Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

ELFRIEDE URBAN | LAEF STORI

Wan Gudfala Laef Long Wok Blong Misinari

Wan Gudfala Laef Long Wok Blong Misinari

Long ol faswan yia blong laef blong mi, plante nogud samting i hapen. Mi mi bon long Jekoslovakia long 11 Disemba 1939, hemia tri manis afta we Wol Wo Tu i stat. Tu wik biaen, mama blong mi i ded from sam problem we i kamaot taem hem i bonem mi. Bifo finis, papa blong mi i muv i go long Jemani blong faenem wok. Mi glad tumas se tufala abu blong mi long saed blong mama, oli tekem mi mi go blong stap wetem famle blong olgeta. Long taem ya, oli stap lukaot yet long tri yangfala sista blong mama blong mi, we mi mi singaot olgeta se ‘anti.’

Mi wetem abu man mo abu woman

 Long 1945, wo i finis, be laef i had yet. From we mifala i blong Jemani, oli sakemaot mifala long Jekoslovakia mo sanem mifala i gobak long Jemani. Long ples ya, wo i spolem ol taon mo plante man oli pua tumas. Samtaem ol anti blong mi oli stanap fulnaet long laen, blong kasem smol kakae nomo. Samtaem, mifala i go long bus mo pikimap ol blakberi mo masrum. Mifala i givim olgeta olsem pei blong kasem bred. From we i had tumas blong kasem kakae, samfala oli stilim ol smol animol we ol man oli fidim long haos. Oli kilim ol animol ya blong kakae. Plante taem, mifala i go slip long naet we mifala i hanggri nomo.

Mifala i Harem Trutok Blong Baebol

 Abu man mo abu woman blong mi, tufala i Katolik, be mifala i no gat wan Baebol. Pris i no wantem salem wan Baebol long abu man blong mi, hem i talem se ol man oli mas kam long jos mo lesin long Lames nomo. From samting ya, abu man i no faenem ansa blong plante kwestin we hem i gat long saed blong God.

 Taem mi gat seven yia, tu Witnes blong Jehova i kam long haos blong mifala. Tufala i yusum Baebol blong ansarem ol kwestin blong abu man. Hemia ol kwestin long ol topik olsem Triniti, helfaea, mo ded. Abu i glad long ol ansa we Baebol i givim, hem i luk se oli klia nomo. Hem i bilif se hem i faenem trutok. Stat long taem ya, ful famle i joen blong stadi Baebol evri wik wetem wan kapol we i Witnes.

Mi Wantem Tumas Blong Kam Wan Misinari

 Taem mi mi smol nomo, mi lavem Jehova. Mi laekem blong ridim ol stori blong ol misinari we oli mekem wok blong Jehova long ol narafala kantri. Mi stap tingting se: ‘?Laef blong olgeta i olsem wanem? Taem oli prij long ol man we oli neva harem nem blong Jehova, ?hemia i olsem wanem?’

Smoltaem bifo we mi mekem desisen ya se mi wantem kam wan misinari

 Taem mi gat 12 yia, mi mekem desisen se mi wantem kam wan misinari, ale mi wok had blong kasem mak ya. Fastaem, mi traehad blong kam strong long wok blong talemaot gud nius. Long 12 Disemba 1954, mi mi baptaes mo smoltaem biaen, mi kam wan paenia. !Mi stap kam klosap moa long mak we mi wantem kasem!

 Mi wok had blong lanem Inglis, from we mi mas save lanwis ya blong go long Skul Blong Gilead we i trenem ol misinari. Mi traem Inglis blong mi long ol soldia blong Amerika we oli stap long Jemani long taem ya. Wan dei mi talem long wan soldia se: “Mi mi Kraes.” Hem i lukluk mi mo i ansa long kaen fasin se: “Ating yu wantem talem se ‘Mi mi Kristin.’” !Mi luksave se Inglis blong mi i nogud yet!

 Taem mi gat samwe long 20 yia, mi muv i go long Inglan. Long ples ya, mi wok evri moning blong lukaot long pikinini blong wan famle we oli Witnes. Long aftenun, mi go prij long ol haos wanwan. Hemia wan nambawan janis blong lanem Inglis. Afta we mi stap wan yia long Inglan, Inglis blong mi i kamgud bigwan.

 Long Oktoba 1966, mi gobak long Jemani, mo mi kasem invetesen blong mekem wok blong spesel paenia long Mechernich. Be ol man long ples ya oli no wantem harem gud nius, oli olsem weta we i kolkol tumas. Oli no kaen, oli no singaot mifala i kam insaed, nating se afsaed i gat sno mo aes. Plante taem mi askem long Jehova se: “Sipos wan dei yu letem mi mi mekem wok blong misinari, plis sanem mi mi go long wan kantri we i hot.”

Mi Kasem Mak Blong Kam Wan Misinari

 Afta we mi mekem wok blong spesel paenia blong tu manis nomo, !Jehova i givim samting ya we mi rili wantem! Mi kasem invetesen blong joen long namba 44 klas blong Skul Blong Gilead, mo mifala i finisim kos ya long 10 Septemba 1967. ?Oli sanem mi mi go wea? !Long naesfala hot kantri ya Nikaragwa, long Sentrol Amerika! Ol misinari we oli stap finis, oli welkamem gud mi mo trifala sista we oli kam wetem mi. Mi gat sem filing olsem aposol Pol, we “i talem tangkiu long God, mo tingting blong hem i kam strong moa” taem ol brata oli kam mitim hem.—Ol Wok 28:15.

Skul Blong Gilead (mi stap long lefsaed), wetem tu narafala studen, Francis mo Margaret Shipley

 Oli askem long mi blong go long wan kwaet taon, nem blong hem León. Mi gat strong tingting blong lanem Spanis kwiktaem. !Be i had blong lanem lanwis ya, nating se mi stadi long hem 11 aoa evri dei blong tu manis!

 Mi tingbaot wan dei we mi stap prij mo wan woman i askem long mi sipos mi wantem dring wan jus we ol man Nikaragwa oli singaotem se fresco. Mi ting se mi talem long hem se mi save dring “wota we i pas long filta” nomo. Be mi luk se woman ya i konfius. !Sam dei biaen, mi faenemaot se long smol Spanis blong mi, mi bin talem se mi save dring “wota we i tabu” nomo! Mi glad se sloslo, Spanis blong mi i kamgud moa.

Mi wetem Marguerite, patna blong mi blong 17 yia long wok blong misinari

 Plante taem, mi stadi Baebol wetem ful famle. Long León mi harem se mi sef, taswe mi laekem blong mekem ol Baebol stadi long naet, we samtaem mi gohed kasem 10 klok. Mi save nem blong klosap olgeta man long taon ya. Taem mi stap gobak long haos, mi talem halo mo storian smol wetem ol neba we oli stap sidaon afsaed long haos blong olgeta blong tekem fres win.

 Mi givhan long plante long León blong oli kasem save long trutok. Wan long olgeta, Nubia, hem i mama blong eit boe. Mi gohed blong stadi wetem olgeta gogo 1976. Long taem ya, oli sanem mi mi go long Managua. Mi no moa harem nius blong Nubia mo ol pikinini blong hem go kasem 18 yia biaen, taem mi go long wan asembli long León. !Long lanj, wan grup blong ol yangfala man oli raonem mi, hemia ol pikinini blong Nubia! Mi glad we mi glad se Nubia i givhan long ol boe blong hem blong oli bilif long trutok.

Wok Blong Misinari Long Taem Blong Trabol

 Long ol yia jes bifo long 1980, i gat plante jenis long Nikaragwa, long saed blong politik mo fasin blong ol man. Mifala i mekem bes blong mifala blong gohed blong prij. Mi stap prij long Masaya we i saot blong kapital, mo long ples ya, plante taem i gat ol man oli singaot strong long rod blong protes, mo ol grup blong man we oli faet wetem masket. Wan naet, taem mifala i stap long miting, mifala i mas ledaon long floa blong Haos Kingdom, blong ol bolet oli no kasem mifala, from we grup blong Sandinista i stap faet agensem ol gad blong gavman. a

 Wan narafala dei, mi stap prij, nao mi mitim wan Sandinista we i werem mask mo i stap traem blong sutum wan gad long masket. Mi traem blong ronwe, be i gat sam moa man we oli werem mask tu oli kamkamaot. Mi ron i goraon long kona, be i no gat wan sefples blong haed. Ol bolet we oli stap kam long ol gavman helikopta antap, oli folfoldaon olsem ren. Wantaem nomo, wan man i openem doa blong haos blong hem mo i pulum mi mi go insaed. !Mi harem olsem se Jehova i sevem mi!

!Oli Sakemaot Mifala Long Kantri!

 Mi stap prij long Masaya go kasem 20 Maj 1982, hemia wan dei we mi no save fogetem. Eli long moning, mi wetem faef narafala misinari, mifala i stap dring ti, nao wan grup blong ol Sandinista soldia we oli karem ol bigfala masket, oli ron i kam insaed long yad blong misinari hom. Oli fosem doa blong rum we mifala i stap kakae long hem, mo oli singaot strong se: “Yufala i gat wan aoa blong fulumap wan sutkes nomo mo kam wetem mifala.”

 Ol soldia oli tekem mifala i go long wan fam, mo oli holem mifala plante aoa long ples ya. Afta, oli tekem fo long mifala long wan smol bas i go kasem boda blong Nikaragwa, mo oli sakemaot mifala i go long Kosta Rika. Biaen oli sakemaot plante moa misinari gogo namba i kasem 21.

 Ol brata blong Kosta Rika oli tekem mifala i go long haos blong olgeta, mo long nekis dei mifala i go long branj ofis long San José. Be mifala i no stap longtaem long ples ya. Ten dei biaen, eit long mifala i aot i go long Honduras blong gohed long wok blong misinari.

Long Honduras

 Long Honduras, oli askem long mi blong wok long taon ya Tegucigalpa. Long 33 yia we mi stap long taon ya, mi luk se kongregesen we i stap fastaem i gru i kam eit kongregesen. Be sore tumas, sloslo ol raf fasin tu oli kam antap. I gat plante stilman, mo plante taem oli poenem masket long mi blong stilim mane. Mo tu, i gat ol stronghed grup we oli stap askem mane, oli talem se hemia “takis blong wo.” Mi mi stap talem long olgeta se: “Mi gat samting we i sas moa i bitim mane” mo mi givim wan traket o magasin long olgeta. !Oltaem oli letem mi mi gofri!

 Bighaf blong ol man long Tegucigalpa oli kwaet man we oli wantem pis, mo mi givhan long sam long olgeta blong oli kasem save long trutok. Mi tingbaot Betty, we i stap gohed gud gogo wan dei hem i talem se bambae hem i joenem ivanjelis jos. Mi harem nogud, be tu yia biaen, Betty i lego jos ya mo i wantem stadi Baebol bakegen wetem mi. ?From wanem? Hem i mestem trufala lav we hem i luk long kongregesen blong mifala. (Jon 13:34, 35) Hem i talem se: “Yufala i welkamem olkaen man long ol miting blong yufala, nating se oli rij o pua. Yufala i defren.” Afta we Betty i kasem save gud long trutok, hem i baptaes.

 Long 2014, oli klosem hom blong ol misinari long Tegucigalpa, mo oli askem long mi blong go long Panama. Tede, mi stap yet long hom blong ol misinari wetem fo narafala we olgeta tu oli misinari longtaem finis.

Taem Yu Kasem Wan Mak Long Wok Blong Jehova, Yu Glad Tumas

 Naoia i mekem 55 yia we mi wok olsem misinari. Sam problem blong helt i mekem se mi no moa save wok strong olsem bifo. Be Jehova i stap givhan long mi blong gohed blong tijim ol narafala long saed blong hem.

 ?Olsem wanem? ?Mi save yusum laef blong mi long wan narafala rod? Yes. Be sipos mi bin mekem olsem, !bambae mi mestem fulap blesing! Mi mi halpem bitim 50 man mo woman blong oli kasem save long trutok, we oli olsem ol pikinini blong mi, mo mi gat plante gudfala fren tu. Antap long “bigfala famle ya,” Anti Steffi we i stap long Jemani, i lavem mo sapotem mi.

 Nating se mi no mared, mi neva harem se mi stap mi wan. Jehova i stap klosap long mi oltaem. Mo tu, mi gat ol nambawan fren, olsem Marguerite Foster, we hem i patna blong mi blong 17 yia long wok blong misinari. Mitufala i gat plante gudfala ekspiriens tugeta, mo mitufala i stap fren gud kam kasem tede.—Ol Proveb 18:24.

 Bigfala samting we i mekem mi mi harem gud, hemia se mi yusum laef blong mi long rod we i beswan, blong mekem wok blong Jehova nomo. Drim we mi gat taem mi pikinini i kamtru, mo mi gat plante ekspiriens long ol yia ya we oli givim bigfala glad long mi. Mi mi rili hapi, mo mi stap wet long taem ya we mi save mekem wok blong Jehova gogo i no save finis.

a Sandinista National Liberation Front i kam antap long Nikaragwa long ol yia jes bifo 1980, mo biaen, hem i tekova long famle we i bin rul long kantri ya bitim 40 yia.