Što je Tora?

POKRENI

Što je Tora?

Što kaže Biblija:

Riječ “Tora” potječe od hebrejske riječi torah, koja se može prevesti s “pouka” ili “zakon” a (Mudre izreke 1:8; 3:1; 28:4). Navest ćemo neke primjere koji pokazuju kako se ta hebrejska riječ koristi u Bibliji.

Riječ torah često se odnosi na prvih pet knjiga Biblije, na pet Mojsijevih knjiga. Te se knjige nazivaju i Petoknjižje ili Pentateuh (grčki pentateukhos: “peterostruki svezak”). Toru je napisao Mojsije. Zbog toga se u Bibliji za nju kaže da je knjiga Mojsijeva zakona (Jošua 8:31; Nehemija 8:1). Očito je isprva napisana kao jedna knjiga, no kasnije je podijeljena na više dijelova da bi je ljudi mogli lakše koristiti.
Riječ torah koristi se i za neke zakone koje su dobili Izraelci, naprimjer “zakon o žrtvi za grijeh”, “zakon o gubi” i “zakon za nazireja” (3. Mojsijeva 6:25; 14:57; 4. Mojsijeva 6:13).
Riječ torah može se odnositi na upute i pouke koje dolaze od roditelja, mudrih osoba ili samog Boga (Mudre izreke 1:8; 3:1; 13:14; Izaija 2:3).

O čemu govori Tora?

Ona govori o Božjem ophođenju s ljudima od stvaranja svijeta, pa sve do Mojsijeve smrti (1. Mojsijeva 1:27, 28; 5. Mojsijeva 34:5).
U njoj je zapisan Mojsijev zakon (2. Mojsijeva 24:3). Taj se Zakon sastoji od preko 600 odredbi. Najpoznatija je Šema, molitva kojom Židovi ispovijedaju svoju vjeru. Jedan dio Šeme glasi: “Ljubi Jehovu, Boga svojega, svim srcem svojim i svom dušom svojom i svom snagom svojom” (5. Mojsijeva 6:4-9). Isus je rekao da je to “najveća i prva zapovijed” (Matej 22:36-38).
U njoj je na oko 1 800 mjesta zapisano Božje ime, Jehova. Tora ne zabranjuje upotrebu Božjeg imena. Naprotiv, ona sadrži zapovijed koja Božjem narodu nalaže da izgovara to ime (4. Mojsijeva 6:22-27; 5. Mojsijeva 6:13; 10:8; 21:5).

Pogrešna gledišta o Tori

Što kažu ljudi: Zakoni Tore su vječni. Ljudi ih se zauvijek trebaju držati.

Što kaže Biblija: Istina je da se u nekim prijevodima Biblije za određene odredbe Tore — naprimjer, za one koji govore o danu počinka, o svećenstvu i o Danu očišćenja — kaže da su “vječni” i “trajni” (2. Mojsijeva 31:16; 40:15; 3. Mojsijeva 16:33, 34, Jeruzalemska Biblija). No hebrejska riječ koja se koristi u tim recima može također označavati nešto što traje u nedogled i ne mora se neminovno odnositi na vječnost. b Nakon što je savez Mojsijevog zakona bio na snazi oko 900 godina, Bog je prorekao da će ga zamijeniti novim savezom (Jeremija 31:31-33). U Bibliji stoji: “Kad [Bog] kaže ‘novi savez’, onaj prijašnji čini zastarjelim” (Hebrejima 8:7-13). Smrću Isusa Krista novi je savez zamijenio prijašnji prije otprilike 2 000 godina (Efežanima 2:15).

Što kažu ljudi: Židovska usmena predaja i Talmud mjerodavni su jednako kao i pisana Tora.

Što kaže Biblija: Ne postoje biblijski dokazi da je Bog, osim pisanog zakona (Tore), Mojsiju dao još i usmeni zakon. Biblija kaže: “Jehova je dalje rekao Mojsiju: ‘Zapiši sebi te riječi’” (2. Mojsijeva 34:27). Usmeni zakon, koji je kasnije zapisan i postao poznat kao Mišna, s vremenom je proširen i uvršten u Talmud. Mišna se sastoji od židovskih predaja koje su nastale u vrijeme farizeja. Budući da su se te predaje često kosile s Torom, Isus je farizejima rekao da su “obezvrijedili riječ Božju zbog svoje predaje” (Matej 15:1-9).

Što kažu ljudi: Žene se ne smije poučavati o Tori.

Što kaže Biblija: Mojsijev zakon nalagao je da se cijeli Zakon čita pred svim pripadnicima izraelskog naroda, pa tako i pred ženama i djecom. S kojim ciljem se to radilo? “Da čuju i da nauče bojati se Jehove, Boga [svoga], i da paze da drže sve riječi zakona” (5. Mojsijeva 31:10-12). c

Što kažu ljudi: Tora sadrži skrivenu poruku.

Što kaže Biblija: Mojsije, koji je zapisao Toru, rekao je da je njena poruka jasna i dostupna svima, a ne da je skrivena u nekom tajnom kodu (5. Mojsijeva 30:11-14). Teorija o skrivenoj poruci Tore potječe od kabale, tradicionalnog židovskog misticizma, koja se pri tumačenju Biblije koristi “lukavo izmišljenim pričama” d (2. Petrova 1:16).

a Hebrejsko-hrvatski rječnik, Rudolf Amerl, stranica 319.

b Vidi djelo Theological Wordbook of the Old Testament, svezak 2, stranice 672-673.

c Za razliku od onoga što uči sama Tora, židovska pravna predaja često je branila ženama da istražuju Toru. Naprimjer, Mišna citira sljedeće riječi rabina Eliezera ben Hirkana: “Tko god svoju kćer poučava Tori, to je kao da je uči o bludu” (Sota 3:4). Prema Jeruzalemskom Talmudu, spomenuti rabin kazao je: “Bolje da riječi Tore budu uništene u vatri nego prenesene ženama” (Sota 3:19a).

d U djelu Encyclopaedia Judaica opisuje se kako kabala gleda na Toru: “Tora zapravo nema nikakvo konkretno značenje, ali ima puno različitih značenja povezanih s više nivoa” (Drugo izdanje, svezak 11, stranica 659).