E kabwarabwaraaki te “banna” ao “kaikonakani banna” n The Watchtower ae bwain Tebetembwa 15, 1950 ni kangai: “Te banna bon taamnein ke katoton te bwai ae na riki. Te bwai ni koaua ae na riki boni kaikonakan te banna. E kona naba n taekinaki te banna bwa te katoto ao kaikonakan te banna, bon te bwai ni koaua.”

N ririki aika bwakanako, a taekinaki aomata aika kakaonimaki n ara boki n aron Tebora, Eriu, Iebeta, Iobi, Raaba ao Rebeka n ikotaki naba ma tabeman riki bwa banna ke katoto ibukia taani kabiraki ke te “koraki ae uanao.” (TeKao. 7:9) Te katoto, a a iangoaki Iebeta, Iobi ao Rebeka bwa a tei ibukia taani kabiraki ao Tebora ma Raaba ibukin te koraki ae uanao. Ma n taai aikai, ti a aki kamanenai kabotau akanne. Bukin tera?

E kamatataaki taekaia aomata tabeman n te Baibara bwa a riki bwa banna ibukin te bwai ae kakawaki riki. E taekina “te kaotioti ae te kaikonaki” te abotoro Bauro n I-Karatia 4:21-31 are a irekereke iai uoman aine. E tei Nei Aka are ana toro Aberaam ibukin te baronga ae Iteraera, are e kabaeia Iehova n te Tua Rinanoni Mote. Ma e tei Nei Tara ae “te aine ae inaomata” bwa buun te Atua ae ana botaki ae mena i karawa. E kamataata Bauro n ana reta nakoia I-Ebera, irekereken tabeua aroaron te uea ao te ibonga ae Merekitereka ae katitebooa iai ma Iesu. (Ebera 6:20; 7:1-3) Irarikin anne, e kabotauaki Itaia ma natina irouni Bauro bwa Iesu ma taani kabiraki. (Ebera 2:13, 14) Ma ni kairani Bauro n te taamnei, ti kukurei ni butimwaei ana taeka ni kaineti ma banna akanne.

Ngkana e taekinaki maiun temanna n te Baibara bwa bannan temanna riki, ti aki riai n iangoia ae kabwarabwaraani maiun te aomata anne, e tei ibukin te bwai ae kakawaki riki. Te katoto, e ngae ngke e tuangira Bauro bwa Merekitereka boni bannan Iesu, ma e aki taekinna bwa e  uota te kariki ao te wain n te tai teuana Merekitereka ibukin Aberaam bwa e na kakukureia imwin tokanikaina i aoia ueea ake aman. Ngaia are, e aki kona ni kuneaki n te Baibara te bwai ae nanonaki n anne.—KBwaai 14:1, 18.

A tia ni mwane taani kororongorongo n te moan tienture imwini mateni Kristo, ngke a taku bwa a nori banna n taabo nako. Ni kabwarabwaraan aia angareirei Origen, Ambrose ao Jerome, e taekinaki n The International Standard Bible Encyclopaedia ni kangai: “A ukeri banna ao a boni kunei i nanon rongorongo ao ni bwaai ni kabane aika riki, e ngae naba ngke a aki rangi ni kakawaki ma a boni koreaki n te Baibara. E ngae naba ngkana te bwai ae rangi ni mangori ao n ataaki, ma e iangoaki bwa e rangi n raba te koaua iai . . . , n ikotaki naba ma mwaitin iika ake konaia taan rimwin Iesu n te tairiki are e kaoti te Mesia nakoia, ma tabeman a iangoia bwa te mwaiti anne bon 153!”

E a tia naba Augustine mai Hippo ni kabwarabwaraa rongorongon Iesu are e kaamwarakeia aomata aika tao 5,000 n nimaua te kariki ao uoman te ika. Kioina ngkai e iangoaki te baare bwa e aki kakawaki nakon te uita, e a iangoia Augustine bwa a bae n tei kariki aika nimaua ibukin ana boki Mote aika nimaua (e tei te “baare” are e aki kakawaki bwa aongkoa te “O Tetemanti”). Ao iika ake uoman? E aki ataaki bukina ma e kabotaua ma te uea ao te ibonga. E taekinna te tia rabakau temanna ae e kani kakakaaei banna ao kaikonakani banna, bwa e kabooa Iakoba nakoan Etau ni karimoa n te boora n amwarake ae uraura, are e tei ibukin Iesu ngke e karekea angaia botannaomata n ababa i karawa man raraana!

Ko kona n tikimaurekaki iai ngkana a taraa ni kangaanga kamataataia. A aki kona n ataia aomata bwa rongorongo raa man te Baibara aika katotoni baika a nang roko ao aika tiaki. Aei raoi kamatataana: Ngkana e taekinaki n te Baibara te aomata, te bwai ae riki ke tao bannan te bwai riki teuana, ti a butimwaeia naba n aron anne. Ngaia are ti riai n iangoia n aki taekina te bwai ae kaikonakaki nakon te aomata temanna ke te rongorongo teuana ngkana akea aana man te Baibara.

Ti na kangaa ni kakabwaiaaki ni baika riki ao katoto man te Baibara? Ti wareki ana taeka Bauro n I-Rom 15:4 aikai: “Bwa bwaai ni kabane ake a koreaki ngkoa, a koreaki ibukin reireiara, bwa ti na karekea te kantaninga rinanon nanomwaakara, ao rinanon te kabebeteaki man te Koroboki ae Tabu.” E taku Bauro bwa a kona tarina aika kabiraki n te moan tienture n reiakin reirei aika kakawaki ni baika riki aika taekinaki n te Baibara. E ngae n anne, a tia ni kakabwaiaaki man reirei “ake a koreaki ngkoa” ana aomata te Atua man rooro nako aika taani kabiraki ke “tiibu tabemwaang” ake tao a maiu ke a aki “ni kabaneani boong.”—Ioa. 10:16; 2Tim. 3:1.

N oneani mwin ae a na iaiangoaki angiin rongorongo aikai bwa a kaineti nakon te kurubu teuana bwa tao taani kabiraki ke te koraki ae uanao ao e kaineti tii nakon te tai teuana, a kona ana aomata te Atua ni maiuakin reirei aika bati ake ti reireiaki iai n te tai riki teuana. Te katoto, ti riai ni kakabongana ana boki Iobi ibukin rongorongoia taani kabiraki ake a nanomwaaka n te Moan Buaka Are Kabutaa Aonnaba. A a tia ana aomata te Atua aika kabiraki ao te koraki ae uanao n rinanon naba are e rinanona Iobi. A ‘nora mwin ana mwakuri Iehova nakoia, ao a ataia bwa e rangi n tatangira ao n nanoanga.’—Iak. 5:11.

Iangoa aei: Ti a tia n noriia n ara ekaretia ni boong aikai, unnaine aika kakaonimaki n aron Tebora, rooro n rikirake ake a riki bwa unimwaane n aron Eriu, bwaiania aika ingainga man ninikoria n aron Iebeta ao mwaane ma aine aika kakaonimaki man nanorinano n aron Iobi? Ai kakaitaura ngaira ngkai e a tia Iehova ni kawakin rongorongoni “bwaai ni kabane ake a koreaki ngkoa” bwa “ti na karekea te kantaninga rinanon te kabebeteaki man te Koroboki ae Tabu”!

Ibukin anne, a kamatataaki n ara boki n taai aikai baike ti reiakini man te Baibara, n oneani mwin are a na neneraki banna ma kaikonakani banna ao kakoroani bukia.