JESI li previše zabrinut? Mnogi mladi jesu, i to iz više razloga. Jedan bilten u kojem se savjetuje roditelje izvještava: “Jedna anketa koja je nedavno provedena u 41 zemlji među tinejdžerima u dobi između 15 i 18 godina otkrila je da mlade danas najviše zabrinjava hoće li pronaći dobar posao.” Sljedeća po redu bila je briga za zdravlje roditelja. Još jedan od glavnih razloga za zabrinutost bila je bojazan da izgube voljenu osobu.

Jedna anketa američkog Ministarstva prosvjete pokazuje da je “pritisak da postignu dobre ocjene” bio jedan od glavnih razloga za zabrinutost kod mnogih mladih u Sjedinjenim Državama. Anketa otkriva i to da su mnogi mladi bili zabrinuti za iste stvari kao i Shane (kojeg smo citirali u uvodu). Jedna djevojka imenom Ashley kaže: “Zabrinuta sam za svoju budućnost.”

Druge pak mlade brine pitanje osobne sigurnosti. Prema jednoj anketi iz 1996, u Sjedinjenim Državama gotovo je 50 posto mladih smatralo da u njihovoj školi ima sve više nasilja. Preko osam milijuna tinejdžera (37 posto) izjavilo je da pozna neku osobu na koju se pucalo!

Ipak, nisu sve brige vezane za takve zastrašujuće stvari. Mnogim je mladima najveća briga njihov društveni život. U jednom on-line časopisu za roditelje piše: “Preokupacija tinejdžera je da nađu dečka odnosno djevojku, no još im je veća briga pronaći barem nekakvog prijatelja.” Tinejdžerka imenom Meagan zabrinuto se pita: “Kako bih trebala izgledati i ponašati se da budem prihvaćena? Trebaju mi prijatelji.” Natanael, 15-godišnji kršćanin, slično tome zapaža: “Mladi u školi jako drže do osobne pojave. Važno im je što drugi misle o njihovom hodu, govoru i izgledu. Boje se da ih drugi ne bi ismijali.”

Bilo bi lijepo kad bismo mogli živjeti bezbrižno. No Biblija kaže: “Čovjek rođen od žene kratka je vijeka i pun nemira” (Job 14:1). Zato su problemi — kao i brige koje oni donose — sastavni dio života. No neprestanim razmišljanjem o brigama i problemima možeš  si nanijeti veliku štetu. Biblija upozorava: “Briga u srcu čovječjem obara” (Priče Salamunove 12:25).

Jedan način na koji možeš izbjeći nepotrebnu zabrinutost je da paziš na svoje ponašanje. Šesnaestogodišnja Ana kaže: “Mnogi u mom razredu zabrinuti su hoće li ostati u drugom stanju ili dobiti neku spolnu bolest.” No pridržavanjem biblijskih moralnih mjerila takve se brige mogu izbjeći (Galaćanima 6:7). Pa ipak, vjerojatno se ne mogu svi tvoji problemi riješiti tako brzo i jednostavno. Kako možeš prestati biti toliko zabrinut?

Mnogi dozvoljavaju da ih brige paraliziraju. No članak iz jednog časopisa za tinejdžere predlaže da se bude “konstruktivno zabrinut”, odnosno da osoba usmjeri svoju zabrinutost u pozitivnom pravcu i poduzme nešto! Biblija sadrži mnoga načela koja ti u tome mogu pomoći. Razmotri Priče Salamunove 21:5, gdje stoji: “Misli [“planovi”, NS] vrijedna čovjeka donose obilje.” Uzmimo za primjer da želiš pozvati prijatelje iz skupštine na druženje. Dobrim planiranjem izbjeći ćeš mnoge brige. Upitaj se: ‘Koga ću sve pozvati? Kada gosti trebaju doći? Do kada će trajati druženje? Koliko je hrane i pića doista potrebno nabaviti? Koje bismo zabavne stvari mogli raditi, a u kojima će svi uživati?’ Što pažljivije planiraš, veća je vjerojatnost da će druženje biti ugodno.

No, ako počneš komplicirati stvari, postat ćeš opterećen. Isus Krist je jednoj ženi koja je radila prevelike pripreme za svog gosta dao sljedeći savjet: “Malo je toga potrebno, ili samo jedno” (Luka 10:42). Stoga se pitaj: ‘Što je doista potrebno da bi ovo bilo lijepo druženje?’ Ako pojednostavniš stvari, možda ćeš smanjiti zabrinutost na najmanju moguću mjeru.

Sigurnost u školi može biti još jedan razlog tvoje zabrinutosti. Vjerojatno ne možeš mnogo učiniti kako bi promijenio situaciju. No možeš poduzeti neke praktične korake kako bi se zaštitio. “Pametan čovjek vidi zlo i skloni se”, stoji u Pričama Salamunovim 22:3. Ako izbjegavaš opasna mjesta — ne samo samotna mjesta nego i ona koja nitko ne nadzire i na kojima se okupljaju sumnjive osobe — smanjit ćeš vjerojatnost da upadneš u nevolje.

Školski zadaci mogu biti još jedan razlog za zabrinutost. Možda imaš više važnih zadataka i bojiš se da ih nećeš sve stići napraviti na vrijeme. Načelo iz Filipljanima 1:10 moglo bi ti pomoći: ‘Uvjerite se što su važnije stvari.’ Dakle, nauči postavljati prioritete! Procijeni koji je zadatak najhitniji i prvo njega napravi. Tada kreni na sljedeći. S vremenom ćeš situaciju imati pod kontrolom.

Aaron se kao mladić toliko brinuo zbog završnih ispita da je počeo osjećati bolove u prsnom košu. On se prisjeća: “Rekao sam svojim roditeljima za bolove i poslali su me liječniku. On je odmah shvatio da nemam nikakvih srčanih problema i objasnio mi kako se zabrinutost odražava na zdravlje. Kasnije su mi roditelji pomogli uvidjeti da sam učinio sve što sam mogao kako bih se pripremio za ispite i da se sada trebam više brinuti za svoje zdravlje. Nisam više bio zabrinut, bolovi u prsnom košu su  prestali, a ispiti su dobro prošli.”

Ako te brige izjedaju, nemoj šutjeti o tome. Priče Salamunove 12:25, koje smo ranije djelomično citirali, u cijelosti glase: “Briga u srcu čovječjem obara; a dobra riječ razveseljava.” ‘Dobru riječ’ koja će te ohrabriti možeš čuti jedino ako nekome kažeš za svoje ‘brige’!

Možda ćeš najprije htjeti razgovarati sa svojim roditeljima; oni ti mogu dati dobre savjete. Još jedan izvor pomoći su duhovno zrele osobe iz tvoje kršćanske skupštine. Petnaestogodišnja Janelle prisjeća se: “Brinuo me moj odlazak u srednju školu; bojala sam se svega s čime sam se trebala suočiti — droge, seksa, nasilja — sve dok nisam razgovarala s jednim skupštinskim starješinom. Dao mi je mnogo praktičnih savjeta. Odmah mi je bilo lakše jer sam shvatila da ću moći izaći na kraj s tom situacijom.”

Ponekad odgađamo stvari koje moramo napraviti jer nam nisu baš ugodne. Naprimjer, devetnaestogodišnja Shevone imala je nesuglasice s jednim sukršćaninom. Znala je da treba razgovarati s njim, no odgađala je to. “Što sam više oklijevala, to sam bila u većoj muci”, priznaje ona. Shevone se sjetila Isusovih riječi iz Mateja 5:23, 24 koje potiču kršćane da odmah rješavaju takve probleme. “Kad sam to konačno učinila”, prisjeća se Shevone, “osjetila sam olakšanje.”

Odgađaš li nešto — neku neugodnu obavezu ili neki ozbiljan razgovor? Pa, potrudi se napraviti to što prije i imat ćeš brigu manje.

Ne mogu se svi problemi riješiti tako lako. Razmotri slučaj mladića Abdura. Njegova majka boluje od raka, pa se on mora brinuti za nju i mlađeg brata. Abdur je naravno zabrinut za svoju majku. No on kaže: “Shvatio sam bit Isusovih riječi: ‘Tko od vas može time što se tjeskobno brine dodati svom životnom vijeku jedan lakat?’ Umjesto da dozvolim da me brige shrvaju, nastojim sagledati situaciju i ustanoviti što je najbolje učiniti” (Matej 6:27).

Nije lako ostati smiren kad se pojave problemi. Neki postanu toliko rastreseni da više ne misle na sebe, čak i ne jedu. No, knjiga Helping Your Teenager Deal With Stress upozorava da kad dovoljno ne jedeš, “još teže podnosiš štetno djelovanje stresa i podložniji si mnogim bolestima”. Zato se brini za svoje zdravlje. Dovoljno se odmaraj i dovoljno jedi.

Najveće olakšanje može ti donijeti slijeđenje sljedećeg biblijskog savjeta: “Stavi na Jehovu breme svoje, i on će te potkrijepiti. Neće dati dovijeka pravedniku da posrne” (Psalam 55:22). Shane, kojeg smo citirali u uvodu, bio je jako zabrinut za svoju budućnost. “Počeo sam više razmišljati o Božjoj Riječi i njegovom naumu”, prisjeća se on. Ubrzo je shvatio da će njegova budućnost biti uspješna ako svoj život bude posvetio službi Bogu (Otkrivenje 4:11). “Prestao sam biti zabrinut za sebe”, kaže Shane. “Razmišljao sam o nečem važnijem.”

Dakle, kada ustanoviš da si pretjerano zabrinut, razmisli što možeš poduzeti kako bi riješio problem. Zamoli neku zrelu osobu za savjet. I što je najvažnije, reci Jehovi što te zabrinjava ‘jer se on brine za tebe’ (1. Petrova 5:7). To će ti vjerojatno pomoći da prestaneš biti toliko zabrinut.