Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

TE KAONGORA IBUKIN TE REIREI 41

ANENE 13 Bon Ara Banna ni Katoto Kristo

Reireiara Man Ana Kabanea ni Bong Iesu Aika 40 i Aon te Aba

Reireiara Man Ana Kabanea ni Bong Iesu Aika 40 i Aon te Aba

“E noraki irouia i nanoni boong aika 40, ao e tataekina taekan ana Tautaeka n Uea te Atua.”—MWA. 1:3.

TE BOTO N IANGO

Arora ni kakairi n ana katoto Iesu n ana kabanea ni bong aika 40 i aon te aba.

1-2. Tera are riki ngke a rianna taan rimwin Iesu aika uoman nako Emmauti?

 TE BONG aei bon Nitian 16, 33 C.E. A nanokawaki taan rimwin Iesu ao a maaku. Uoman mai buakoia aika kitana Ierutarem ao a nakon te kaawa ae Emmauti ae tao 11 te kiromita (7 te maire) mai Ierutarem. A rangi ni bwara nanoia mwaane aikai ibukina bwa teuare a iriria are Iesu e a tibwa kamateaki. E a taraa ni bua aia kantaninga ibukin te baere e na karaoia te Mesia. Ma iai te bwai ae riki imwina.

2 E kawariia te iruwa temanna ao e rianna ma ngaiia. A taekini baike a nanokawaki iai taan rimwina ibukin te bwai ae riki nakon Iesu. Imwina e a moana ana maroro te iruwa aei ni kaineti ma baika aki kona ni mwaninga taekaia. E kabwarabwaraa bukina ngkai e riai n karawawataaki te Mesia ao ni mate, ni “moa mairouni Mote ao aia koroboki Burabeti ni kabane.” Ngke a a roko mwaane aika teniman aikai i Emmauti, ao e a kaotia te mwaane arei bwa bon Iesu ngaia are e a tia ni kautaki! Iangoa kimwareireia taan rimwini Kristo ngke a ataia ae e a maiu te Mesia!—Ruka 24:13-35.

3-4. Tera ae riki nakoia taan rimwin Iesu, ao tera ae ti na reiakinna n te kaongora aei? (Mwakuri 1:3)

3 E bati ana tai Iesu ni kaoti nakoia taan rimwina i nanon ana kabanea ni bong aika 40 i aon te aba. (Wareka Mwakuri 1:3.) N taai akanne are a a bitaki naba iai taan rimwina ake a rawawata ma ni maaku, ao n riki bwa te taanga ae a kimwareirei, e nene aia onimaki, ao a ninikoria n tataekina ao n angareirei taekan te Tautaeka n Uea. a

4 Ti kona ni kakabwaiaaki man reiakinani maiun Iesu n te tai ane kakukurei anne. N te kaongora aei, ao ti na nora aron Iesu ni kamanena raoi te tai anne (1) ni kaungaia iai taan rimwina, (2) ni karababaa riki ootaia n te Baibara, ao (3) ni kataneiaia bwa a na karaoi mwioko aika bati. Ti na noria bwa ti na kangaa ni kona ni kakairi n ana katoto Iesu n itera akanne.

KAUNGAIA TABEMWAANG

5. Bukin tera ngke a kainnanoa te kaungaunga taan rimwin Iesu?

5 A kainnanoa te kaungaunga taan rimwin Iesu. Bukin tera? Tabeman a a tia ni kitani mwengaia, aia utu, ao aia bitineti ao ni kabwanina aia tai n rimwin Iesu. (Mat. 19:27) Iai aika a katinanikuaki irouia aomata ibukina bwa a riki bwa taan rimwini Kristo. (Ioa. 9:22) A kukurei ni karaoi bitaki aika bati ibukina bwa a kakoauaa ae Iesu bon te Mesia are e beritanaki. (Mat. 16:16) Ma ngke e a kamateaki Iesu, ao e a memeere naba aia kantaninga ao ni bwara nanoia.

6. Tera are e karaoia Iesu imwini kautakina man te mate?

6 Akea te nanououa bwa ngke e noriia taan rimwina Iesu n nanokawaki, ao e aki taraiia bwa e mamaara aia onimaki, ma e ota ae a nanokawaki ibukini buan temanna. Ngaia are n te bong raoi are e kautaki iai, e a moana naba kaungaaia raoraona. N te katoto, e kaoti nakoni Maria are te I-Maketara ngke e tang neiei n ruanimaten Iesu. (Ioa. 20:11, 16) E kaoti naba nakoia taan rimwina aika uoman ake a taekinaki ni moan te kaongora aei. Ao e kaoti nakon te abotoro Betero. (Ruka 24:34) Tera reireiara man ana katoto Iesu? Iangoa te baere riki ni moani kaotina.

7. N aron ae oti n Ioane 20:11-16, tera ae karaoia Maria ni moaningabongin Nitian 16 ngke e noria Iesu, ao tera ae e kairia bwa e na karaoia nakon neiei? (Nora naba te taamnei.)

7 Wareka Ioane 20:11-16. Ni moaningabongin Nitian 16, ao a bati aine aika kakaonimaki aika nakon te tabo are e kaweneaki iai rabwatan Iesu. (Ruka 24:1, 10) Ti na kaatuua ara iango n te baere e rinanona temanna mai buakoia aine akanne ae Maria are te I-Maketara. Ngke e roko neiei n te ruanimate ao e noria bwa akea kaaina. E biri nakoni Betero ao Ioane ni kaongoia ao e iriia naakai ngke a biri nakon te ruanimate. Ngke a noria raoi bwa akea kaain te ruanimate, ao a okiri naba mwengaia mwaane aikai. Ma e aki oki Maria. E tiku ikekei n tang. E aki ataia neiei ae e tataraia Iesu. E nora te aine ae kakaonimaki aei n tang ao e rangi n ringaki nanona iai. Ngaia are e kaoti nakoni Maria ao imwina e karaoa te bwai teuana ae rangi ni kaungaaki iai neiei. E taetae nakon neiei ao e anganna mwiokoana ae kakawaki ae e na kaota mangautina nakoia tarina.—Ioa. 20:17, 18.

Kakairi iroun Iesu n arom n tarataraiia ao ni kaota nanoangaaia naake a bwara nanoia (Nora barakirabe 7)


8. Ti na kangaa ni kakairi iroun Iesu?

8 Ti na kangaa ni kakairi iroun Iesu? N aron Iesu ti kona ni karaoa ae bati ni kaungaia tarira bwa a na teimatoa ni beku iroun Iehova, ngkana ti atai rawawataia ao ni maroro ma ngaiia ma te atataiaomata. Iangoa te bae e rinanona te tari te aine ae Jocelyn, ae mate tarina n te kabuanibwai teuana. E taku neiei, “I rangi n rawawata i nanon namwakaina aika bati.” Ma iai temanna te tari te mwaane ma buuna ae a kaoa neiei nakoni mwengaia, a kakauongo raoi nakon neiei, ao a karaua nanona bwa e boni kakawaki i matan te Atua. E taku Jocelyn: “I namakinna bwa ai aron ae e kamanenaia Iehova naakai ni katikai man taari ae mareburebu ao ni katokaai n te booti ni kamaiu. A buokai ni manga kakorakoraa nanou bwa N na kateimatoa au beku iroun Iehova.” Ti kona naba ngaira ni kaungaia tabemwaang n arora ni kakauongo raoi ngkana a bunrii nanoia ao ngkana ti taetae ma te atataiaomata, ma iangoan ae ti na kakorakoraia n aia beku iroun te Atua.—IRom 12:15.

BUOKIIA TABEMWAANG NI KARABABAA RIKI OTAIA N TE BAIBARA

9. Tera te kangaanga ae a kaaitara ma ngaia taan rimwin Iesu, ao e kangaa Iesu ni buokiia?

9 A butimwaea Ana Taeka te Atua taan rimwin Iesu ao a kakorakoraia ni maiuakin. (Ioa. 17:6) Ma a aki ota ngke e tiringaki Iesu i aon te kai ni kammaraki n aroia taani kamwarua. E ataia Iesu ae e reke nanououaia tiaki mani buakakan nanoia ma ibukin aki otaia raoi. (Ruka 9:44, 45; Ioa. 20:9) Ngaia are e a reireinia bwa a na ota n te Baibara. Iangoa arona ni karaoa anne ngke e kaoti nakoia taan rimwina aika uoman i aoni kawaia nako Emmauti.

10. E kangaa Iesu ni buokiia taan rimwina n ataia ae boni ngaia te Mesia ni koaua? (Ruka 24:18-27)

10 Wareka Ruka 24:18-27. E aki waekoa Iesu n tuangia mwaane aikai bwa antai ngaia. Ma e tabeki titiraki. Bukin tera? Tao e tangiria bwa a na kaotii aia iango ao nanoia. Ao a karaoa anne. A tuangnga ae a kantaningaa Iesu bwa e na kamaiuia tibun Iteraera mairouia kaain Rom. Imwini kaotan tabeaiangaia, e a kamanena Iesu te Baibara ni buokiia mwaane aikai bwa a na ota n te baere e a tia n riki. b Imwina riki n te tairiki anne, e kabanea ana tai Iesu ni karaui nanoia taan rimwina ake tabeman ibukini koaua aikai. (Ruka 24:33-48) Tera reireiara man te rongorongo aei?

11-12. (a) Tera reireiara man aron Iesu n angareirei taiani koaua man te Baibara? (Nori naba taamnei.) (b) E kangaa ana tia reirei n te Baibara Nortey ni buokia?

11 Ti na kangaa ni kakairi iroun Iesu? Te moan, ngkana ko angareirei nakoia am reirei n te Baibara, tabeki titiraki ma te karinerine aika a na kaotii iai aia iango ao nanoia. (TaeRab. 20:5) Ngkana ko a atai aia namakin, kaota nakoia aroni karekeani kiibu aika kaineti ma baike a rinanoi. Tai tuangia te bwai ae a na karaoia. Ma buokiia bwa a na iaiangoa kanoan te Baibara ao n ataa aroia ni maiuakini booto n reirei ake iai. Iangoa rongorongon te tari te mwaane i Ghana ae Nortey.

12 E moana ana reirei n te Baibara Nortey ngke 16 ana ririki. N te tai ae waekoa a a kaitaraa ana utu. Tera ae buokia bwa e na tei n nene? E a tia ana tia reirei n te Baibara ni kabwarabwaraa nakoina Mataio mwakoro 10 are a na bwainikirinaki Kristian ni koaua. E taku Nortey, “Ngke I a bwainikirinaki, I a kakoauaa raoi ae I a kunea te koaua.” E buokia naba ana tia reirei bwa e na ota ni Mataio 10:16 bwa e aonga n taratara raoi ao ni karinerine naba ngkana e maroroakin ana koaua ni mwengana. Imwini bwabetitoana, ao e a kani bwaiania Nortey ma e kantaningaia tamana bwa e na reirei n te kuura ae rietata. N oneani mwin are e na tuanga Nortey te bae e na karaoia, e tabeki titiraki ana tia reirei ao e buokia bwa e na iaiangoi booto n reirei man te Baibara. Tera mwina? E motinnanoia Nortey bwa e na beku ni kabwanina ana tai. E kanakoaki mani mwengana iroun Tamana. Tera ana namakin Nortey ni baika riki aikai? E taku teuaei, “I kakoauaa ae I karaoa te motinnano ae eti.” Ngkana ti karekea naba ara tai ni buokiia tabemwaang n iaiangoa kanoan te Baibara, ti a kona ni buokiia iai n riki bwa Kristian aika nene aia onimaki.—IEbe. 3:16-19.

Kakairi iroun Iesu n arom ni buokiia tabemwaang bwa a na ota n te Baibara (Nora barakirabe 11) e


BUOKIIA TAARI MWAANE BWA A NA TAU N RIKI “BWA BWAAI N TITUARAOI”

13. Tera are e karaoia Iesu bwa e aonga raoi ni waakinako te mwakuri are e anganna Tamana bwa e na karaoia? (I-Ebeto 4:8)

13 Ni menan Iesu i aon te aba, ao e karaoa raoi te mwakuri are e anganna Tamana bwa e na karaoia. (Ioa. 17:4) Ma e aki reke iroun Iesu te anua are, ‘Ngkana ko tangira te bwai teuana bwa e na karaoaki raoi ao ko riai ni karaoia i bon iroum.’ I nanon tenua ao te iterana te ririki n ana mwakuri ni minita, ao e kataneiaia tabemwaang. Imwain okina nako karawa, ao e onimakinia taan rimwina tabeman aika 20 tabun aia ririki bwa a na tabeakinia ana tiibu Iehova aika kakawaki ao ni kaira te mwakuri n uarongorongo ao n angareirei. (Wareka I-Ebeto 4:8.) E kangaa Iesu ni kamanena ana kabanea ni bong aika 40 ni buokiia iai mwaane aika anga ngaiia, aika kakaonimaki ni koaua, ao aika mwakuri korakora bwa a na tau n riki bwa “bwaai n tituaraoi”?

14. E kangaa Iesu ni buokiia taan rimwina n rikirake n te onimaki i nanon ana kabanea ni bong aika 40 i aon te aba? (Nora naba te taamnei.)

14 E aki wimakiki Iesu n anga te reirei ni kairiri nakoia taan rimwina, ma e kaota naba te tangira. N te katoto, e noria bwa tabeman i buakoia a nanououa, ngaia are e reireinia ni kaetiia. (Ruka 24:25-27; Ioa. 20:27) E kamataata naba nakoia riaia ni moanibwaia riki tararuaakin te nanai nakon aia mwakuri ni kareketianti. (Ioa. 21:15) E kauringia bwa a na aki kakabotaui mwiokoaia ae a karekei mairoun Iehova ma ake a karekei tabemwaang. (Ioa. 21:20-22) E kaetii naba aia iango tabeua aika kairua ibukin te Tautaeka n Uea, ao e buokiia bwa a na kaatuua aia iango i aon tataekinan te rongorongo ae raoiroi. (Mwa. 1:6-8) Tera reireiaia unimwaane mairoun Iesu?

Kakairi iroun Iesu n arom ni buokiia mwaane bwa a na tau nakoni mwioko riki tabeua (Nora barakirabe 14)


15-16. (a) N aanga raa ae a kona iai unimwaane ni kakairi iroun Iesu? Kabwarabwaraa. (b) E kangaa ni kakabwaiaaki Patrick man te reirei ni kairiri?

15 A na kangaa unimwaane ni kakairi iroun Iesu? A riai ni kataneiaia ao ni buokiia mwaane, n ikotaki naba ma naake a ataei riki bwa a na tau ibukini mwioko aika bati. c A aki kantaningaia unimwaane bwa a na kororaoi naake a kataneiaia. A riai n angania te reirei ni kairiri ae tatangira bwa a aonga mwaane aika ataei riki aikai ni kona ni mwaatai ao n noria ae a riai ni bwaina te nanorinano, te kakaonimaki, ao te tauraoi ni beku ibukia tabemwaang.—1Tim. 3:1; 2Tim. 2:2; 1Bet. 5:5.

16 Iangoa aroni kakabwaiaan te tari te mwaane ae Patrick man te reirei ni kairiri. Ngke te roro n rikirake ngaia, ao e kakaiowawaea ao e aki ataata te riai n ana taetae ao n ana mwakuri nakoia naba taari aine. E nora mamaaran Patrick te unimwaane temanna ae ikawai n te onimaki, ao e aki wimakiki n anganna te reirei ni kairiri ae irianaki ma te akoi. E taku Patrick, “I kukurei ngkai e karaoa aei. E bwabwara ngkoa nanou ngkana I noriia taari mwaane tabeman ake a karekei mwioko ake I tangiri. Ma I buokaki n ana reirei ni kairiri te unimwaane arei, bwa N na kaatuua au iango n au beku ibukia taari ma te nanorinano ao tiaki i aoni karekeani mwioko tabeua n te ekaretia.” N tokin te tai, e a mwiokoaki Patrick bwa te unimwaane ngke ai 20 tabun ana ririki.—TaeRab. 27:9.

17. E kangaa ni kaotia Iesu bwa e onimakinia taan rimwina?

17 E mwiokoia Iesu taan rimwina bwa a na aki tii uarongorongo ma a na reireinia naba aomata. (Mat. 28:20) A bae n namakinna taan rimwin Iesu bwa a aki tau nakon te mwioko anne. Ma e kakoauaa raoi Iesu ae a boni kona ni karaoa te mwakuri anne, ao e tuangia bwa a na karaoia. E kaota raoi onimakinaia ni koaua Iesu ngke e kangai: “E a tia ni kanakomaiai te Tama, ngaia ae I kanakoi naba ngkami.”—Ioa. 20:21.

18. A na kangaa unimwaane ni kakairi iroun Iesu?

18 A na kangaa unimwaane ni kakairi iroun Iesu? A kataneiaia tabemwaang unimwaane n aroia n angania mwioko tabeua. (IBir. 2:19-22) N te katoto, a kona unimwaane n tuangia rooro n rikirake bwa a na kaitiaka ao ni kateimatoa raoiroin te Tabo n Taromauri. Imwin anganakia mwiokoaia, a kona unimwaane ni kaotia bwa a onimakinia naake a mwiokoiia, ngkana a kataneiaia ao imwina a katuka te mwakuri nakoia bwa a na karaoia. E taekinna Matthew ae te unimwaane ae boou bwa e rangi ni kakaitau irouia unimwaane aika mwaatai ake a kataneia bwa e na karaoa te mwioko teuana ao imwina a onimakinna bwa e na katiaa mwiokoana. E taku teuaei, “I buokaki ngke a tarai au kairua bwa kanoan au reirei ni kataneiai ao imwina a buokai ni kanakoraoia.” d

19. Tera ae ti riai ni motinnanoa karaoana?

19 E kamanena Iesu ana kabanea ni bong aika 40 i aon te aba ni kaungaia, n reireinia, ao ni kataneiaia tabemwaang. Ti bia motinnanoia bwa ti na kakairi raoi n ana katoto. (1Bet. 2:21) E na boni buokira ni karaoa anne. Ma e berita ni kangai: “N na memena iroumi ni boong ni kabane ni karokoa tain tokin te waaki ae ngkai i aon te aba.”—Mat. 28:20.

ANENE 15 Karaoiroa Ana Moan Nati Iehova!

a A koreaki n taian Euangkerio ao ni bokin te Baibara ake tabeua baika bati aika riki ngke e uti Iesu ao ni kaoti nakoia tabemwaang, n aroni Maria are te I-Maketara (Ioa. 20:11-18); aine ake tabeman (Mat. 28:8-10; Ruka 24:8-11); taan rimwina ake 2 (Ruka 24:13-15); Betero (Ruka 24:34); abotoro ngke akea Toma (Ioa. 20:19-24); abotoro, ngke ai raoia Toma (Ioa. 20:26); taan rimwina ake 7 (Ioa. 21:1, 2); taan rimwina aika 500 tabun (Mat. 28:16; 1Kor. 15:6); tarina are Iakobo (1Kor. 15:7); abotoro ni kabane (Mwa. 1:4); ao abotoro ake a mena i rarikini Betania. (Ruka 24:50-52) E bae n aki koreaki kaotina ake tabeua.—Ioa. 21:25.

b Ibukin riki taian taetae ni burabeti ibukin te Mesia, nora te kaongora n jw.org ae, “E Kakoauaaki n Taian Taetae ni Burabeti Ibukin te Mesia, Bwa Iesu Bon te Mesia?

c N taabo tabeua, a kona mwaane aika tau ae tao 25 nakon 29 aia ririki ni maiu ni mwiokoaki bwa mataniwi aika mwamwananga. Ma a riai moa mwaane akanne ni beku bwa unimwaane.

d Ibukin reirei n ibuobuoki riki tabeua i aon arora ni buokiia taari mwaane aika ataei bwa a na tau nakoni mwioko, nora Te Taua-n-Tantani ae bwain Aokati 2018 i. 11-12, bar. 15-17, ao bwain Eberi 15, 2015, i. 3-13.

e KABWARABWARAAN TE TAAMNEI: Imwini buokana bwa e na ota n te Baibara, e a iangoia teuae reirei n te Baibara aei bwa e na karenakoi bwaai ni katamaroa ibukin te Kiritimati.