1, 2. (a) Tera ae irekereke ma te “bwaintituaraoi ae akea n ai arona” mairoun te Atua? (b) Baikara titiraki ake ti na rinanoi n te kaongora aei?

NGKE e kanakoa Iehova Natina ae ana rikitemanna nakon te aonnaba aei, E a anga iai te bwaintituaraoi ae moan te rianako ibukin te tangira! (Ioa. 3:16; 1Ioa. 4:9, 10) E aranna te abotoro Bauro bwa te “bwaintituaraoi ae akea n ai arona” mairoun te Atua. (2Kor. 9:15) E aera ngke e taekina anne?

² E ataia Bauro bwa a bane ni kakororaoaki ana berita te Atua aika rangi n tamaroa rinanon ana angakarea ae kororaoi Kristo. (Wareka 2 I-Korinto 1:20.) Ma e irekereke te “bwaintituaraoi ae akea n ai arona” anne ma raoiroin Iehova ni kabane ao ana tangira ae koaua are e na kaotia nakoira rinanon Iesu. E bon rangi ni kamimi te bwaintituaraoi anne n te aro are e a aki kona ni kabwarabwaraaki raoi irouia aomata. Tera arora ngkana ti anganaki te bwaintituaraoi ae rianako aei? Baikara aanga aika manena ae ti na kairaki iai n te bwaintituaraoi aei ngkana ti katauraoi imwaini Kauringaani mateni Kristo ae na karaoaki n te Katenibong, Maati 23, 2016?

3, 4. (a) Tera am namakin ngkana e anganiko temanna te bwaintituaraoi? (b) E kangaa n rotaki aroni maium n te bwaintituaraoi ae okoro?

³ Ko bae n taonaki n namakin aika kakaokoro ngkana ko anganaki te bwaintituaraoi. E ngae n anne, iai bwaintituaraoi tabeua ake a bae n rangi n okoro ke ni manena n te aro are a kona ni bitii maiura. N te katoto, aongkoa ko nang kamateaki ibukina bwa ko reke n te bure. Ma e a karina naba n otinako mai buakoia aomata temanna ae ko aki kinaa ao e anga ngaia bwa e na katuuaaeaki ibukim. E boni kukurei ni mate ibukim! Tera am namakin n te bwaintituaraoi ae rianako anne?

⁴ Akea te nanououa bwa ni karekean te aeka n tangira ae aki bangaomata anne, ko a kairoroaki iai bwa ko na manga iangoi am mwakuri ao ni karaoa naba te bitaki ni maium. Ko bae ni kairaki iai bwa ko na kabatiaa riki bwainan te tituaraoi ao te tangira nakoia tabemwaang ao ni kabwaraa ana bure ane e bure nakoim. Ko namakinna ni maium ni kabane bwa ko bae iroun te aomata ane kukurei n onea mwim anne.

5. E kangaa n rianako riki ana bwaintituaraoi te Atua ae te kaboomwi nakoni bwaintituaraoi ake tabeua?

⁵ Ma e rangi n rianako riki te baere e anganira Iehova rinanoni Kristo nakon te bwaintituaraoi are e kabwarabwaraaki n te katoto anne. (1Bet. 3:18) Iangoa bukina aei. Ibukin te bure are ti ituaki iai, ti a bane n aitara ma te tuuaa ae te mate. (IRom 5:12) E tatangira Iehova ni baireia bwa e na roko Iesu i aon te aba ao “ni katoonga te mate ibukia aomata nako.” (Ebera 2:9) E aki tii kamanoi maiura aika ngkai Iehova ma e karekea naba te anga ae na kamaunaaki iai te mate n aki toki. (Ita. 25:7, 8; 1Kor. 15:22, 26) A na bane naake a onimakina Iesu ni karekea te maiu n aki toki ma te rau ao te kukurei i aon te aba i aan Ana Tautaeka n Uea te Atua irouni Kristo, ao a na uea ma Kristo n te Tautaeka n Uea anne naake a kabiraki. (IRom 6:23; TeKao. 5:9, 10) Baikara riki kakabwaia aika a na reke man ana bwaintituaraoi Iehova aei?

6. (a) Baikara kakabwaia man ana bwaintituaraoi Iehova ae ko ingainga nako iai? (b) Aanga baika tenua ake ti kairaki iai n ana tangira te Atua bwa ti na karaoi.

⁶ Iai naba i buakon ana bwaintituaraoi Iehova katokan aorakira nako, onikakin ara aonnaba nakon te bwaretaiti ao mangautiia maate. (Ita. 33:24; 35:5, 6; Ioa. 5:28, 29) Ti bon tangira Iehova ma Natina ae tatangiria ibukin anganakira te “bwaintituaraoi ae akea n ai arona.” Ma e kangai ngkanne te titiraki: Tera ae ti kairaki bwa ti na karaoia n ana tangira te Atua? Ti na iangoa aron ana tangira te Atua ae kairira bwa (1) ti na tou raoi mwini mwanekani Kristo Iesu, (2) ti na kaota tangiraia tarira ao (3) ti na kabwarai aia bure tabemwaang mai nanora.

7, 8. Tera aron ara namakin n ana tangira Kristo, ao tera ae ti kairaki iai bwa ti na karaoia?

⁷ Te moan, ti riai ni kairoroaki bwa ti na maiu ibukini Kristo Iesu. E taku te abotoro Bauro: “E kairoroira ana tangira te Kristo.” (Wareka 2 I-Korinto 5:14, 15.) E ataia Bauro bwa ti aki kona ni butimwaea ana tangira ae rianako Kristo ngkana ti aki kairoroaki ke ni kairaki bwa ti na maiu ibukina. Ngkana ti a ataa raoi te bwai ae e a tia ni karaoia ibukira Iehova ao ti kairaki n ana tangira, ti a tangiria ngkanne ni kabanea maiura ibukini Kristo Iesu. Ti na kangaa ni kaota te tangira anne?

⁸ A kairoroaki naake a tangira Iehova bwa a na kakairi n ana katoto Kristo, n nakonako n aron are e nakonako iai ao n  tou mwini mwanekana. (1Bet. 2:21; 1Ioa. 2:6) Ti kaota tangiran te Atua ao Kristo ngkana ti ongeaba. E taku Iesu: “Ane butimwaea au tua ma ni kakairi iai, ao e tangirai te aomata anne. Ao ane tangirai e na tangiraki naba iroun Tamau, ao N na tangiria ao N na kaotai raoi nakoina.”​—Ioa. 14:21; 1Ioa. 5:3.

9. Baikara kariri aika ti kaaitarai?

⁹ N namwakainan te Kauring ao e raoiroi iaiangoan raoi aroni maiura. Titirakiniko ni kangai: ‘Itera raa aika I tou raoi iai mwini mwanekani Kristo Iesu? Baikara itera ake I riai ni kanakoraoi?’ E rangi ni kakawaki tuoara i bon iroura, ngkai ti aki toki ni kaririaki bwa ti na kakairi n ana waaki te aonnaba aei. (IRom 12:2) Ngkana ti aki taratara raoi, ti kona n riki bwa taani kakairi irouia taani karioiango n te aonnaba ke aomata aika tanoata taekaia ao taan takaakaro aika bane aroia. (IKoro. 2:8; 1Ioa. 2:15-17) Ti na kangaa n totokoi kariri akanne?

10. Baikara titiraki ake ti na titirakinira iai n namwakainan te Kauring aei, ao tera ae ti kaungaaki bwa ti na karaoia ni kaekaaia? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

¹⁰ Ti kona ni kabongana namwakainan te Kauring bwa ara tai n tarai raoi oneara, ara birim ao kuuna ake ti ongoraei, tao baike i aon naba ara kaombiuta, mobwaao, ao tablet aika kaombiuta aika rangi n uarereke aika uouotaki. Ngkana ko kakaaea am kunnikai, titirakiniko ni kangai: ‘Ngke arona bwa I nakon te tabo ae mena iai Iesu, e raoiroi kunnikaiu aei?’ (Wareka 1 Timoteo 2:9, 10.) ‘Ngkana I bwainna, e oti iai bwa ngai temanna te tia rimwini Kristo Iesu?’ Ti kona n titirakinira n aron anne ibukin ara birim ao kuuna ake ti ongoraei. ‘E na kukurei Iesu n taamnei n te birim ke n ongora n te kuna aei? Ngkana e tangoa au mobwaao ke au tablet, N na maamaa ni baike a mena iai?’ Ngkana ko iaiangoa te takaakaro n te kaombiuta, titirakiniko ni kangai: ‘E na kangaanga kabwarabwaraana nakon Iesu bwa e aera ngkai I tatangiria n takaakaro iai?’ Ibukin tangiran Iehova iroura, ti a kairoroaki iai bwa ti na kanakoi ni kabane baike e aki riai ibukin te tia rimwini Kristo, n aki ongei bobuakaia. (Mwa. 19:19, 20) Ti berita n ara tai ni katabu bwa ti nang aki maiu ibukira ma ti na maiu ibukini Kristo. Ngaia are, ti aki riai ni kawakini baike a na tukira man touan raoi mwini mwanekani Kristo.​—Mat. 5:29, 30; IBir. 4:8.

11. (a) E kangaa ara tangira ibukin Iehova ao Iesu ni kaungaira n te mwakuri n uarongorongo? (b) E kangaa ara tangira ni kairira bwa ti na buokiia tabemwaang n te ekaretia?

¹¹ E kairira naba tangiran Iesu bwa ti na kabanea nanora n te mwakuri n uarongorongo ao ni karekeia taan rimwini Kristo. (Mat. 28:19, 20; Ruka 4:43) N namwakainan te Kauring, e na reke ara tai n okitirari bwaiania ao ni kabanea 30 ke 50 te aoa n te mwakuri n uarongorongo. Ko kona ni bairea arom bwa ko na karaoia? E namakinna te mwaane ae 84 ana ririki ae e a tia ni mate buuna bwa e aki kona ni karaoa anne ibukin ana ririki ao aorakina. E ngae n anne, a boonnanoia bwaiania n ana tabo bwa a na buokia. A karekea baona ao n rinea te aono ae e kona ni mwakuria teuaei, bwa e aonga n roko n tiana ae karekean te aoa ae 30. Ko kona n anga ngkoe ni buoka temanna n am ekaretia bwa e aonga teuanne ke neienne n uataboa kakimwareirein te okitirari bwaiania n namwakainan te Kauring? E koaua ae ti aki kona ni bane n okitirari bwaiania. Ma e ngae n anne, ti kona ni kabongana ara tai ao korakorara ni karikirakea iai ara karea ni karaoiroi nakon Iehova. Mani karaoan aei, ti a kaotia bwa titeboo ngaira ma Bauro ae ti kairaki n tangirani Kristo. Tera riki ae ti kaungaaki iai bwa ti na karaoia man tangiran te Atua?

12. E kairira ana tangira te Atua bwa ti na karaoa tera?

¹² Te kauoua, e kairoroira ana tangira te Atua bwa ti na kaota tangiraia tarira. E ataa aei te abotoro Ioane ao e korea ae kangai: “Ngkami aika kam tangiraki, ngkana ngaia bwa e tangirira te Atua n te aro aei, ti riai ngkanne n itangitangiri i marenara.” (1Ioa. 4:7-11) Ngaia are ti aki kona ni butimwaea raoi ana tangira te Atua ngkana ti aki ataa kakawakin ae ti riai n tangiriia tarira. (1Ioa. 3:16) Ti na kangaa ni kaota ara tangira n aanga aika manena?

13. Tera te katoto are e karaoia Iesu ibukin tangiraia tabemwaang?

¹³ Iangoa ana katoto Iesu. N ana tai n uarongorongo i aon te aba ao e tabeakinia riki aomata aika mangori. E anga ngaia ni katoki aorakin nako rabwataia aomata n aroia mwauku, mataki, bonotaninga ao baennewe. (Mat. 11:4, 5) E kukurei Iesu n reireinia aomata aika baki n te aro n taamnei, ake a iangoaki irouia mataniwi n te Aro n I-Iutaia bwa ‘te koraki aika maraia.’ (Ioa. 7:49) E tangiriia naaka mangori aikai ao e mwakuri korakora ni buokiia.​—Mat. 20:28.

14. Tera ae ko kona ni karaoia ni kaota iai tangiraia tarim?

¹⁴ E reke te anga ni kakairi iroun Iesu n namwakainan te Kauring ngkana ko karekea am tai n iaiangoiia taari n am ekaretia. Ngkana ko karaoa aei, ko na bae n noriia tabeman ake a kona ni kakabwaiaaki n am tangira. Tao iai taari aika kara ake a kainnanoa te ibuobuoki. Ko kona ni kawariia naaka tangiraki aikai? E aera ko aki uota kanaia, buokiia ni karaoi aia mwakuri n te mwenga, katokaia n am kaa nakoni botakin te ekaretia ke ni kaoia bwa a na raoniko n te mwakuri ni minita? (Wareka Ruka 14:12-14.) Ti riai ni kariaia ana tangira te Atua bwa e na kairira bwa ti na anga ngaira ao ni kaota tangiraia tarira.

15. Tera ae ti riai n ataia?

¹⁵ Te katenua, e riai ni kairoroira ana tangira Iehova bwa ti na kabwarai aia bure tarira. Ngkai ngaira kanoan te moan aomata ae Atam, ti a bane n ituaki n te bure ao te tuuaa iai ae te mate. Akea iroura ae kona ni kangai: “I aki kainnanoa te kaboomwi.” E kainnanoaki naba iroun ana toro te Atua ae moan te kakaonimaki ana akoi ae rianako Iehova rinanoni Kristo. Ti riai n  tatabemanira nako n ataia ae a kabwaraaki ara taarau aika rangi ni bati. E aera bwa e kakawaki ataan aei? E kaekaaki n ana kaikonaki teuana Iesu.

16, 17. (a) Tera reireiara n ana kaikonaki Iesu ae taekan te uea ma tooro? (b) Tera ae ko motinnanoia bwa ko na karaoia imwini kananoan am iango n ana kaikonaki Iesu?

¹⁶ E taekina Iesu aron te uea temanna ni kakeaa ana taarau ana toro ae rangi ni bati ae 10,000 te tarena ke 60,000,000 te tenariati. Ma e rawa te toro anne ni kakeaa ana taarau raona n toro, ae rangi n uarereke riki ae 100 te tenariati. E rangi n un te uea ngke e a ataa bangaomatan te toro are e a tia n nanoangaia ni kakeaa ana taarau. E taku te uea: “Te toro ae ko buakaka, I kakeaa am taarau ni kabane ibukina bwa ko onnon nakoiu. Tiaki ko riai n nanoangaa raom n toro, n arou ae I a tia n nanoangaiko?” (Mat. 18:23-35; nora te kabwarabwara ae i nano.) Eng, e riai ana nanoanga ae rianako te uea ni kairoroa te toro anne bwa e na kakeaa ana taarau raona n toro. N aron naba anne, tera ae ti kairaki bwa ti na karaoia man ana tangira ao ana nanoanga Iehova?

¹⁷ E reke ara tai n namwakainan te Kauring n iaiangoia bwa tao ti kaikoa unra irouia tarira ke ti aki. Ngkana ngaia anne, ai raoiroira te tai aei ngkana ti kakairi iroun Iehova ae ‘kabwarai buure.’ (Neem. 9:17, BG; TaiAre. 86:5) Ngkana ti kakaitau n te baere e a tia ni karaoia Iehova ibukira n arona ni kakeaa ara taarau ae rangi ni bati, ti na kani kabwarai ngkanne aia bure tabemwaang mai nanora. Ti bon aki kona ni karekea ana tangira ao ana kabwarabure te Atua ngkana ti aki tangiriia tabemwaang ao ni kabwarai aia bure. (Mat. 6:14, 15) E koaua ae e aki kona te kabwarabure ni bita te bwai ae e a tia n riki, ma e na boni karekea kabwaiara n te tai ae na roko.

18. E kangaa ana tangira te Atua ni buoka temanna te tari te aine bwa e na teimatoa n taotaona nanona ibukin aki kororaoin te tari te aine temanna?

¹⁸ E kona ni kangaanga iroura bwa ti na ‘taotaon nanora’ nakoia tarira. (Wareka I-Korote 3:13, 14; I-Ebeto 4:32.) N te katoto, e kukurei Lily ae te tari te aine ae akea buuna ni buoka Carol ^[1] ae te aine ae e a tia ni mate buuna. E kakabwakaa Carol n taabo ake e kan nako iai, e boobwai ibukina ao e kaota te akoi n aanga riki aika bati aika manena. N aki ongei baike e karaoi ni kabane Lily, e aki toki n tiribure Carol ao n tabetai e a aki bebete iai aroni buokana. E ngae n anne, e iaiangoi riki Lily aroaron Carol aika raraoi. E teimatoa ni buokia i nanon tabeua te ririki ni karokoa ae e bwaka n aoraki Carol ao e mate. E taku Lily: “E ngae ngke e aki bebete buokan Carol irou ma I ingainga ni kan noria n te mangauti. I kani kinaa ngkana e a kororaoi.” Eng, e kona ana tangira te Atua ni kairoroira bwa ti na taotaon nanora nakoia tarira ao n ingainga nakon te tai are a na kororaoi iai aomata.

19. Ko na kangaa ni kairaki n te “bwaintituaraoi ae akea n ai arona” mairoun te Atua?

¹⁹ E a bon tia Iehova n anganira ana “bwaintituaraoi ae akea n ai arona.” Ti bia aki kakeaa bongan te bwaintituaraoi ae kakawaki aei. Ma ti riai ni kakaitau ao ni kananoi ara iango ni bwaai ni kabane ake a a tia ni karaoi ibukira Iehova ao Iesu, ai moarara riki n namwakainan te Kauring aei. Eng, ti bia kairoroaki n aia tangira bwa ti na tou raoi mwini mwanekan Iesu, ti na anga ngaira ao ni kaota tangiraia tarira, ao ni kabwarai aia bure mai nanora.