Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

Ela Kɔ̃

David Kɛ Goliat Sane ɔ​—Anɛ E Ya Nɔ Niinɛ Lo?

David Kɛ Goliat Sane ɔ​—Anɛ E Ya Nɔ Niinɛ Lo?

Ke nihi susu David kɛ Goliat sane ɔ he ɔ, a yi mi peeɔ mɛ enyɔɔnyɔ nɛ a li ke sane ɔ ya nɔ nitsɛ aloo e ji nyazia ko kɛkɛ. Anɛ o yi mi pee mo enyɔɔnyɔ benɛ o ngɛ munyu nɛ sɛ hlami ɔ kanee ɔ lo? Ke o yi mi pee mo enyɔɔnyɔ ɔ, lɛɛ wa kpa mo pɛɛ nɛ o susu sane bimihi etɛ nɛ nyɛɛ se nɛ ɔmɛ a he.

1 | Anɛ nɔmlɔ ko kami ma nyɛ maa su nine mi blimi nyɔngma kɛ etɛ (mita 2.9) lo?

Baiblo ɔ tsɔɔ kaa Goliat kami maa pee “nine mi blimi nyɔngma kɛ etɛ (mita 2.9).” (1 Samuel 17:4) Ni komɛ tsɔɔ kaa Goliat be nyɛe maa ka jã, se moo lɛɛ mo susu he nɛ o hyɛ: Nɔmlɔ nɛ a le lɛ kaa e ka pe nɔ tsuaa nɔ ngɛ je ɔ mi mwɔnɛ ɔ kami ma pee nine mi blimi nyɔngma kɛ enyɔ (mita 2.7). Anɛ e sa nɛ e pee wɔ nyakpɛ kaa Goliat ka pe nyumu nɛ ɔ maa pee nine mi blimi kake pɛ lo? Goliat je Refaim wɛtso ɔ nɛ a le mɛ kaa a je oblai ɔ mi. Egipt bi a yi nɔ sane womi ko nɛ a ngma maa pee jeha 13 loko a fɔ Kristo ɔ tsɔɔ kaa ta hwuli kpanaa komɛ nɛ a hi Kanaan zugba a nɔ ɔ ka pe nine mi blimi nyɔngma kɛ kake (mita 2.4). Lɔ ɔ he ɔ, e ngɛ mi kaa Goliat ka wawɛɛ mohu lɛɛ, se e be nyakpɛ.

2 | Anɛ David ji nɔ ko nɛ hi si nitsɛ lo?

Be ko ɔ, womi mi leli ka kaa a ma pee níhi a mi hlami kɛ tsɔɔ kaa Matsɛ David pi nɔ ko nitsɛ nɛ hi si hyɛ, se a nyɛ we. Nihi nɛ a tsuaa si kɛ hlaa blema níhi a mi ɔ ya na blema ningma ko nɛ tu “David we ɔ” he munyu. Jehanɛ hu, níhi nɛ Yesu Kristo de ngɛ David he ɔ tsɔɔ kaa David ji nɔ ko nɛ e hi si hyɛ. (Mateo 12:3; 22:43-45) Wekukpa enyɔ nɛ a tsɔɔ mi fitsofitso ɔ hu maa nɔ mi kaa Yesu nɛ ji Mesia a je Matsɛ David weku ɔ mi. (Mateo 1:6-16; Luka 3:23-31) Ngɛ anɔkuale mi ɔ, David ji nɔ ko nɛ hi si hyɛ.

3 | Anɛ níhi nɛ a wo a ta ngɛ sane ɔ mi ɔ, ya nɔ ngɛ he ko pɔtɛɛ ko lo?

Baiblo ɔ tsɔɔ kaa a hwu ta nɛ ɔ ngɛ Ela Kɔ̃ ɔ mi. Nɛ Baiblo ɔ tsɔɔ he tutuutu nɛ Filisti bi ɔmɛ bua a he nya ngɛ hulɔ. A bua a he nya ngɛ yoku nɛ ngɛ Soko kɛ Azeka ma amɛ a kpɛti ɔ he. Israel bi ɔmɛ hu bua a he nya ngɛ yoku kake nɔ. Nɛ kɔ̃ ngɛ a kɛ Filisti bi ɔmɛ a kpɛti. Anɛ hehi nɛ a wo a ta nɛ ɔmɛ ngɛ nitsɛnitsɛ lo?

Nɔ ko nɛ e ya sla si ngɛ lejɛ ɔ lingmi nɛ ɔ de ke: “Nɔ nɛ nyɛɛ wa hɛ mi kɛ ya sla si ɔ, tsa pi Kristofo no ji lɛ. E kɛ wɔ ya Ela Kɔ̃ ɔ mi. Wa nyɛɛ kɛ ya yoku ko yi mi, benɛ wa ngɛ kɔ̃ ɔ mi hyɛe ɔ, e ha nɛ wa kane 1 Samuel 17:1-3. Kɛkɛ nɛ e je e nine kɛ tsɔɔ wɔ he ko nɛ e de ke: ‘Soko ma doku ɔ lɛ ngɛ nyɛ muɔ nɔ ɔ nɛ.’ Kɛkɛ nɛ e plɛ e he kɛ ya wa hiɔ nɔ je nɛ e de ke, ‘Azeka ma doku ɔ lɛ ngɛ nyɛ hiɔ nɔ ɔ nɛ.’ Filisti bi ɔmɛ bua a he nya ngɛ jamɛ a ma enyɔ ɔmɛ a kpɛti ngɛ yoku nɛ nyɛ ngɛ hyɛe ngɛ lejɛ ɔ nɔ. Lɔ ɔ he ɔ, eko ɔ he nɛ wa daa si ngɛ nɛ ɔ ji he nɛ Israel bi ɔmɛ hu bua a he nya ngɛ.’ I po Saul kɛ David nɛ a daa si ngɛ he nɛ i daa si ngɛ ɔ he foni ngɛ ye juɛmi mi. Kɛkɛ nɛ wa kple kɛ ho kɔ̃ ɔ mi ya. Wa nyɛɛ kɛ po nyu dɔ ko nɛ nyu ɔ fa ngɛ mi kɛ e mi tɛ fuu. Benɛ wa su lejɛ ɔ, i susu bɔ nɛ David ba kukuɔ tɛ enuɔ ngɛ hiɛ ɔ, nɛ e kɛ kake gbe Goliat ɔ he.” Si slaali ɔmɛ tsuo a bua jɔ wawɛɛ benɛ a na kaa níhi nɛ Baiblo ɔ de kɛ kɔ David kɛ Goliat he ɔ ji sane nitsɛ nɛ ya nɔ ɔ.

Nɔ́ kpakpa ko be nɛ nɔ ko maa da nɔ kɛ je yi nɔ sane nɛ ya nɔ nɛ ɔ he atsinyɛ. Nimli nɛ a tu a he munyu ngɛ sane nɛ ɔ mi ɔ ji nimli nɛ hi si nitsɛ. Nɛ mahi nɛ a tu a he munyu ɔ hu ji mahi nɛ ngɛ nitsɛnitsɛ. Nɔ́ nɛ hi pe kulaa ji kaa, sane nɛ ɔ piɛɛ Munyu nɛ Mawu mumi ɔ ha nɛ nihi ngma a he. Enɛ ɔ he ɔ, munyu nɛ ɔ je anɔkuale Mawu “nɛ yi lakpa” a ngɔ.​—Tito 1:2; 2 Timoteo 3:16.