Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Te Kawai, te Koaua, ao te Maiu

Te Kawai, te Koaua, ao te Maiu

Ko bae ni kukurei n reken te rongorongo ae raoiroi iroum. Ao bon iai te rongorongo ae rangi n raoiroi nakoim ao nakoia aika tangiraki iroum.

E mena te rongorongo ae raoiroi aei n te Baibara, ae te boki ae baireia te tia Karika te iuniweeti ae Iehova ae te Atua, bwa e na koreaki n ririki aika bwakanako. N te boki aei ao ti na kaatuui iai bokin te Baibara aika aua, ae kanoaia te rongorongo ae rangi n raoiroi nakoira ni kabane. A ingoanaki n araia mwaane ake e kabonganaia te Atua bwa a na korei ake Mataio, Mareko, Ruka, ao Ioane.

A bati aika a ararani rongorongo aikai bwa Euangkerio aika aua. A bane n taekina te euangkerio, ke te rongorongo ae raoiroi, ae taekan Iesu ae bon ana aomata te Atua ae e na karekea te kakamaiu, ao te Uea n ana Tautaeka n Uea te Atua. E na karokoi kakabwaia aika teimatoa Iesu nakoia akana onimakinna ni kabane.​—Mareko 10:17, 30; 13:13.

E AERA NGKAI AUA TE EUANGKERIO?

Ko bae n tia n iangoa ae e aera ngkai aua te rongorongo ae kaira koreana te Atua ni kaineti ma maiun Iesu ao ana reirei.

E manena ngkai iai rongorongo aika maenako ni kaineti ma baike e taekin Iesu ao ni karaoi. Ibukini kabwarabwaraana, iangoia bwa a tei mwaane aika aman i rarikin te tia reirei ae rangi n tanoata taekana. Te mwaane ae tei i moan te tia reirei e bwaibwai n aobitin te taekiti. Teuare n te angaatai bon te taokita. Teuare ongora man te angamaing bon te tia akawa ao bon raoraon te tia reirei aei ae rangi ni kaan ma ngaia. Ao teuare te kaaman are i buki, bon te tia mamataku ae ataei riki nakoia ake tabemwaang. A bwabwaina te koaua mwaane aika aman aikai, ma a kakaokoro baike a kani kaatuui aia iango iai. Ngkana a korea aia rongorongo ni kaineti ma baike e taekin te tia reirei ao ana mwakuri, a na bae ni kakaokoro baike a kaatuui iai, ke rongorongoni baika riki. Ngkana ti iangoi euangkerio aika aua aikai, ao n uringnga bwa e kaokoro aia taratara ao bukini korean aia rongorongo taani koreia, ao ti kona ngkanne ni karekea te taamnei ae tabwanin raoi i aon ana reirei ao ana mwakuri te tia reirei arei. E kabwarabwaraaki ikai arora ni kona ni kabwaia n reken rongorongo aika maenako i aoni maiun te tia Reirei ae Kakannato ae Iesu.

N reitakinakoan te kabwarabwara, e kan anaa nanoia I-Iutaia teuare te tia mwakuri n te taekiti, ngaia are e a botii taian reirei tabeua ke bwaai aika riki, n te aro ae a na kai ota riki iai aomata aika tiaki I-Iutaia. Teuare te taokita e katereterea kamarurungaia aoraki ke mwauku, ma e kamaunai bwaai tabeua ake e korei teuare te tia mwakuri n te taekiti ke e taekini n te aro ae a kaokoro teia. Teuare te rao ni kaan e katuruturui ana namakin te tia reirei ao aroarona. Teuare ataei riki e uarereke riki ana rongorongo ao e rangi ni mataata. Ma e ngae n anne, a bane n eti aia rongorongo mwaane aikai. E katereaki raoi ikai aron rongorongo aika aua aikai aika kaineti ma maiun Iesu, ni kona ni kaotaira raoi n ana mwakuri, n ana reirei, ao n aroarona.

A kona aomata n taekina ‘ana Euangkerio Mataio’ ke ‘ana Euangkerio Ioane.’ E aki bure anne bwa kanoaia n tatabeua nako bon “te rongorongo ae raoiroi ibukin Iesu Kristo.” (Mareko 1:1) Ma n etina, bon tii teuana te euangkerio ke te rongorongo ae raoiroi ibukin Iesu, ao e reke te rongorongo ae tii teuana aei ni koroboki aika aua aikai.

A bati taan reirei n ana Taeka te Atua ake a a tia ni kabotaui booki aika Mataio, Mareko, Ruka, ao Ioane, ake a noria bwa a bane ni boraoi rongorongo aika taekinaki iai. Tao n 170 C.E., ao e kakorakoraa ni karaoa anne te tia koro rongorongo ae te I-Turia ae Tatian. E noria bwa a bon eti booki aika aua aikai ao a kairaki koreaia iroun te Atua, ao e korea te Diatessaron, ae rongorongoni maiun Iesu ma ana mwakuri ni minita ae karinanaki raoi iai baike e karaoi.

E karaoaki naba iai aekakin anne n te boki aei ae Iesu—Te Kawai, te Koaua, ao te Maiu, ma e eti riki ao e tabwanin raoi. E reke anne ibukina bwa ti a ota riki ngkai ni kakoroani bukin ana taetae ni burabeti Iesu aika bati ao ana kabotau. N otara aei ao a a kamatataaki iai bwaai ake e taekin ao e karaoi, ao te tai are a a riki baike a karakinaki iai. A buokira baike a kuneaki i aantano irouia taan rabakau bwa ti na ota riki ni bwaai tabeua ao n aia taratara taani korei rongorongo aikai. Ti aki kona n taekinna bwa ti ataa tain rikini bwaai ni kabane aika karakinaki, ma a kaotaki n te boki aei ae Iesu—Te Kawai, te Koaua, ao te Maiu, rongorongo aika riai aika boto i aon te rabakau.

TE KAWAI, TE KOAUA, AO TE MAIU

Ngkai ko wareka te boki aei, kataia n ururinga aan te reirei ae kakawaki ibukim ma naake a tangiraki iroum. Uringa ngkoa are Iesu Kristo e tuanga te abotoro Toma ni kangai: “Boni ngai te kawai ao te koaua ao te maiu. Akea ae e na nakon te Tama ma tii ane e rirou.”​—Ioane 14:6.

Te boki ae Iesu​—Te Kawai, te Koaua, ao te Maiu e na buokiko ni kaotako bwa n te aro raa ae Iesu bon “te kawai.” Bon tii rinanon teuaei ae e kona ni kawaraki iai Iehova ae te Atua n te tataro. Irarikin anne, Iesu bon te kawai ibukira bwa ti na raoiakinaki ma te Atua. (Ioane 16:23; I-Rom 5:8) Mangaia are bon tii rinanon Iesu ae e kona n reke iai reitakira ae raoiroi ma te Atua.

Iesu bon “te koaua.” E tataekina te koaua ao e maiuakinna naba, kaanga ai aron ae e rabwatanaki te koaua i nanon te aomata ae Iesu. E kakoroi bukin taetae ni burabeti, ao e a riki iai bwa “te ‘eng’ rinanon teuaei.” (2 I-Korinto 1:20; Ioane 1:14) A buokira taetae ni burabeti aikai bwa ti na nora oin tabena ni waakin ana kantaninga te Atua.​—Te Kaotioti 19:10.

Ao Iesu Kristo bon “te maiu.” Rinanon te kaboomwi are e anga maiuna ae kororaoi ao raraana, e karaoira iai bwa ti na kona ni karekea “te maiu ni koaua,” ae taekan, “te maiu are aki toki.” (1 Timoteo 6:12, 19; I-Ebeto 1:7; 1 Ioane 1:7) E na riki naba bwa “te maiu” ibukia mirion ma mirion ake a a tia ni mate ma a na kautaki nakon te maiu ma kantaningaan te maiu n aki toki n te Bwaretaiti.​—Ioane 5:28, 29.

Ti riai ni bane n ataa kakawakin taben Iesu n ana kantaninga te Atua. Ko bia kimwareirei n reiakina taekan riki Iesu ae “te kawai ao te koaua ao te maiu.”