Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Yakob Hiɛ Sɔ Mumɔŋ Sui Kpakpai

Yakob Hiɛ Sɔ Mumɔŋ Sui Kpakpai

Yakob Hiɛ Sɔ Mumɔŋ Sui Kpakpai

NIBII ni kadiɔ Yakob wala shihilɛ ji béi kɛ amanehului. Enyɛmi nuu ni afɔ ekɛ lɛ haaji lɛ mlifu ni kɛ gbɔmɔgbee baa lɛ nyɛ Yakob nɔ koni ejo foi kɛha ewala. Yɛ nɔ najiaŋ ni akɛ yoo ni esumɔɔ lɛ aaaha lɛ lɛ, atsɔ̃ ŋaa, ni aha ekɛ mɔ kroko bote gbalashihilɛ mli klɛŋklɛŋ, ni yɛ naagbee lɛ ebaná ŋamɛi ejwɛ, kɛ emli naagbai babaoo ni jɛ mli kɛba. (1 Mose 30:1-13) Ekɛ afii 20 tsu nii eha nuu ko ni kɛ lɛ ye yɛ ŋaa gbɛ ni yɔɔ nigii nɔ lɛ. Ekɛ ŋwɛibɔfo ko shi mple ni eje kpa ko ni anyɛɛɛ atsa. Ato ebiyoo kabonaa, ebihii lɛ kpata mɛi babaoo ahiɛ, ni efó yɛ ebinuu kɛ eŋa ni esumɔɔ amɛ waa lɛ agbele ni yɔɔ awerɛho lɛ hewɔ. Akɛni hɔmɔ ko ni ba lɛ nyɛ enɔ koni eshi kɛya maŋ kroko nɔ be mli ni egbɔ hewɔ lɛ, ekpɛlɛ nɔ akɛ egbii lɛ ‘faaa ni emli eyi tɔ kɛ haomɔ sɔŋŋ.’ (1 Mose 47:9) Yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Yakob ji mumɔŋ gbɔmɔ ni kɛ ehiɛ fɔ̃ɔ Nyɔŋmɔ nɔ. Ani ehemɔkɛyeli lɛ gbugba? Mɛɛ nikasemɔi wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ Yakob niiashikpamɔi lɛ ateŋ fioo komɛi in wɔbaasusu he lɛ mli?

Esoro Lɛ Kwraa yɛ Enyɛmi Nuu lɛ He

Nɔ diɛŋtsɛ ni kɛ mligbalamɔ ba Yakob kɛ enyɛmi lɛ teŋ ji akɛ, ebuɔ mumɔŋ nibii ni yɔɔ nyam akɛ amɛjara wa waa, yɛ be mli ni Esau ebuuu amɛ kwraa lɛ. Yakob ná miishɛɛ yɛ shiwoo kpaŋmɔ ni akɛ Abraham fee lɛ he ni etu ehe eha akɛ ebaakwɛ weku ni Nyɔŋmɔ eto ni emli bii ji gboshiniyelɔi lɛ nɔ jogbaŋŋ. No hewɔ lɛ, Yehowa ‘sumɔ’ lɛ. ‘Anaaa shwamɔ ko’ yɛ Yakob he, wiemɔ ni tsɔɔ akɛ ejie jeŋba kpakpa kpo. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Esau susuuu emumɔŋ gboshinii lɛ he kɛyaaa shɔŋŋ, aahu akɛ ehɔɔ eha Yakob kɛhe nɔ ko bibioo ko pɛ. Be mli ni kɛtsɔ Nyɔŋmɔ nɔkpɛlɛmɔ nɔ lɛ, Yakob nine shɛ kromɔbi gbɛnaa ni ji enyɛmi lɛ nɔ̃ lɛ nɔ, ní ená jɔɔmɔ ni kulɛ enyɛmi lɛ baaná lɛ, Esau mli fu waa ní ebaatɔ he owele. Kɛkɛ ni Yakob shi mɛi fɛɛ ni esumɔɔ amɛ lɛ yɛ sɛɛ, shi eyɛ faŋŋ akɛ, nɔ ni jɛ mli kɛba lɛ ye nijiaŋwujei fɛɛ anɔ.—Maleaki 1:2, 3; 1 Mose 25:27-34; 27:1-45.

Kɛtsɔ lamɔ ko nɔ lɛ, Nyɔŋmɔ kɛ ŋwɛibɔfoi ni miikwɔ atswere ko ni amɛmiikpeleke shi yɛ ŋwɛi kɛ shikpɔŋ teŋ lɛ tsɔɔ Yakob, ni etsɔɔ akɛ ebaabu Yakob kɛ eseshi lɛ he. “Okɛ oseshi mli aaajɛ ajɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ akutsei fɛɛ. Ni naa, mikɛo yɛ, ni he fɛɛ he ní oyaa lɛ mabu ohe, ni mikɛo aaaba shikpɔŋ nɛɛ nɔ ekoŋŋ; ejaakɛ mishiŋo kɛyashi beyinɔ ni mafee nɔ ni mitsĩ tã mikɛɛo lɛ.”—1 Mose 28:10-15.

Kwɛ hewalɛwoo ni enɛ ji nɛkɛ! Yehowa ma nɔ mi akɛ shiwoi ni ekɛha Abraham kɛ Isak lɛ baaha Yakob weku lɛ ashwere yɛ mumɔŋ. Aha Yakob le akɛ ŋwɛibɔfoi baanyɛ asɔmɔ mɛi ni yɔɔ Nyɔŋmɔ nɔkpɛlɛmɔ lɛ, ni aha ená hekɛnɔfɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ baabu ehe. Yɛ hiɛsɔɔ kpele ni Yakob yɔɔ lɛ hewɔ lɛ, ekpɛ eyiŋ akɛ ebaaye Yehowa anɔkwa.—1 Mose 28:16-22.

Yakob shɔ̃ɔɔ Esau gboshinii kɛjɛɛɛ edɛŋ yɛ gbɛ ko kwraa nɔ. Dani abaafɔ́ gbekɛbii hii lɛ, Yehowa kɛɛ akɛ ‘onukpa lɛ baasɔmɔ gbekɛ lɛ.’ (1 Mose 25:23) Ekolɛ mɔ ko baabi akɛ: ‘Eji Nyɔŋmɔ ha afɔ́ Yakob klɛŋklɛŋ kulɛ, ani ebafeŋ nɔ ni yɔɔ mlɛo?’ Nɔ ni nyiɛ sɛɛ kɛba lɛ haa anaa anɔkwalei ni he hiaa lɛ. Nyɔŋmɔ ejɔɔɔ mɛi ni susuɔ akɛ amɛsa jɔɔmɔ lɛ, shi moŋ ejieɔ mlihilɛ kpo etsɔɔ mɛi ni ehalaa amɛ lɛ. No hewɔ lɛ, akɛ kromɔbi gbɛnaa lɛ ha Yakob, jeee enyɛmi nukpa ní ejieee hiɛsɔɔ kpo yɛ he lɛ. Nɔ ni tamɔ enɛ lɛ, yɛ su ni tamɔ Esau nɔ lɛ ni heloonaa Yudafoi lɛ jie lɛ kpo akɛ maŋ lɛ hewɔ lɛ, akɛ mumɔŋ Israel baye amɛnajiaŋ. (Romabii 9:6-16, 24) Ŋmɛnɛ, wekukpaa kpakpa ni akɛ Yehowa aaaná lɛ baaa kɛtsɔ gboshiniyeli ni atsuuu he nɔ ko, loo kɛtsɔ fɔmɔ po ni aaafɔ́ mɔ ko awo weku ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei loo he ko ni mɛi ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei yɔɔ lɛ mli lɛ nɔ kwraa. Esa akɛ mɛi fɛɛ ni sumɔɔ akɛ amɛná Nyɔŋmɔ dɛŋ jɔɔmɔi lɛ abɔ mɔdɛŋ ni amɛná Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ, ni amɛjie hiɛsɔɔ kpo diɛŋtsɛ amɛha mumɔŋ nibii.

Laban Here Lɛ Hiɛmɛɛ

Beni Yakob yashɛ Mesopotamia koni eyatao ŋa yɛ ewekumɛi lɛ ateŋ lɛ, ekɛ enyɛ nyɛmi nuu bi Rahel, ni eji Laban biyoo lɛ kpe yɛ nubu ko he, ni Yakob kokolo tɛ ni tsii ni tsĩ bu lɛ naa lɛ ni eyɛ nu eha tooi ni Rahel kwɛɔ amɛnɔ lɛ. * Rahel sha foi kɛtee shia ni eyabɔ Yakob shishɛɛ lɛ he amaniɛ, ni Laban he tswa shi koni ekɛ lɛ ayakpe. Kɛ́ Laban miikai nibii babaoo ni eweku lɛ nine shɛ nɔ kɛjɛ Abraham tsulɔ lɛ dɛŋ lɛ, no lɛ enijiaŋ je wui, ejaakɛ Yakob ba kɛ ewaobii nyɔŋma. Shi Laban na faŋŋ akɛ nɔ ko yɛ ni ebaanyɛ ekɛtsu nii ni ená he sɛɛ—apaafonyo ko ni hiɛ dɔɔ kɛ nitsumɔ.—1 Mose 28:1-5; 29:1-14.

Yakob bɔ emaniɛ. Aleee kɛji akɛ etsĩ ŋaa gbɛ ni etsɔ nɔ ekɛná kromɔbi gbɛnaa lɛ tã, shi beni Laban nu “saji nɛɛ fɛɛ” lɛ, ekɛɛ akɛ: “Miwú kɛ miheloo jio.” Woloŋlelɔ ko kɛɛ akɛ abaanyɛ anu nɛkɛ wiemɔ nɛɛ shishi akɛ eji ninefɔɔ ni suɔmɔ yɔɔ mli ni akɛha Yakob koni ehi shi, aloo kpɛlɛmɔ ni Laban kpɛlɛ nɔ akɛ ebaabu Yakob he yɛ wekukpaa ni kã ekɛ lɛ teŋ lɛ hewɔ. Bɔ fɛɛ bɔ ni sane lɛ ji lɛ, etsɛɛɛ ni Laban susu gbɛ ni ebaatsɔ nɔ ekɛná enyɛmi yoo bi lɛ he sɛɛ.

Laban je sane ko ni kɛ béi baaba yɛ afii 20 ni kã hiɛ lɛ mli lɛ shishi. Ebi akɛ: “Akɛni oyafee minyɛmi hewɔ lɛ, ooosɔmɔ mi yaka lo? Tsɔɔmɔ bɔ ni ooohe mi.” Eyɛ mli akɛ Laban fee enii tamɔ tsɛkwɛ̃ ko ni mli hi moŋ, shi eha weku tsakpaa ni kã ekɛ Yakob teŋ lɛ batsɔ kpaŋmɔ ni akɛbaaye lɛ apaa. Akɛni Yakob miisumɔ Rahel hewɔ lɛ, eha hetoo akɛ: “Masɔmɔo afii kpawo yɛ Rahel, obi gbekɛ lɛ, hewɔ.”—1 Mose 29:15-20.

Akɛ yooshibimɔ lɛ he shiwoo lɛ tsu nii kɛtsɔ gbalanii he nyɔmɔwoo ni akɛha ayemforo lɛ weku lɛ nɔ. Yɛ sɛɛ mli lɛ, Mose Mla lɛ bi koni awo jwiɛtɛi ni naa shɛɔ shekeli 50 he nyɔmɔ aha oblayei foji ni afite amɛ lɛ. Woloŋlelɔ Gordon Wenham heɔ eyeɔ akɛ, enɛ ji “gbalanii ni fa fe fɛɛ ni akɛha,” ni ákɛ gbalanii babaoo ji “nɔ ni shɛɛɛ nakai kwraa.” (5 Mose 22:28, 29) Yakob nyɛɛɛ ato gbɛjianɔ kɛha nyɔmɔwoo ko. Ebi koni esɔmɔ Laban afii kpawo. Wenham kɛɛ kɛtsa nɔ akɛ: “Akɛni ahaa apaafoi ni tsuɔ nii yɛ bei komɛi amli lɛ kɛjɛ shekel mlijaa fã kɛmiihe ashɛ shekel kome daa nyɔŋ nɔ yɛ blema Babilon bei lɛ amli (kɛjɛ shekeli 42 kɛyashi shekeli 84 yɛ afii muji kpawo mli) hewɔ lɛ, Yakob miibi koni eha Laban gbalanii ni sa jogbaŋŋ bɔni afee ni akɛ Rahel aha lɛ kɛha gbalashihilɛ mlibotemɔ.” Oya nɔŋŋ ni Laban kpɛlɛ nɔ.—1 Mose 29:19.

Afii kpawo bafee tamɔ ‘gbii fioo kɛkɛ’ kɛha Yakob, eyɛ suɔmɔ ni mli wa waa kɛha Rahel. Yɛ no sɛɛ lɛ, ebi koni akɛ eyemforo ni ahà ehiɛ lɛ aha lɛ ní eyooo Laban ŋaatsɔɔ lɛ sɛɛ kwraa. Susumɔ bɔ ni enɔ jetsɛremɔ lɛ enaa kpɛ ehe eha beni ena akɛ jeee Rahel ji mɔ ni ekɛwɔ lɛ, shi moŋ enyɛmi yoo Lea ni lɛ he okwɛ! Yakob bi akɛ: “Mɛni ofee mi nɛɛ? Ani jeee Rahel hewɔ ni misɔmɔo lɛ? Mɛɛ hewɔ mɔ ni oshishiu mi nɛɛ?” Laban ha hetoo akɛ: “Wɔ biɛ nɛɛ afeee nakai, ahãaa gbekɛ gbala dani aha kromɔbi. Gbee mɔnɛ otsi lɛ naa, ni wɔkɛ mɔ kroko lɛ hu aaahao yɛ sɔɔmɔ ni ooosɔmɔ mi afii kpawo kroko hu hewɔ.” (1 Mose 29:20-27) Akɛni Yakob bɛ nɔ ko kwraa feemɔ yɛ he hewɔ lɛ, nɔ pɛ ni ebaanyɛ efee ji ni ekpɛlɛ nakai nibimɔi lɛ anɔ kɛji akɛ eesumɔ ni akɛ Rahel aha lɛ.

Nɔ ni tamɔɔɔ klɛŋklɛŋ afii kpawo lɛ, afii kpawo ni nyiɛ sɛɛ lɛ naa wa waa. Te Yakob aaafee tɛŋŋ ni eku ehiɛ eshwie Laban yiwalɛ ŋaatsɔɔ lɛ nɔ lɛ? Ni Lea, mɔ ni fĩ ŋaatsɔɔ lɛ sɛɛ lɛ hu? Eji anɔkwale akɛ, jeee Laban he sane ko kwraa ji haomɔ shihilɛ ni enifeemɔ lɛ kɛbaaba Lea kɛ Rahel nɔ wɔsɛɛ ko lɛ. Ekome too pɛ ehe esusu. Awuŋayeli bafata Rahel mlifu lɛ he beni Lea fɔ bihii ejwɛ kɛtsara nɔ yɛ be fioo ko sɛɛ ní ekã he eji kene lolo lɛ. Kɛkɛ lɛ, akɛni Rahel miitao bii waa hewɔ lɛ, ekpɛ eyiŋ akɛ ekɛ eweyoo baaha koni efɔ́ yɛ lɛ enajiaŋ, ni Lea hu fee nakai nɔŋŋ yɛ awuŋayeli hewɔ. Yɛ naagbee lɛ, Yakob baná ŋamɛi 4, bii 12, kɛ weku ni miishɛɛ bɛ mli kwraa. Kɛlɛ, no mli lɛ Yehowa eha Yakob miitsɔ maŋ kpeteŋkpele.—1 Mose 29:28–30:24.

Yehowa Ha Eshwere

Yɛ Yakob kaai lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, ena akɛ Nyɔŋmɔ kɛ lɛ yɛ taakɛ bɔ pɛ ni ewo lɛ shi lɛ. Laban hu yɔse enɛ, ejaakɛ kooloi fioo ni eyɔɔ dani Yakob ba lɛ ayi bafa babaoo beni ewɔfase lɛ kwɛɔ amɛnɔ lɛ. Akɛni Laban sumɔɔɔ ni Yakob aya hewɔ lɛ, ebi lɛ koni etsɔɔ nyɔmɔ ni ebaasumɔ ni awo lɛ bɔni afee ni eya nɔ esɔmɔ, ni Yakob bi koni aha lɛ Laban kooloi abii ni esoro amɛsu lɛ. Atsɔɔ mli akɛ, yɛ nakai kpokpai lɛ anɔ lɛ, bei pii lɛ gwantɛŋi asu ji eyɛŋ, ni abotiai asu ji ediŋ loo asara su ni yɔɔ tuŋŋ; fioo komɛi pɛ yɔɔ truntrãi. Akɛni Laban miisusu akɛ ebaaná he sɛɛ hewɔ lɛ, Laban kpɛlɛ nɔ amrɔ nɔŋŋ ni ekɛ oyaiyeli gbála ekooloi ni esoro amɛ kadimɔi lɛ amli kɛtee he ko shɔŋŋ bɔni afee ni amɛkɛ kooloi ni eshwɛ ni Yakob kwɛɔ amɛnɔ lɛ akaná sharamɔ ko. Eka shi faŋŋ akɛ esusu akɛ Yakob naŋ gbeekpamɔ ni amɛba lɛ he sɛɛ ko tsɔ̃, nɔ ni eka shi faŋŋ akɛ eshɛŋ abotiabii kɛ gwantɛŋbii ni afɔ́ amɛ ehee lɛ 100 mlijaa 20, ni bei pii lɛ, eji nyɔmɔwoo ni akɛhaa tookwɛlɔi ni hi shi yɛ blema lɛ. Shi susumɔ ni Laban hiɛ lɛ ejaaa ejaakɛ Yehowa kɛ Yakob yɛ.—1 Mose 30:25-36.

Kɛtsɔ Nyɔŋmɔ kudɔmɔ nɔ lɛ, Yakob lɛ kooloi ni hiɛ sui ni etaoɔ lɛ pɛpɛɛpɛ, amɛhe yɛ fɛo ni amɛyɛ hewalɛ. (1 Mose 30:37-42) Nileei ni eyɔɔ yɛ kooloi alɛɛ he lɛ shɛɛɛ he ko. Kɛlɛ, woloŋlelɔ Nahum Sarna tsɔɔ mli akɛ: “Kɛtsɔ jeŋ nilee nɔ lɛ, abaanyɛ aná su ni ataoɔ lɛ kɛtsɔ fɔmɔ ni kooloi ni hiɛ su kome pɛ . . . kɛ ekrokomɛi ni hiɛ su kroko, ni amɛwala yibii amli nui kɛ amɛhe yeɔ egbɔ lɛ aaafɔ́ kɛtsara nɔ bɔni afee ni aná sui krokomɛi afutu mli lɛ nɔ, ni anyɛɔ ayɔseɔ kooloi ni tamɔ nɛkɛ lɛ kɛtsɔ . . . [amɛ]fɔlɔi ni esoro amɛ lɛ alá tsiimɔ nɔ.”

Beni Laban yɔse nɔ ni ejɛ mli kɛba lɛ, ebɔ mɔdɛŋ akɛ ebaatsake gbeekpamɔ ni amɛba ni kɔɔ kooloi lɛ ateŋ nɔ ni ji ewɔfase lɛ nɔ̃ lɛ he lɛ hiɛ—sãmãisãmãi, ŋwãtãŋwãtã, damdam, loo truntrãi lɛ. Etao ni ekome too ená he sɛɛ, shi bɔ fɛɛ bɔ ni Laban tsake kpaŋmɔ lɛ hiɛ eha lɛ, Yehowa kwɛ ni be fɛɛ be lɛ ehaa Yakob shwereɔ. Ekolɛ nɔ pɛ ni Laban baafee ji ni ekpe enyanyɔji ashishi kɛ mlifu. Etsɛɛɛ ni Yakob baná nii babaoo, lɛɛ kooloi, tsuji, yomai, kɛ tejii, jeee yɛ lɛ diɛŋtsɛ eŋaalee hewɔ, shi moŋ yɛ Yehowa yelikɛbuamɔ hewɔ. Yɛ sɛɛ mli lɛ, egbála mli etsɔɔ Rahel kɛ Lea akɛ: “Nyɛtsɛ laka mi, ni etsake minyɔmɔwoo hiɛ shii nyɔŋma; shi Nyɔŋmɔ haaa lɛ hegbɛ ni efee mi efɔŋ ko. . . . Nɛkɛ Nyɔŋmɔ fee eshɔ̃ nyɛtsɛ kooloi lɛ eha mi.” Yehowa ha Yakob ná hekɛnɔfɔɔ hu akɛ, E-na nɔ fɛɛ nɔ ni Laban feɔ lɛ, ni ákɛ esaaa akɛ Yakob haoɔ. Nyɔŋmɔ kɛɛ akɛ: “Kuu osɛɛ oya oshikpɔŋ nɔ kɛ owekumɛi aŋɔɔ, ni mafeeo jogbaŋŋ.”—1 Mose 31:1-13; 32:10.

Yɛ naagbee beni Yakob eye ehe kɛjɛ Laban ŋaatsɔi lɛ amli sɛɛ lɛ, eyi gbɛ kɛtee shia. Eyɛ mli akɛ afii 20 eho moŋ nɛ, shi ekã he eshe Esau gbeyei lolo, titri lɛ beni ená enu he akɛ Esau kɛ hii ohai ejwɛ miiba abakpee lɛ lɛ. Mɛni Yakob baafee? Efee enii yɛ hemɔkɛyeli naa, akɛni eji mumɔŋ gbɔmɔ ni kɛ ehiɛ fɔ̃ɔ Nyɔŋmɔ nɔ be fɛɛ be lɛ hewɔ. Esɔle, ni ekpɛlɛ nɔ akɛ Yehowa mlihilɛ lɛ esaaa lɛ, ni ekpá Nyɔŋmɔ fai yɛ E-shiwoi lɛ ahewɔ akɛ E-jie lɛ kɛ eweku lɛ kɛjɛ Esau dɛŋ.—1 Mose 32:3-13.

Kɛkɛ ni nɔ ko ni akpaaa gbɛ lɛ ba. Gbɔ ko, ni eji ŋwɛibɔfo ko lɛ kɛ Yakob nɔ jenamɔ muu fɛɛ, ni Yakob he ni eta shikome pɛ lɛ ha eshwuɔ lɛ fã kɛjɛ talɔ lɛ mli. Yakob emiii nɔ akɛ eeeŋmɛɛ ŋwɛibɔfo lɛ he ni eya akɛ ja ejɔɔ lɛ dã. Gbalɔ Hoshea wie yɛ sɛɛ mli akɛ Yakob ‘fó, bɔni afee ni ekɛná ehiɛ duromɔ.’ (Hoshea 12:3-5; 1 Mose 32:25-30) Yakob le akɛ, ŋwɛibɔfoi ni jie amɛhe kpo yɛ bei ni tsɔ hiɛ lɛ amli lɛ fee nakai yɛ kpaŋmɔ ni akɛ Abraham fee kɛtsɔ eseshi lɛ nɔ lɛ mlibaa hewɔ. No hewɔ lɛ, emia ehiɛ yɛ nɔmɔ ni ekã he enɔ lɛ mli ni ajɔɔ lɛ. Yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli lɛ, Nyɔŋmɔ tsake egbɛi ni ewo lɛ Israel, ní eshishi ji “Mɔ ni Kɛ Nyɔŋmɔ Shiɔ Mple (Hiɛmialɔ)” aloo “Nyɔŋmɔ Shiɔ Mple.”

Ani Oosumɔ ni Onɔ?

Nɔmɔ ni Yakob kɛ ŋwɛibɔfo ko nɔ, kɛ ekome ni esaa ekɛ Esau fee ekoŋŋ lɛ jeee naagbai pɛ ni ehe bahia ni ekpee naa. Kɛlɛ, nifeemɔi ni asusu he yɛ biɛ lɛ tsɔɔ nɔ̃ gbɔmɔ diɛŋtsɛ ni eji. Yɛ be mli ni Esau nyɛɛɛ ekpee hɔmɔ fioo ni ye lɛ lɛ naa bɔni afee ni ekɛhiɛ ekromɔ gbɛnaa lɛ mli lɛ, Yakob pele yɛ ewala shihilɛ be fɛɛ mli bɔni afee ni ená jɔɔmɔi, aahu po akɛ ekɛ ŋwɛibɔfo shi mple. Taakɛ Nyɔŋmɔ wo shi lɛ, Yakob nine shɛ gbɛtsɔɔmɔ kɛ hebuu nɔ kɛjɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ, ni ebatsɔ maŋ kpeteŋkpele ko nanakaŋsowa kɛ Mesia lɛ blematsɛ.—Mateo 1:2, 16.

Ani oosumɔ ni omia ohiɛ kɛ ohewalɛ fɛɛ koni okɛná Yehowa hiɛ duromɔ, ni kɛ wɔɔwie yɛ mfonirifeemɔ gbɛ nɔ lɛ, otsɔ mpleshii nɔ okɛná? Ŋmɛnɛ, shihilɛ lɛ eyi obɔ kɛ naagbai kɛ nɔnyɛɛi yɛ mɛi ni miisumɔ ni amɛfee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii lɛ agbɛfaŋ, ni bei komɛi lɛ ebiɔ mpleshii dani anyɛ afee yiŋkpɛi ni ja. Shi kɛlɛ, Yakob nɔkwɛmɔnɔ ni sa jogbaŋŋ lɛ kɛ kanyamɔ ni mli wa waa haa wɔ bɔni afee ni wɔya nɔ wɔhiɛ nyɔmɔwoo he hiɛnɔkamɔ ni Yehowa kɛfɔ̃ wɔhiɛ lɛ mli.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 9 Shihilɛ nɛɛ tamɔ bɔ pɛ ni Yakob nyɛ, Rebeka, yɛ nu eha Eliezer yomai lɛ pɛpɛɛpɛ. Kɛkɛ ni Rebeka jo foi kɛtee shia ni eyatswa gbɔ lɛ shishɛɛ he adafi. Beni Laban na shika nibii ni akɛke enyɛmi yoo lɛ, ejo foi koni eyakpee Eliezer.—1 Mose 24:28-31, 53.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 31]

Yakob pele yɛ ewala shihilɛ be fɛɛ mli bɔni afee ni ená jɔɔmɔi