1, 2. (a) Bukin tera bwa a kabuai kakabwaia aika moan raraoi tibun Iteraera aika 24,000 mwaitiia? (b) Bukin tera bwa e kakawaki te rongorongo rimoa aei nakoira?

TEUTANA te tai imwain rinia tibun Iteraera n te Aba ni Berita, ao a a “wene ni bure ma natiia tibuni Moaba ake aine,” mwaane aika tatabebwi tenga mwaitiia. Ibukin anne, a a kamaunaaki 24,000 tibun Iteraera iroun Iehova. Iangoa aei, a rangi ni kaan tibun Iteraera ma noran tibwangaia are a a kamani kariariaa, ma e ngae n anne, a kabuai kakabwaiaaia aika moan raraoi ibukina bwa a kariaia kaririakia nakon te wene ni bure.—Warekaia Iteraera 25:1-5, 9, BG.

² E koreaki taekan te katoto ae karuanikai anne “bwa bwaai ni kauring nakoira, ngaira ake a a roko iroura tokin taiani waaki aika ngkai i aon te aba.” (1 I-Korinto 10:6-11) Ngkai n raatokini “kabaneani boong,” a nang bon rin ana toro te Atua n te waaki ae boou i aon te aba. (2 Timoteo 3:1; 2 Betero 3:13) Ma e kananokawaki bwa iai tabeman taan taromauria Iehova aika a aki taratara raoi ni kamanoia. A mwane n tangiran te wene ni bure ao n tia n taia mwia aika mao. A a ruanikai aomata akanne bwa a kabuai kakabwaia aika akea tokia.

3. Bukin tera bwa a kainnanoa ana kairiri ma ana kamanomano Iehova taanga ni mare? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

 ³ Ibukina bwa e a korakora te kammaira ni boong aikai, a kainnanoa ana kairiri Iehova ao ana kamanomano taanga ni mare bwa a aonga n uaana aia kakorakora ni kawakini aia mare. (Wareka Taian Areru 127:1.) Ti na rinanon aroia taanga ni kona ni kakorakoraa aia mare ni kawakinan nanoia, kaaniaia ma te Atua, karinan te aroaro ae boou, kateimatoaan te maroro ae manena ao karaoan tabeia ni kaineti ma te wene n taanga.

4. Tera ae e a tia ni kairiia Kristian tabeman nakon aroaro aika bure?

⁴ E na kangaa te Kristian ni kona n atikaki nakon te aroaro ae kammaira? N angiin te tai ao e moanaki man te taratara te kawai ae karuanikai nakon te wene ni bure. E kabwarabwaraa Iesu ni kangai: “Ane teimatoa n tarataraa te aine n iango i nanona bwa e kani wene n taanga ma ngaia, ao e a tia ni wene ni kimoa ma ngaia i nanona.” (Mataio 5:27, 28; 2 Betero 2:14) A bati Kristian ake a karaoi aroaro aika bure ake a a tia ni kamamaraa kawakinan aroaroni maiuia aika riai rinanoni matakuakinan te bwaitingako, warekani booki aika a kaungaa te wene ni bure, ke a matakuakini karaki aika rangi ni kamatauninga n te intanete. A a tia ake tabeman riki ni kariaia bwa a na kaaki botuia n taamnei aika bwaitingako, kamataku aika kammaira ke kaongora man te terewitin. A a tia tabeman n roko n taabo n takaakaro n te tairiki ao kamataku aika bwaitingako ke taabo n ririing ake a a kauekei iango aika kammaira.

5. Bukin tera bwa ti riai ni kamanoi nanora?

⁵ A kariaia te kaririaki tabeman ibukina bwa e bure te aomata are a kawaria bwa e na buokiia. N te aonnaba ae akea te taotaonakinnano iai, ao ni kairiri nakon te kakukurei ae kammaira n aekaia nako, e a rangi ni bebete iai anaakin nanon te aomata ae aki kakaonimaki ao n rawawata bwa e na karikirakea te kaitaataan nakon temanna riki irarikin raona ni mare. (Wareka Ieremia 17:9, 10.) E taku Iesu: “A nako man te nano iango aika bubuaka, te tiritiri, te wene ni kimoa, te wene ni bure.”—Mataio 15:19.

6, 7. (a) Tera ae kona n riki ngkana ti karikirakea i nanora tangirani baika bubuaka? (b) Tera te aroaro ae buakaka ae kona n totokoaki?

⁶ N te tai are e a nene iai wakaan tangirani mwakuri aika bubuaka n nanoia ae mwamwanaia, a bae n namakinna aomata aika uoman aika a tangiriia bwa a na maroroakini baika a riai n taekini tii nakoia buuia. N te tai ae waekoa, a a kabatiai riki aonaia n ikoikotakia ni kauoman. A katoatai ni kaitiboo n angiin te tai ao e taraa n ae a manennanti naba ni kaitiboo. Ngkana e a rikirake ni korakora riki aia tangira, a a mamaara ngkanne n totokoa te bure. Ngkana e a korakora riki aia tangira, e a kangaanga ngkanne katokana, e ngae naba ngke a ataia bwa e bure te bwai ae a na karaoia.—Taeka N Rabakau 7:21, 22.

⁷ A boni mwanuoka ana kaetieti Iehova ibukin te aroaro ni maiu ae riai ngkai e a kairiri tangirani baika bubuaka ao te maroro nakon te taubai, te kaboria, te irabwati ao riringan aia bwai ni kariki ao a a bati riki aika bwaai aika a riai n karaoi tii nakoia buuia ni mare. N tokina, “a katikakinako n oin aia kaibwabwaru.” Ngkana e bikoukou te kaibwabwaru, e “bungia te bure” ao n te itera aei bon te wene ni bure. (Iakobo 1:14, 15) Ai boni kananokawakira! E kona n totokoaki te aroaro ae buakaka ngke arona bwa a kaai ni kariaia Iehova bwa e na kakorakoraa aia karinerine ibukin te mare ae itiaki. Ma n te aro raa?

8. E kangaa n reke te kamanomano ni kaineti ma te aroaro ae riai n te iraorao ma Iehova?

⁸ Wareka Taian Areru 97:10. Te iraorao ma Iehova bon nibwan te kamanomano ni kaineti ma te aroaro ae riai. Ngkai ti reiakin  aroaron te Atua aika tangiraki ao ni kakorakoraira ‘n riki bwa taani katotonga arona, ngkai naati aika tangiraki ngaira, ao n teimatoa n nakonako n te tangira,’ ti na boni kakorakoraaki n rarawa nakon “te wene ni bure ma te kamwara n aekana nako.” (I-Ebeto 5:1-4) N ataakin ae “e na motiki taekaia taani wene ni bure ao taani wene ni kimoa te Atua,” a a kakorakoraia taanga ni mare ni karinea aia mare ao n aki kabarekaa.—Ebera 13:4.

9. (a) E kangaa Ioteba n rarawa nakon te kariri ae kammaira? (b) Baikara reireiara man ana katoto?

⁹ Iai tabeman ana toro te Atua aika kakaonimaki aika a mamaara ni kawakin aroaroni maiuia aika riai ike a a bobotaki ma raoia ni mwakuri aika tiaki taani Kakoaua imwin aia tai ni mwakuri. E boni kona naba n riki te kaririaki n tain te mwakuri. N ana tabo ni mwakuri te rorobuaka ae botonimwaane ae Ioteba, ao e ataia ae e taataanna buun ana tia kammwakuri. E kataia neiei n anaa nanon teuaei n te bong ae koraki. N tokina, “e taua n ana kunnikai, ao e kangai, Weene ma ngai.” Ma e reke angan Ioteba ni birinako mairouna. Tera ae buoka Ioteba bwa e na teimatoa n kakaonimaki ngke e a bon aitara ma aeka ni kariri aikai? Bon ana motinnano ae matoatoa n rawa n urua ana iraorao ma te Atua are e a kamanoaki iai aroarona ae itiaki ao kakaonimakina n te aro ae eti. Ibukin ana motinnano anne, e a kabuaa iai ana mwakuri ao e a kabureaki n akea riaina, ma e kakabwaiaa Iehova. (Karikani Bwaai 39:1-12; 41:38-43, BG) Ngkana tao a mena n aia tabo ni mwakuri ke n tii ngaiia Kristian, a bon riai n rarawa nakon aaro aika a na kaririaki iai n aron ae a bobotaki ma temanna riki ae tiaki buuia.

10. Tera te kamanomano ni kaineti ma te aroaro ni maiu ae riai mani karinan te aroaro ae boou?

¹⁰ A na kamanoaki taanga ni mare man te wene ni bure n te aroaro ae boou ae “karaoaki ni kaineti ma nanon te Atua ao e boraoi ma te itiaki ni koaua.” (I-Ebeto 4:24) A boni karina te aroaro ae boou i aoia n tatabemania nako naake a ‘kamatei bwain rabwataia’ “ae kaineti ma te wene ni bure, te kamwara, bwaruan te wewene ni bure, te kani karaoa ae iowawa, ao te mataai.” (Wareka I-Korote 3:5, 6.) Nanon te taeka ae “kamate” e kaotaki iai bwa ti riai ni karaoi bwaai nako aika riai ibukini buakanakin tangirani baika kammaira. Ti na rarawa nakoni bwaai aika a kona ni kauekea tangiran te wene ni bure ma te aomata ae tiaki buura. (Iobi 31:1) Ngkai ti kaboraoi maiura ma nanon te Atua, ti na bon reiakina iai ‘ribaakin te buakaka’ ao n “nimta te raoiroi.”—I-Rom 12:2, 9.

11. E na kangaa ni kakorakoraaki te mare mani karinan te aroaro ae boou?

¹¹ E kaotiotaki te aroaro ae boou “katotongan Teuare e karaoia,” ae bon Iehova. (I-Korote 3:10) Ai kakabwaiaakira mwin aia kakorakora taanga ni mare ni kawakin aroaroni maiuia aika riai rinanoni karinan aroaro aika “te atataiaomata ae nako man te nanoanga, te akoi, te nanorinano, te nimamannei, ao te taotaonakinnano”! (I-Korote 3:12) A na karekea naba te boonnano ae korakora riki n aia mare ngkana a ‘tauaki naba taekan nanoia n ana rau te Kristo.’ (I-Korote 3:15) Ai bon te kakabwaia nakoia taanga ngkana a ‘itangitangiri i marenaia’! A kimwareirei ngkana a “biririmoa” ni “kaotiota te ikarinerine.”—I-Rom 12:10.

12. Baikara aroaro aika ko iangoi bwa a kakawaki ibukin te mare ae kakukurei?

¹² Ngke e titirakinaki Sid bwa baikara aroaro aika a boutokaa te mare ae kakukurei ao e kaeka ni kangai teuaei: “Te aroaro ae moan te kakawaki ae ti kakorakoraira ni karekea bon te tangira. Ao ti noria bwa e rangi ni kakawaki naba te nimamannei.” Titeboo ana iango teuaei ma buuna ae Sonja are e reitia ni kangai: “Ni koauana, te aroaro ae  rangi ni kakawaki naba bon te akoi. Ao ti a tia naba ni kataia ni kaotiota te nanorinano, e ngae ngkana e aki bebete karaoana n taai nako.”

13. Tera kiingini kateimatoaan te mare, ao bukin tera?

¹³ Akea te nanououa bwa te taetae ma te akoi boni kiingini kateimatoaan te mare. Ai kananokawakira ngkana a taetae taanga i marenaia n akea te ikarinerine kaanga aron ae a kataetaea te aomata ae a bon aki kinaa! Ngkana iai irouia taanga “te riribai ae korakora ma te marakinnano ma te un ma te takakaa ma te tinaraa,” e na boni kangaanga iai kawakinan aroaroni maiuia aika riai n aia mare. (I-Ebeto 4:31) N oneani mwin are a na bwara nanoia taanga n aia mare ibukin te aki boonnano n taai nako ke taetae aika kammaraki, a riai ni boutokaa aia iraorao n taeka n akoi, n tatangira ao n nanoanga.—I-Ebeto 4:32.

14. Baikara mwakuri aika ti wanawana ngkana ti rarawa nako iai?

¹⁴ E taekinaki n te Baibara bwa iai “te tai ni kainababu.” (Te Minita 3:7, BG) E aki nanonaki n aei bwa ti riai ni katoka ara taetaenikawai nakoni buura ibukina bwa e kakawaki te maroro n te mare ae nakoraoi. E taku te buu te aine temanna i Tiaman: “E kona ni maraki buum ngkana ko karaoi aaro akanne.” Ma e a manga reitia ni kangai: “E ngae ngke e aki bebete n taai nako kateimatoaan te rau ngkana ko rawawata, ma akea riain katiinakoan unim bwa ko aonga ni bebete riki. Imwina, ko taetae n aki iango moa ke ko karaoa te bwai teuana ae kona ni kammaraka buum, ike e a reke iai te kangaanga ae moan te korakora.” Ni koauana, a na bon aki raoiakina aia kangaanga te buu te mwaane ma te buu te aine n te tatakarua ke te rawa n taetae i marenaia. Ma n oneani mwin anne, a kakorakoraa aia mare taanga ngkana a motinnanoia bwa a na waekoa n raoiakina aia kangaanga ao n aki kariaia bwa e na rikirake nakon te kauntaeka.

15. E na kangaa ni kakorakoraaki te mare n te maroro ae manena?

¹⁵ E kakorakoraaki te itoman n te mare ngkana a karekea aia tai taanga ni maroroakin aia namakin ma aia iango. Titeboo  kakawakin arom n taekina te bwai teuana ma tera ae ko taekinna. Ai ngaia are n taai naba aika kangaanga, kakorakorako n taetae ma te akoi, n tangini bwanaam ao n rinean am taeka. Ao ngkanne e na kai kakauongo riki iai buum. (Wareka I-Korote 4:6.) E kona te buu te mwaane ao te buu te aine ni kakorakoraa aia mare n te maroro ae manena n aroia n taekin tii “taeka nako ibukini kateimatoaan te aba n aron ae kainnanoaki, bwa a aonga ni buokaki iai” buuia.—I-Ebeto 4:29.

16, 17. E aera bwa e kakawaki irouia taanga, ataani baike a kainnanoi n aia namakin ao n te wene n taanga?

¹⁶ A kona naba taanga ni karekea aia mare ae kakorakoraaki ngkana a tabeakini moa aroia buuia nakon oin nanoia. (I-Biribi 2:3, 4) A riai taanga ni kai namakina te bwai ae a tangiria raoia ni mare ni kaineti ma te wene n taanga.—Wareka 1 I-Korinto 7:3, 4.

¹⁷ E kananokawaki bwa tabeman taanga a rawa ni kaota aia tangira ke ni wene n taanga. Ao a iangoia tabeman mwaane bwa ngkana a akoia buuia, nanona ngkanne bwa tiaki oi ni mwaane ngaiia. E taekinaki ae kangai n te Baibara: “Kam riai ngkami buumwaane n ota raoi n aia iango buumi aika kam maeka ma ngaiia.” (1 Betero 3:7, Phillips) E riai n ota te buu te mwaane bwa tiaki tii te wene n taanga te bwai ae irekereke ma te mare. E riai ni kaotiota tangirani buuna ao n akoia n taai nako, ao e na kukurei riki te buu te aine ni wene n taanga. Ngkana a uaia ni kaotiota aia tangira ma aia akoi, e na bebete riki iai katokan nanoia n aia namakin ao baika a kainnanoi ibukini marurungia.

18. A na kangaa buumwaane ma buuaine ni kakorakoraa aia itoman n aia mare?

¹⁸ E ngae ngke akea aonam ibukin aki kakaonimakim nakon am mare, ma akean namakinan te bwai ae e tangiria raom ni mare, e kona ni kaira temanna i marenaia bwa e na ukera kakukureiana ao akoana mairoun temanna riki. (Taeka N Rabakau 5:18; Te Minita 9:9) Ai ngaia are a kaumakaki taanga n te Baibara ni kangai: “Tai rarawa i marenami [ni karaoa tabemi ni kaineti ma te wene n taanga] ma tii ngkana a uaia ni boraoi nanomi i nanon te tai ae kam baireia.” Bukin tera? “E aonga n aki kariringkami Tatan ao kam kaawa n aki kona n taon nanomi.” (1 I-Korinto 7:5) Ai karuanikaira ngkana e kariaia te taanga teuana bwa e na kamanena Tatan aroia n ‘aki taotaon nanoia’ ao ni kaira temanna mairouia bwa e na kariaia kaririakina ao ni wene ni kimoa! N iterana are teuana, ngkana a uaia taanga ni mare n aki ukera ‘oini kabwaiaia ma a ukera kabwaian raoia’ ao ni karaoi tabeia ni kaineti ma te wene n taanga, e a kona ngkanne ni kakorakoraaki te itoman n te mare man te tangira ao te iraorao ae kaan.—1 I-Korinto 10:24.

19. Tera ae ti riai ni motinnanoia bwa ti na karaoia, ao bukin tera?

¹⁹ Ti a bon rangi ni kaan ma te aonnaba ae boou ike e mena iai te raoiroi. Anne bukin ae e kona n rangi ni karuanikai nakoira butimwaean ana kaibwabwaru te rabwata n aron naba are e riki nakoia tibun Iteraera ake 24,000 mwaitiia n te Aoraoi i Moaba. Imwini kabwarabwaraan te bwai are e riki ae kananokawaki ma ni karuanikai anne, ti kauringaki n Ana Taeka te Atua ni kangai: “Ane taku bwa e tei, ao ke e tarataraia bwa e na aki bwaka.” (1 I-Korinto 10:12) Ai kakawakira ngkanne kakorakoraan ara mare rinanon teimatoara ni kakaonimaki nakon Tamara are i karawa ao raora ni mare! (Mataio 19:5, 6) Ngkai, ti a riai ni kakorakoraira riki nakon are mai mwaina ni ‘kekeiaki mwaaka bwa n tokina ao ane ti na noraki irouna bwa akea baarekara ao akea buakakara ao ti rau.’—2 Betero 3:13, 14.