala Davida da poštedi živote nedužnih (1. Samuelova 25:13, 18-31).

Abigajilino ponizno moljenje utišalo je Davidov gnjev. Kad je shvatio koliko je njegov gnjev mogao biti poguban, David je rekao: “Da je blagoslovljen Jehova Bog Izraelov, koji te danas posla meni na susret! I da su blagoslovljene riječi tvoje, i ti da si blagoslovljena, koja me odvrati danas da ne idem na krv i osvetim se svojom rukom” (1. Samuelova 25:32-35). Doista, ‘blagim odgovorom’ često se može utišati tuđi gnjev. No što ako tvoj blag odgovor ne urodi plodom?

“Udalji se”

Kako ne bi dolio ulje na vatru i još više rasplamsao nečiji gnjev, jednostavno se udalji. “Kad nestane drva, ugasi se oganj”, kaže Biblija. Također savjetuje: “Prije nego svađa izbije, udalji se” (Priče Salamunove 17:14, St; 26:20). “U školi mi je pristupio jedan vrlo omiljen mladić i želio je razgovarati sa mnom”, priča 17-godišnja Merissa. “Rekao mi je da sam zgodna. Ubrzo je došla njegova djevojka sva bijesna. Optužila me da koketiram s njenim dečkom i htjela se sa mnom potući! Pokušala sam joj objasniti što se dogodilo, ali me nije slušala. Nakon nastave vratila se s još nekoliko djevojaka kako bi me istukle! Brzo sam otišla po zaštitara i objasnila toj gnjevnoj djevojci da se neću tući te da je njen dečko pristupio meni. Onda sam otišla.” Merissa nije dala maha osjećajima. Nije samo izbjegla fizički obračun nego je i poduzela nešto kako bi se zaštitila. Kao što i Priče Salamunove 17:27 kažu: “Usteže riječi svoje čovjek koji zna, i tiha je duha čovjek razuman.”

No što ako se netko gnjevi jer si ga stvarno isprovocirao — možda nenamjerno? Ispričaj se, odmah to učini! Možda je to sve što trebaš učiniti kako bi se osoba prestala gnjeviti. Vrijeme u kojem živimo stresno je i mnogi ljudi brzo planu. No ako u svom ophođenju s drugima primjenjuješ biblijska načela, vjerojatno nećeš postati žrtva nečije provale gnjeva.

[Slike na stranici 24]

“Odgovor blag utišava gnjev”

[Slika na stranici 25]

Ponekad se jednostavno trebaš udaljiti