Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Pingo Myero ‘Wabed ma Wakiyo Piny’?

Pingo Myero ‘Wabed ma Wakiyo Piny’?

“Pe wungeyo nino ma Rwotwu bibino iye.”​—MAT. 24:42.

WER: 136, 129

1. Mi lapor ma nyuto kit ma pire tek kwede me ngeyo cawa ma gin moni bitimme iye nyo gin ma tye ka timme i ka ngetwa. (Nen cal ma tye i pot karatac 15.)

CAWA me cako yub me Gure madit dong cok romo. Wonkom owoto ocito i wi abam ci ojolo dano ducu ma gubino. Wer dong cok cakke. Dano ducu ma guwinyo lokke onongo dong gingeyo ni cawa dong oromo me bedo piny. Gimito winyo wer mamwonya-ni, dok gitye ki miti matek me winyo pwony ma bilubone. Ento tye jo mogo pe guketo cwinygi me winyo lok pa wonkom nyo bene pe guniang ni dong kiketo wer. Pi meno, pe guniang ni yub me gure dong ocakke woko, onongo pud gitye ka wot i kin dano nyo ka moto luremgi. Lok man nyuto gin ma twero timme ka pe wangeyo cawa ma gin moni bitimme iye nyo gin ma tye ka timme i ka ngetwa. Man tye me pwony botwa, pien cokcok-ki gin mo madit adada bitimme, dok myero wabed ma wayubbe pire. Man obedo ngo?

2. Pingo Yecu owaco bot lupwonnyene ni ‘guki piny’?

2 I kare ma Yecu Kricto tye ka lok i kom “agikki piny,” en ocuko cwiny lupwonnyene ni: “Wugwokke, wangwu obed twolo ma nen, pien wun pe wungeyo nino ma kare biromo iye.” I nge meno, Yecu dok onwoyo cikogi ni: “Wuki piny.” (Mat. 24:3; kwan Marako 13:32-37.) Lok ma kicoyo i Matayo bene nyuto ni Yecu ocikogi ni: ‘Wubed ma wangwu twolo, pien pe wungeyo nino ma Rwotwu bibino iye. . . . Wubed ma wuyubbe; pien Wod pa dano bibino i cawa ma nongo pe wutamo pire.’ Dok onwoyo ni: ‘Pi meno wuki, pien pe wungeyo nino kadi wa cawa.’​—Mat. 24:42-44; 25:13.

3. Pingo watero cik ma Yecu omiyo-ni calo lok ma pire tek adada?

3 Macalo Lucaden pa Jehovah, watero cik ma Yecu omiyo-ni calo lok ma pire tek adada. Wangeyo ni watye ka kwo ‘i kare me agikki’ ki dok ni pe dong bitero kare malac ma peya “twon can madit atika” ocake! (Dan. 12:4; Mat. 24:21) Watye ka neno lweny, tim me caro caro ki turo cik, anywena nywena i lok me dini, kec, two, ki dong oyengyeng tye ka timme i twok lobo ducu. Wangeyo ni jo pa Jehovah gitye ka tito lok me Ker-re i kabedo ducu. (Mat. 24:7, 11, 12, 14; Luka 21:11) Watye ki miti me neno gin ma dwogo pa Rwot bitimone piwa ki kit ma bicobo kwede yub pa Lubanga.​—Mar 13:26, 27.

KWANO WEL NINO MA ODONG

4. (a) Pingo watwero ye ni Yecu dong ngeyo awene ma Armagedon bicakke iye? (b) Kadi bed pe wangeyo awene ma twon can madit bicakke iye, gin ango ma wangeyo labongo akalakala?

4 Wangeyo ni yub me Gure madito ducu tye ki cawa ma myero gucakke kwede kikome. Ento, kadi bed watem nining, pe watwero waco mwaka, nino ki dong cawa mene kikome ma twon can madit atika-ni bicakke iye. I kare ma Yecu tye i lobo, en owaco ni: “Nino meno ki cawa meno, pe tye ngat mo ma ngeyo, kadi wa lumalaika ma i polo, kadi wa Wod, ento kono Lubanga Won keken aye ngeyo gire.” (Mat. 24:36) Ento dong kimiyo twero i cing Yecu me lweny i kom lobo pa Catan-ni. (Yabo 19:11-16) Pi meno, watwero mokone ni Yecu dong ngeyo awene ma lweny me Armagedon bicakke iye. Ento wan pe wangeyo nino meno. Pi meno, omyero waki piny nio wang ma twon can madit-ti ocakke. Jehovah onongo ngeyo wacon awene ma nino meno bibino iye. Dok en dong omoko nino ma agikki piny bibino iye kikome. En tye ka kwano wel nino ma odong wek twon can madit-ti ocake dok nino meno “pe bigalle.” (Kwan Kabakuk 2:1-3.) Watwero ngeyone nining?

5. Mi labol ma nyuto ni cikke pa Jehovah wang ma ocobbe i karene kikome.

5 Lok pa Jehovah cobbe i karene kikome! Tam kong kit ma en olaro kwede ki Luicrael ki i Ejipt i nino ma en onongo ociko pire kikome. I kare ma Moses tye ka lok i kom Nican 14, 1513 K.M.P., en owaco ni: “I agikki me mwaka miya angwen ki pyeradekke, i kom nino meno kikome, en aye mony ducu pa Rwot omol iye oa woko ki i lobo Ejipt.” (Nia 12:40-42) “Mwaka miya angwen ki pyeradekke” ocake i kare ma gicikke ma Jehovah omoko ki Abraim ocako tic i 1943 K.M.P. (Gal. 3:17, 18) I nge kare mo, Jehovah owaco ki Abraim ni: “Nge atir ni, likwayi gibidoko lubedo i lobo ma pe megi, dok gibibedo opii kunnu, gibibwoyogi ki tek mwaka miya angwen.” (Acak. 15:13; Tic 7:6) “Mwaka miya angwen” me dic meno nen calo ocakke i 1913 K.M.P. i kare ma Icmael obedo ka ngalo Icaka i kare ma kikwanye ki icak, dok ogik ma Luicrael gucako wotgi me a ki i Ejipt i 1513 K.M.P. (Acak. 21:8-10; Gal. 4:22-29) Ki lok ada, Jehovah onongo dong omoko nino ma ebilaro iye jone cencwari angwen angec!

6. Pingo watye ki gen ni Jehovah bilaro jone?

6 Yocwa, ngat ma obedo i kin jo ma Jehovah olarogi ki i Ejipt, opoyo wii jo Icrael ni: ‘wungeyo ki i cwinywu wa ki kwowu ducu ni, gin mabeco ducu ma yam Jehovah Lubangawu ociko piwu gin ducu gucobbe kakare, pe tye acel mo ma pe otimme.’ (Yoc. 23:2, 14) Wan bene watwero bedo labongo akalakala mo keken ni cikke pa Jehovah me larowa ki i twon can madit-ti wang ma ocobbe kakare. Ento, ka wamito loyo ki i agikki me lobo man, omyero wabed ma wakiyo piny.

KIYO PINY PIRE TEK ADADA WEK WABWOT

7, 8. (a) Ngo ma lukur-piny onongo gitimo i kare macon, dok man pwonyowa gin ango? (b) Mi labol ma nyuto gin ma romo timme ka lukur-piny gunino i dog ticgi.

7 Watwero nongo pwony ki i gin ma otimme i kare macon me niang pingo pire tek me bedo ma wakiyo piny. I kare macon, boma mogo madongo​—calo Jerucalem​—onongo kirumo ngetgi ki cel maboco. Cel meno onongo gwokogi ki i cing lumonegi, dok bene onongo kitwero cung i wiye ci kingiyo kabedo ma orumo boma meno. Dyeceng ki dyewor, onongo lukur-piny giito malo i wi cel dok bene gikuro dog gang. Onongo giniango dano ma gibedo i boma meno ka gin mo marac tye. (Ic. 62:6) Kwo pa dano onongo tye i cing lukur-piny magi ka gubedo ma wanggi twolo dok atera i dog ticgi.​—Ejek. 33:6.

8 Laco mo ma nyinge Josephus ma tye ki ngec i kom tekwaro pa Lujudaya otito ni i 70 K.M., lumony pa Luroma gumayo Tower of Antonia ma onongo otenne atena ki cel me Jerucalem pien lukur-piny ma onongo gitye i dog gang meno gunino woko! I nge meno, Luroma gurune gucito i ot pa Lubanga ci guwango woko, dok man okelo twon can madit loyo ma boma me Jerucalem kacel ki rok pa Lujudaya gudeno.

9. Gin ango ma dano mapol i kare-ni pe giniang iye?

9 Lobe mapol i kare-ni pud gitye ki “lukur-piny” calo jo ma gigwoko wang lobe kacel ki kamera mogo ma kitgi tek ma kiketogi ka mading. Gibedo ka neno lumonegi kacel ki jo ma gitwero donyo ka balo kuc me lobogi. Kadi bed kumeno, lukur-piny magi gitwero neno peko ma dano nyo gamente pa dano aye kelo. Pe giniang i kom Ker pa Lubanga me polo kacel ki gin ma Ker meno tye ka timone i te loc pa Kricito ki dok gin ma bitimone ma lubbe ki ngolo kop ma tye ka bino i kom rok ducu. (Ic. 9:6, 7; 56:10; Dan. 2:44) Kitungcel, ka wabedo ma wangwa twolo i yo me cwiny, wabibedo atera i nino mo keken ma ngolo kop bibino iye.​—Jab. 130:6.

GWOKKE KI I JAMI MA TWERO WEKO PE IKIYO PINY

10, 11. (a) Gin ango ma myero wagwoko kwede, dok pingo? (b) Ngo ma weko ibedo labongo akalakala mo ni Larac-ci bito dano wek gucaa lok pa lunebi ma kicoyo i Baibul?

10 Tam kong i kom lakur-piny mo ma obedo ma wange twolo kun kiyo piny i dyewor benebene. Pok wange cako doko pek i okogweno dok man weko bedo yot bote me nino ma pud peya otyeko ticce. I yo acel-li, ka wawoto ki nyiko cok ki agikki me lobo man, bibedo tek botwa adada me bedo ma wangwa twolo kun wamedde ki kiyo piny. Pud dong bibedo gin marac ya ka waweko nino okwalo wangwa! Kong dong wanenu jami adek maraco ma twero gengowa me bedo atera kun weko pe wamedde ki kiyo piny ka pe wagwokke.

11 Larac-ci tye ka bitowa wek wanin woko i yo me cwiny. I kare mo ma onongo dong kicok neko Yecu, en ociko lupwonnyene wang adek kulu i kom “lalo lobo man.” (Jon 12:31; 14:30; 16:11) Yecu onongo ngeyo ni Larac-ci bibwolo dano wek gubedo i col piny i yo me cwiny ki dok wek pe guket cwinygi ni lok ma Lubanga ociko con pi gin ma bitimme i anyim cok cobbe. (Jep. 1:14) Catan umo tam pa dano kun tiyo ki dini goba. Gin ango ma iwinyo ka itye ka lok ki jo mukene? Pe ineno ni Larac-ci dong ‘oumo tam pa jo ma pe giye-ni woko’ madok i kom agikki pa lobo man ki dok ni Kricito dong tye ka loc i Ker pa Lubanga? (2 Kor. 4:3-6) Wang adi ma iwinyo dano ka giwaco ni, “An pe amito winyo lokwu”? Pol kare nongo gipe ki miti ka watemo lok kwedgi i kom gin ma bitimme i anyim.

12. Pingo pe myero wawek Larac-ci obwolwa?

12 Pe iwek cwiny manok ma dano tye kwede me bedo ma wanggi twolo otur cwinyi wek in bene pe ibed ka kiyo piny. In itye ki ngec mapol loyogi. Paulo ocoyo bot luye luwote ni: “Wun kikomwu dong wungeyo maber ni, nino pa Rwot [Jehovah] bibino.” Dok omedde ni: “Macalo lakwo ma bino i dyewor.” (Kwan 1 Jo Tecalonika 5:1-6.) Yecu ocikowa ni: “Wubed ma wuyubbe pien Wod pa dano bibino i cawa ma wun pe wutamo.” (Luka 12:39, 40) Cokcok-ki, Catan bibwolo dano wek gutam ni “kuc tye, piny okwe mot, gin mo marac pe.” En bibwologi wek gutam ni jami ducu dong tye maber. Wan kono? Nino me ngolo kop pe ‘bituruwa atura calo lakwo’ ka wabedo “ka neno piny kun wagwokke.” Meno aye gin ma oweko pire tek ni wabed ka kwano Lok pa Lubanga kun walwodo lok i kom ngo ma Jehovah tye ka wacciwa.

13. Cwiny me lobo man tye ka gudo dano nining, dok watwero gwokke ki iye nining?

13 Cwiny me lobo-ni weko wanino woko i yo me cwiny. Jo mapol gulungo wigi i kwogi me nino ducu ma oweko pe “gingeyo ni gin lucan i lok me cwiny.” (Mat. 5:3) Guketo komgi me nongo jami me lobo-ni ma weko gidongo “miti me komwa ma ginywalowa kwede, ki miti marac pi gin ma waneno ki wangwa.” (1 Jon 2:16) Dok bene, wa jami me galowang oweko dano mapol gudoko “jo ma maro yomcwiny” mukato kare woko, atematema pi jami magi tye ka medde mwaka ki mwaka. (2 Tem. 3:4) Man aye tyen lok ma oweko Paulo owaco bot Lukricitayo ni omyero ‘pe gutam pi kwogi me kit pa dano ma ginywalogi kwede pi cobo mitigi,’ pien man kelo nino i yo me cwiny.​—Rom. 13:11-14.

14. Cik ango ma wanongo i Luka 21:34, 35?

14 Ma ka cwiny me lobo-ni, wan wajolo cwiny pa Lubanga wek odor kwowa, pien Jehovah tiyo kwede wek waniang maber jami ma bitimme i anyim. [1] (1 Kor. 2:12) Kadi bed kumeno, omyero wagwokke adada, pien kadiwa jami mogo matinotino ma mako kit me kwowa me nino ducu twero gengowa me medde ki timo jami me cwiny. (Kwan Luka 21:34, 35.) Jo mukene gitwero ngalowa pien wakiyo piny, ento meno pe tyen lok ma twero weko wakweyo komwa woko. (2 Pet. 3:3-7) Ma ka meno, omyero kare ki kare wabed ka ribbe kacel ki Lukricitayo luwotwa i cokkewa, ka ma cwiny pa Lubanga tye iye.

Tika itye ka timo jami ducu ma itwero wek ibed ma wangi twolo i yo me cwiny? (Nen paragraf 11-16)

15. Gin ango ma otimme i kom Petero, Yakobo, ki Jon, dok bene twero timme i komwa nining?

15 Roc ma watye kwede twero weko bedo tek adada me medde ki kiyo piny. Yecu onongo ngeyo ni jo ma luroc gitye ki goro. Nen kong ngo ma otimme i dyerwor ma kineko iye Yecu. Me gwoko gennene, onongo mitte ni en onong kony ki bot Wonne me polo. Yecu ociko Petero, Yakobo, ki Jon ni gubed ka “kiyo piny” ka en etye ka lega. Ento gin onongo pe gingeyo kit ma pire tek kwede me bedo ma gikiyo piny. Ma ka kiyo piny pi Laditgi, gin gunino woko pi goro ma gitye kwede. Kadi bed ni Yecu onongo ool adada, en obedo ma wange twolo ka lega ki cwinye ducu bot Wonne. Meno aye gin ma luwote bene onongo myero gubed ka timone.​—Mar 14:32-41.

16. Ma lubbe ki Luka 21:36, i yo mene ma Yecu owacci myero wabed ma ‘wangwa twolo’?

16 Gin ango ma twero konyowa me bedo ma ‘wangwa twolo’ kun wabedo atera pi nino pa Jehovah? Omyero wabed ki miti matek me medde ameda ki timo gin matir. Ento meno keken pe romo. Ma gin ma otimme i poto me Gececemane pud peya otimme, Yecu owaco ki lupwonnyene ni guleg bot Jehovah. (Kwan Luka 21:36.) Pi meno, wek wabed ka kiyo piny i yo me cwiny, omyero wabed ma wangwa twolo kun wamine i lega.​—1 Pet. 4:7.

BED MA IKIYO PINY KARE DUCU

17. Watwero bedo ma watye atera pi gin ma bitimme i anyim nining?

17 Kit ma Yecu owaco ni agikki ‘bibino i cawa ma nongo pe wutamo pire-ni,’ man pe obedo kare ma myero wawek nino obed ka kwalo wangwa i yo me cwiny, pe obedo kare me yenyo jami mogo ma konygi pe ma Catan ki lobone miniwa kacel ki ma cwinywa pukke me nongone. (Mat. 24:44) Lubanga kacel ki Kricito gitiyo ki Baibul me tittiwa jami mamwonya ma wabinongo i anyim ki kit ma myero wabed ka kiyo piny kwede. Omyero waket cwinywa i kom jami me cwiny, watwa ki Jehovah, ki dong waket pi lok me Ker-ri obed mukwongo i kwowa. Omyero bene waket cwinywa me ngeyo cawa kacel ki gin ma tye ka timme wek wabed atera pi gin ma bibino. (Yabo 22:20) Kwowa tye ka mading!

^ [1] (paragraf 14) Nen dul 21 i buk me God’s Kingdom Rules!