Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Lodsapa i Gat Bigfala Mining Long Yu

Lodsapa i Gat Bigfala Mining Long Yu

Lodsapa i Gat Bigfala Mining Long Yu

?LODSAPA, hem i impoten long yu mo hem i gat bigfala mining we i stap longtaem? Blong faenem ansa long kwestin ya, yumi mas kasem save tingting blong Jisas Kraes long saed blong spesel lafet ya.

Long naet blong Nisan 14, 33 K.T., * Jisas mo ol 12 aposol blong hem oli joen long wan rum antap long wan haos long Jerusalem. Oli mekem olsem blong selebretem lafet blong Pasova, olsem oli mekem evri yia. Afta we oli mekem lafet ya, giaman aposol Judas i girap i go afsaed blong putum Jisas i go long han blong ol enemi blong hem. (Jon 13:21, 26-30) Nao Jisas i lanem ol 11 aposol we oli stap yet wetem hem, long wan niufala lafet, hemia “Kakae blong Masta [“Lodsapa,” NW ].” (1 Korin 11:20) Jisas i givim oda long ol man blong hem se: “Oltaem yufala i mas mekem samting ya blong tingbaot mi bakegen.” Taswe oli kolem lafet ya tu se Memoriol. Lafet ya nomo, ol Kristin oli kasem oda blong mekem oltaem.—1 Korin 11:24.

Long plante ples, ol man oli stanemap wan ston no oli makem wan spesel dei blong tingbaot wan impoten man no impoten samting we i hapen. Jisas i stanemap wan lafet, mo lafet ya i blong givhan long ol disaepol blong hem blong tingbaot bakegen ol bigfala samting we oli hapen long impoten dei ya. Long olgeta man we bambae oli kam, lafet ya i mekem olgeta oli tingbaot ol samting we Jisas i bin mekem long naet ya mo bigfala mining blong hem. ?Wanem tufala samting we Jisas i yusum long lafet ya, mo tufala i pija blong wanem samting? I gud yumi lukluk Baebol blong faenemaot wanem i bin hapen long naet ya long 33 K.T.

Ol Tabu Mining

“Nao hem i tekem bred, i talem tangkiu long God from. Nao hem i brekem, i givim long ol man blong hem, mo i talem se: ‘Hemia [“i minim,” NW ] bodi blong mi, we bambae mi givim from yufala. Oltaem yufala i mas mekem samting ya blong tingbaot mi bakegen.’ ”Luk 22:19.

Taem Jisas i tekem bred mo i talem se “hemia i minim bodi blong mi,” hem i soemaot se bred ya we i no gat is long hem i wan pija, no saen, blong bodi blong hem we i no gat sin, we hem i givim “blong ol man long wol oli gat laef.” (Jon 6:51) Nating we sam Baebol oli talem se “hemia [Grik, es·tinʹ] bodi blong mi,” buk ya Greek-English Lexicon of the New Testament we Thayer i raetem, i talem se plante taem tok ya i save karem mining se “blong makem, soemaot, minim.” Veb ya i givim tingting ya se bred ya i pija, no saen blong wan narafala samting.—Matiu 26:26.

Samting ya i tru tu long saed blong kap waen. Jisas i talem se: “Kap ya i saen blong niufala promes blong God, mo blad blong mi, we bambae i ron from yufala.”Luk 22:20.

Long buk blong Matiu, Jisas i tokbaot kap ya se: “Hemia [“i minim,” NW ] blad blong mi, we i blong mekem promes [“kontrak,” NW ] blong God i stanap. Blad blong mi bambae i ron blong tekemaot ol sin blong plante man.” (Matiu 26:28) Jisas i yusum kap waen olsem pija, no saen, blong blad blong hem. Blad blong Jisas we i ron, i mekem “niufala kontrak” i stanap wetem ol tabu disaepol blong hem we bambae oli rul wetem hem olsem king mo pris long heven.—Jeremaea 31:31-33, NW ; Jon 14:2, 3; 2 Korin 5:5; Revelesen 1:5, 6; 5:9, 10; 20:4, 6.

Mo tu, kap waen i mekem ol man oli tingbaot we blad blong Jisas i “tekemaot sin blong plante man,” mo i openem rod long ol man we oli dring long kap ya blong oli save rul wetem Kraes long heven. I klia se, olgeta ya we God i singaot olgeta blong oli go long heven—namba blong olgeta i smol nomo—olgeta ya nomo oli gat raet blong kakae bred mo waen long Memoriol.—Luk 12:32; Efesas 1:13, 14; Hibrus 9:22; 1 Pita 1:3, 4.

?Be, olsem wanem long olgeta man blong Jisas we oli no stap insaed long niufala kontrak? Olgeta ya oli olsem “ol narafala sipsip” blong Masta ya. Oli no gat hop blong rul wetem Kraes long heven, be oli gat hop blong laef olwe long wan paradaes long wol. (Jon 10:16; Luk 23:43; Revelesen 21:3, 4) Olsem “wan bigfala hip” blong ol gudfala Kristin we ‘oli stap mekem wosip long [God] long dei mo long naet,’ oli glad tumas blong kam luk mo joen long Lodsapa. I olsem we oli stap talemaot long ol toktok mo ol samting we oli mekem se: “God blong yumi, hem i King, i stap sidaon long bigfala jea blong hem. Hem wetem Smol Sipsip ya, tufala ya nao i wokem rod blong sevem mifala.”—Revelesen 7:9, 10, 14, 15.

?Oltaem?

“Oltaem yufala i mas mekem samting ya blong tingbaot mi bakegen.”Luk 22:19.

?I minim wanem se ol man oli mas mekem Memoriol oltaem blong tingbaot ded blong Jisas bakegen? Jisas i no talem stret. Be, hem i stanemap lafet blong Lodsapa long Nisan 14, hemia naet blong Pasova, we ol man Isrel oli selebretem evri yia. Taswe i klia se Jisas i wantem we ol man blong hem oli mekem Memoriol folem fasin blong Pasova. Wan taem evri yia, ol man Isrel oli mekem lafet blong Pasova blong tingbaot taem we God i sevem olgeta oli aot long Ijip. Long sem fasin, wan taem evri yia ol Kristin oli mekem Memoriol blong tingbaot we God i mekem olgeta oli kam fri long sin mo ded.—Eksodas 12:11, 17; Rom 5:20, 21.

Plante man oli stap folem fasin blong mekem lafet wan taem evri yia blong makem dei we wan impoten samting i bin hapen. Eksampol, taem wan hasban mo waef i mekem lafet blong makem dei we tufala i mared, no taem wan kantri i mekem lafet blong makem wan impoten samting we i hapen long histri blong kantri ya. Plante taem oli mekem lafet ya wan taem evri yia, mo long stret dei we samting ya i bin hapen. Blong plante handred yia afta Kraes, ol man oli singaot ol Kristin se Kwotodesiman, we i minim se “namba Fotin.” Ol man oli putum nem ya long olgeta from we ol Kristin ya oli gat fasin blong tingbaot ded blong Jisas wan taem evri yia, long Nisan 14.

Miting i No Flas Be i Impoten Tumas

Aposol Pol i eksplenem se taem ol disaepol blong Jisas oli mekem Lodsapa, oli ‘soemaot ded blong Masta blong olgeta.’ (1 Korin 11:26) Taswe, lafet ya i makem impoten wok we ded blong Jisas i mekem, blong stamba tingting blong God i kamtru.

Taem Jisas Kraes i stap tru long God go kasem ded, hem i pruvum se Jeova God, Man We i Wokem Yumi, i waes mo i lavem yumi mo se fasin blong hem olsem Hae Rula i stret. Jisas i defren long Adam. Hem i pruvum se tok blong Setan i giaman, mo se man i save stap tru long God, long taem we hem i fesem bigfala traem tu.—Job 2:4, 5.

Mo tu, Lodsapa i mekem yumi tingbaot mo gat tangkiu from lav we Jisas i soemaot taem hem i givim laef blong hem. Nating we Jisas i fesem ol bigfala traem, hem i obei long Papa blong hem long fasin we i stret gud olgeta. Taswe hem i save givim laef blong hem we i stret gud, blong stretem bigfala trabol we i kamaot from sin blong Adam. Jisas hem wan i eksplenem se, hem i kam ‘blong givim laef blong hem blong pem rod blong plante man oli go fri.’ (Matiu 20:28) From samting ya, God i save fogivim sin blong olgeta we oli bilif long Jisas, mo oli save kasem laef foreva folem faswan stamba tingting blong Jeova.—Rom 5:6, 8, 12, 18, 19; 6:23; 1 Timoti 2:5, 6. *

Mo tu, olgeta samting ya oli soemaot lav mo kaengud fasin blong Jeova, from we hem i mekem rod blong sevem ol man. Baebol i talem se: “God i gat wan pikinini nomo blong hem, be hem i sanem hem i kam long wol ya, blong i mekem rod blong yumi, blong yumi kasem laef. Long samting ya nao, God i soemaot fasin blong hem blong lavem yumi. Stamba blong fasin ya i no we yumi lavem God, be we God i lavem yumi, nao i sanem pikinini blong hem, blong i ded blong mekem rod blong God i tekemaot ol sin blong yumi.”—1 Jon 4:9, 10.

!Yes, miting blong Memoriol i nambawan! Nating se miting ya i no flas mo i no hadwok blong mekem, ol samting we oli joen wetem hem we oli olsem saen nomo, oli givim bigfala mining long hem. Taswe miting ya i stap olsem wan samting we i save pulum yumi longtaem blong tingting long ded blong Kraes.

Mining Blong Hem Mo Yu

Masta blong yumi Jisas Kraes mo Papa blong hem, Jeova, tufala i pem wan bigfala praes blong sevem yumi, hemia ded blong Jisas olsem wan sakrefaes. From we Jisas i stret gud olgeta, hem i no kasem ded from Adam olsem ol narafala man. (Rom 5:12; Hibrus 7:26) Jisas i gat raet blong laef foreva. I no gat man i save tekemaot laef blong hem, sipos Jisas i no letem. Hem i talem se: “I no gat man i save tekemaot laef blong mi. Mi mi save letem laef blong mi, olsem we mi nomo mi wantem.”—Jon 10:18.

Jisas i rere blong givim gudfala laef blong hem olsem wan sakrefaes blong “ded blong hem bambae i save brekem paoa blong Setan, we i holem paoa blong ded. From we ol man oli fraet long ded, Setan i stap holemtaet olgeta oltaem long laef blong olgeta, olsem we oli slef nomo. Be Jisas i ded blong i tekemaot ol man ya oli no moa slef, oli fri.” (Hibrus 2:14, 15) Fasin ya we Kraes i rere blong harem nogud gogo hem i ded, i soemaot bakegen we hem i lavem ol man mo i no tingbaot hem wan. Hem i savegud we bambae hem i mas safa bigwan mo i mas ded.—Matiu 17:22; 20:17-19.

Mo tu, Memoriol i mekem yumi tingbaot lav we Jeova, Papa blong yumi long heven, i bin soemaot long ol man. Lav ya i bigwan moa, i bitim olgeta narafala lav we ol man oli bin soem. From we Jeova, ‘i kaen tumas mo i sore long man,’ hem i mas harem nogud tumas blong luk mo harem Jisas taem hem i stap safa bigwan. Long garen blong Getsemane Jisas “i stap krae bigwan, we wota blong ae blong hem i stap ron,” mo biaen ol man oli wipim hem long fasin we i nogud olgeta, oli nilim hem long pos, mo mekem hem i safa gogo i ded. (Jemes 5:11; Hibrus 5:7; Jon 3:16; 1 Jon 4:7, 8) Nating se plante handred yia oli pas finis, be ded blong Jisas i mekem plante man tede oli harem nogud yet.

!Traem tingbaot bigfala praes ya we Jeova God mo Jisas Kraes i pem blong givhan long yumi ol sinman! (Rom 3:23) Evri dei yumi luk plante samting we oli soemaot se yumi sinman, mo yumi luk ol slak fasin blong yumi. Be, sipos yumi bilif long ransom sakrefaes blong Jisas, yumi save askem God blong fogivim yumi. (1 Jon 2:1, 2) Nao yumi save kam long fes blong God wetem wan tingting we i no jajem yumi. (Hibrus 4:14-16; 9:13, 14) Mo antap long samting ya, yumi save gat hop blong laef olwe long wan paradaes long wol. (Jon 17:3; Revelesen 21:3, 4) Olgeta blesing ya mo plante narafala bakegen oli kamaot from nambawan fasin lav blong Jisas we hem i no tingbaot hem wan fastaem.

Soem Fasin Tangkiu From Lodsapa

Yes, Lodsapa i wan nambawan wei blong soemaot se ‘God i stap givhan bigwan long yumi long gladhat blong hem.’ From we Jisas i soem lav we hem i no tingbaot hem wan, Jeova God i save givim ransom sakrefaes, hemia ‘presen ya we i gud tumas, i bitim mak olgeta.’ (2 Korin 9:14, 15) ?Kaengud fasin we God i soemaot tru long Jisas Kraes, i pulum yu blong gat fasin tangkiu we i dip mo we i stap longtaem?

Mifala i sua se i olsem. Taswe, mifala i glad tumas blong singaot yu blong joen wetem ol Witnes Blong Jeova long Memoriol blong ded blong Jisas. Long yia ya, dei blong Memoriol i foldaon stret long Wenesde, Eprel 16, afta we san i godaon. Ol Witnes Blong Jeova long eria blong yu oli glad blong talemaot long yu, stret taem mo ples we bambae oli mekem impoten miting ya.

[Ol Futnot]

^ K.T. i minim Kristin Taem.

^ Blong save moa long saed blong ransom sakrefaes, plis lukluk buk ya Save Blong Lidim Yu Long Laef We i No Save Finis, we ol Witnes Blong Jeova oli wokem.

[Bokis/Foto blong pija long pej 6]

“HEMIA BODI BLONG MI” NO “HEMIA I MINIM BODI BLONG MI” ?WESWAN I STRET?

Taem Jisas i talem se, “Mi nao, mi olsem get ya” mo “Mi nao, mi olsem prapa rop ya grep,” i no gat man we i kasem tingting ya se Jisas i prapa get no prapa rop. (Jon 10:7; 15:1) Long sem fasin, taem Baebol ya The New Jerusalem Bible i talem bakegen tok blong Jisas se: “Kap ya i niufala kontrak,” yumi no kasem tingting ya se kap ya nao hem i niufala kontrak. Mo tu, taem Jisas i talem long saed blong bred ya se ‘hemia’ bodi blong mi, i klia se bred ya i minim, no i pija, blong bodi blong hem. Taswe, Baebol ya Charles B. Williams i tanem tok ya se: “Hemia i minim bodi blong mi.”—Luk 22:19, 20.

[Tok blong pija long pej 5]

Bred ya we i no gat is long hem i pija blong bodi blong Jisas we i no gat sin mo waen i pija blong blad blong hem we i ron

[Tok blong pija long pej 7]

Memoriol i mekem yumi tingbaot bigfala lav we Jeova God mo Jisas Kraes i soemaot