“Znanstvenici predviđaju da bi u idućih 50 godina čak 25% Zemljinog biljnog svijeta moglo biti osuđeno na izumiranje”, izvještava kanadski National Post. U nastojanju da zaštiti ugrožene biljke, Royal Botanical Gardens u Kewu (Engleska) osnovao je Milenijsku banku sjemenja (MSB). “U sklopu projekta MSB treba se sakupiti i pohraniti sjemenje više od 25 000 biljnih vrsta — preko 10% svih biljaka sjemenjača na Zemlji”, objašnjavaju novine. Osnivači MSB-a nadaju se da će, ukoliko zatreba, moći upotrijebiti to sjemenje za obnavljanje prekomjerno iscrpljene zemlje, smanjenje mogućnosti za pojavu gladi i proizvodnju biljaka koje se koriste u izradi tradicionalnih lijekova i farmaceutskoj industriji. Roger Smith, voditelj projekta banke sjemenja, kaže: “Često se događa da najprije nestanu one biljke koje su ljudima i životinjama najkorisnije.”

Mnogi ljudi pokazuju oprez kad je u pitanju najuobičajeniji fizički znak srčanog udara — veoma jak pritisak u prsnom košu. Međutim, daleko manje ljudi zna da “trećina pacijenata kod srčanog udara uopće ne osjeća bol u prsnom košu”, izvještava časopis Time. To objašnjava zašto “osobe koje kod srčanog udara ne osjećaju bol u prsnom košu obično odgađaju odlazak u bolnicu — dolaze u prosjeku dva sata kasnije”, stoji u jednoj studiji koju je objavio The Journal of the American Medical Association. Međutim, kašnjenje s pružanjem liječničke pomoći koja bi čovjeku mogla spasiti život predstavlja opasnost. Čemu biste onda trebali obratiti pažnju? “Veoma ubrzano disanje vjerojatno zauzima drugo mjesto među najistaknutijim znakovima upozorenja”, piše Time. Drugi znakovi mogu biti mučnina, jako znojenje i “svaki osjećaj sličan žgaravici koji se pogoršava kod hodanja ili nekog drugog oblika fizičkog naprezanja”, piše u članku.

Gušter gekon bez problema trči po stropu koji je gladak kao staklo. Kako uspijeva u tome? Znanstvenici već desetljećima pokušavaju odgovoriti na to pitanje, no sada smatraju da možda imaju objašnjenje. Jedan tim znanstvenika i tehničkih stručnjaka utvrdio je da “kad sitne dlačice, ili setae, na gekonovim nogama dodiruju podlogu, stvara se neobično jaka adhezivna sila”, izvještava časopis Science News. “Iz svake dlačice rastu još sitnije niti, takozvane spatule. Kad gekon stane na podlogu, otprilike milijarda spatula koje prekrivaju njegovo stopalo tako se čvrsto priljubi za podlogu da se mogu aktivirati (...) međumolekularne sile.” Istraživači također kažu da način na koji gekon spušta prste omogućava da “dlačice očito i pritišću podlogu i povlače se paralelno s njom”. Zahvaljujući tome “privlačna sila svake dlačice [postaje] deset puta veća nego kod samog pritiskanja”, piše časopis.

Odluka da se više ne navodi vjeroispovijed grčkih državljana na “osobnim iskaznicama izazvala je bijes Grčke pravoslavne crkve”. To je bilo rečeno u jednom izvještaju agencije Newsroom.org. Odluka je donesena nakon što je Helsinška međunarodna federacija za ljudska prava 1998. objavila izvještaj u kojem se “tvrdi da Grčka diskriminira nepravoslavne vjerske zajednice i da obavezno naznačavanje vjerskog opredjeljenja na osobnim iskaznicama vodi do pristranosti kad je riječ o zapošljavanju radnika i postupanju policije”. Grčka vlada kaže da će se ovom promjenom “osobne iskaznice uskladiti sa standardima Evropske unije te s državnim zakonom o zaštiti privatnosti iz 1997”, stoji u članku. Međutim, poglavar Grčke pravoslavne crkve rekao je kako oni koji žele ukinuti navođenje vjerske pripadnosti na osobnim iskaznicama pripadaju “silama zla”.

Olujni vjetrovi s oblacima guste prašine koji nastaju u pustinjskim područjima u unutrašnjosti Mongolije posljednjih su godina prohujali sjevernom Kinom, pri čemu su stradali usjevi i stoka u vrijednosti od više milijuna dolara, izvještava China Today. Godine 2000. nekoliko je takvih oluja došlo čak do glavnog grada Pekinga. Godine 1998. u jednoj je pješčanoj oluji uništeno preko 33 000 hektara zasijanih žitaricama i uginulo  je 110 000 domaćih životinja. Kaže se da je glavni uzrok tih nevolja čovjekovo loše gospodarenje zemljom. Ogromna područja ostala su bez vegetacije te su pretvorena u pustinju. Naprimjer, 1984. stanovništvo autonomnog područja Ningxia Hui, koje se nalazi na sjeveru Kine, počelo je kopati zemlju u potrazi za slatkim korijenom, koji se u kineskoj medicini koristi kao biljni lijek. “Za manje od 10 godina”, piše China Today, “uništeno je 600 000 hektara pašnjaka, a 13 333 hektra obradivog tla pretvoreno je u pustinju.” Druga područja pretvorena su u pustinju zbog prekomjerne ispaše i iscrpljivanja lokalnih izvora vode. Da bi se stalo na kraj tom problemu i zaustavilo širenje pustinje, uvelike se radi na pošumljivanju tla i obnavljanju pašnjaka.

Čuvajte se kriminalaca koji koriste vaš identitet da bi prevarili zajmodavce, upozorava se u jednom izvještaju lista El Economista, koji izlazi u Ciudad de Mexicu. Nakon što vam ukradu poštu ili novčanik i tako dođu do podataka o vama, kriminalci podnose zahtjeve za izdavanje kreditnih kartica na vaše ime i naručuju da ih se pošalje na njihovu adresu. Potom koriste vaš identitet da bi telefonom ili preko Interneta kupovali stvari ili unajmljivali imovinu. Osobe koje postanu žrtve te vrste kriminala kasnije znaju godinama, možda čak i desetljećima, nadoknađivati učinjenu štetu, pišu novine. Kako se možete zaštititi od krađe identiteta? El Economista savjetuje: Nemojte sa sobom nositi važne dokumente ako vam neće trebati, vodite evidenciju o svim transakcijama kod kojih koristite kreditne kartice i pomoću nje provjeravajte izvještaje o stanju na računima, pocijepajte račune od kupovine kreditnim karticama prije nego što ih bacite, nemojte slati osobne podatke putem elektronske pošte i načinite popis brojeva svih svojih kreditnih kartica, datuma njihova isteka i brojeva telefona ustanova koje su ih izdale, kako biste ih mogli obavijestiti o gubitku ili krađi kartice.

“Američki potrošači na pogrešan način vode rat protiv mikroba u kući”, izvještava USA Today. Prema pisanju tog lista, Stuart Levy, liječnik i mikrobiolog sa Sveučilišta Tufts, kaže da “poplava antibakterijskih proizvoda (...) predstavlja opasnost jer bi mogla dovesti do pojave bakterija koje su otporne ne samo na antibakterijske sapune nego i na antibiotike”. Dezinficiranje doma antibakterijskim sredstvima za čišćenje sliči “ubijanju muhe maljem”, kaže Levy. S druge strane, sredstva za čišćenje koja se koriste u domaćinstvu, kao što su bjelila, vodikov peroksid (hidrogen) te vruća voda i sapun, uklanjaju prljavštinu, ali ne potiču bakterije da mutiraju u druge oblike koji su otporni na sredstva za čišćenje. “Bakterije su naši saveznici”, kaže Levy. “S njima moramo biti u miru.”

“Gotovo četvrtina Britanaca u toku prosječnog tjedna provede pred televizorom jednako vremena koliko i na poslu”, izvještava londonski list The Independent. Istraživači kažu da prosječni Britanac svaki tjedan provodi 25 sati u gledanju televizije, a 21 posto Britanaca gleda televiziju više od 36 sati tjedno. “Nisu samo mladi ti koji puno gledaju televiziju, naprotiv, rezultati istraživanja pokazali su da to vrijedi i za muškarce i žene srednje dobi, kao i za starije osobe”, pišu novine. Članovi jedne obitelji koji gledaju televiziju otprilike 30 sati tjedno rekli su da im televizija omogućava “neophodan bijeg od svakodnevice”. No, takve neumjerene navike gledanja televizije ubiru svoj danak. U jednoj studiji koja je provedena u 20 zemalja Ujedinjeno Kraljevstvo “uvjerljivo zauzima prvo mjesto na ljestvici gledanja televizije”, izvještava londonski The Guardian Weekly. S druge strane, “Britanija je gotovo pri samom dnu ljestvice kad je riječ o tri najvažnija kriterija pismenosti”.

Mališani u Bangkoku (Tajland) uskoro će imati spolni odgoj u dječjem vrtiću, izvještava Bangkok Post. Prema izjavi dr. Suwanne Vorakamin iz Ureda za planiranje obitelji i kontrolu rasta stanovništva, “učitelji i zdravstveni radnici bit će posebno osposobljeni da poučavaju djecu o seksu i razgovaraju s njima o tome na znanstveni način”, kaže se u izvještaju. Dr. Suwanna dodaje: “Cilj uvođenja spolnog odgoja već u dječjem vrtiću nije poticati spolnu aktivnost kod male djece. (...) Znanje koje se djeci pruža u ranoj dobi omogućit će im da se obrane od nepoželjnog ponašanja i opasnosti od neželjene trudnoće u tinejdžerskoj dobi”, izvještavaju novine.