TEIMATOA N TANTANI!
Te Koaua Bwa Katiteuanaakia Reeti n Aomata Nako, Bon Tii te Mii?—Tera ae E Taekinna te Baibara
A mwaiti ake a iangoa katiteuanaakia reeti n aomata nako, bwa te mii ae e tuai mani koro bukina.
“E a riki te tauaninne ibukin te reeti bwa ai aron te boitin ni kaikonaki are a a rotakibuaka iai botaki n tautaeka ma bitineti, aia botaki aomata ake a katei ao ai boni ngaira n tatabemanira nako. E a kairiia aomata bwa a na karaoa ae e aki riai i marenaia.”—António Guterres, te tia koroboki n Aia Botaki te Botannaomata.
A na boni katiteuanaaki reeti n aomata nako? Tera ae e taekinna te Baibara?
Ana Iango te Atua Ibukin Katiteuanaakia reeti n aomata
Ti reiakinaki n te Baibara ana iango te Atua ibukia reeti n aomata aika kakaokoro.
“[Te Atua] e karaoiia natannaomata nako mairoun te aomata ae tii temanna bwa a na maeka ni kabutaa te aonnaba.”—Mwakuri 17:26.
“E bon aki inanonano te Atua, ma a butimwaeaki irouna aomata nako aika maakua ma ni kakaraoa ae raoiroi, mai buakoia natannaomata nako.”—Mwakuri 10:34, 35.
E kaotia te Baibara bwa a bane aomata n riki man te utu teuana ao e butimwaeia reeti nako te Atua.
Katiteuanaakia reeti n aomata
E na reke te katiteuanaaki man ana Tautaeka n Uea te Atua, ae te tautaeka ae tei i karawa. Te tautaeka anne, e na reireinia aomata aroia ae riai i marenaia. A na bwaati aroia iai aomata n taobaraa namakinan te kan tauaninne ibukin aia reeti.
“A [na] reiakina te raoiroi kaain te aba.”—Itaia 26:9.
“Bon te rau mwin te raoiroi ni koaua, ao uaan te raoiroi ni koaua bon te rau ma te mweraoi ae teimatoa.”—Itaia 32:17.
Mirion ma mirion mwaitiia aomata ni boong aikai, aika a reiakinaki man te Baibara aroia ni bwaina te karinerine ao ni kaaomataia aomata nako.
Ngkana ko kani kamataatako riki, wareka te kaongora man te Taratara ae atuna “Iai Katokan te Riribai?”
Wareka te kaongora ae “Talking to Children About Racism” ibukin aroia kaaro ni maroroakina aei n te mwenga.